Holistički pristup zdravlju donio nam je i spoznaje kako hrana često može biti okidač za različita zdravstvena stanja, pa čak i ona mentalna. Iako je najčešći uzrok anksioznosti stres, mogu je potaknuti i neke namirnice. Prema Healthlineu u SAD-u oko 40 milijuna ljudi ima anksiozni poremećaj. S obzirom na ovakvu statistiku nije ni čudo da se sve više proučava što ustvari uzrokuje anksioznost. U nastavku smo izdvojili 4 stvari koje unosimo u svoj organizam, a koje mogu potaknuti anksioznost.
1. Alkohol
Možda imate osjećaj da vas alkohol opušta te da vam pomaže zapravo otkloniti anksioznost tijekom druženja, ali istina je drugačija. Naime, alkohol mijenja razine serotonina i drugih neurotransmitera u vašem mozgu što ustvari pogoršava anksioznost. Kada alkohol prestane djelovati možete osjetiti kako je anksioznost još više izražena.
Znamo da se nije jednostavno odreći alkohola, ali pokušajte ga barem manje konzumirati. Bezalkoholni kokteli primjerice mogu biti sjajna i ukusna zamjena.
2. Kofein
Nažalost i omiljeni napitak mnogih, kava, ne djeluje baš najbolje na anksioznost. Kod unosa kofeina najvažnije je držati se preporučenih razina. Treba imati na umu i kako okvirna gornja granica unosa kofeina koju nitko ne bi trebao prelaziti iznosi oko 400 miligrama kofeina na dan. Jedan espresso sadrži 65 mg kofeina, dok šalica filter kave ima oko 50 mg kofeina. Provedeno je i istraživanje koje je kod osoba koje unose više od 400 mg kofeina dnevno zamijetila glavobolje, napade panike, stalnu brigu i pretjerano razmišljanje… Podsjećamo vas i kako kava nije jedini izvor kofeina jer ga sadrže i čokolada, zeleni čaj, crni čaj…
3. Šećer
Tijelo oslobađa inzulin kako bi pomoglo apsorbirati višak glukoze i stabilizirati razinu šećera u krvi, ali navala šećera tjera tijelo da previše radi da bi se vratilo u svoje tipično stanje, uzrokujući tako velike poraste i padove razine energije.
Konzumacija velikih šećera može izazvati osjećaj zabrinutosti, razdražljivosti i tuge.
Istraživanje na miševima iz 2018. pokazalo je da postoji povezanost između proizvodnje manje dopamina nakon velike konzumacije šećera.
4. Rafinirani ugljikohidrati
Rafinirani ugljikohidrati su hrana lišena velikog dijela vlakana i mikronutrijenata. Povezuju se s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.
Rafinirani ugljikohidrati također mogu biti povezani s tjeskobom.
Jedna studija iz 2019. pokazala je da je konzumacija rafiniranih žitarica povezana s jačom anksioznošću i depresijom. Istraživanje na miševima iz 2018. otkrilo je da prehrana bogata rafiniranim ugljikohidratima može biti povezana sa simptomima tjeskobe. Srećom, danas danas imamo dostupne različite alternative za rafinirane ugljikohidrate. Tako primjerice umjesto tjestenine od pšenice možete birati onu od leće, smeđe riže ili graška. Umjesto bijele riže možete koristiti integralnu i slično.
Iako je u nošenju s anksioznosti prvi korak svakako psihoterapija, svakako vrijedi i razmisliti općenito o načinu života s naglaskom na prehranu.
Moglo bi vas zanimati: Putna ljekarna: Popis stvari koje morate ponijeti sa sobom na odmor
Tekst: Anđela Sabranović
Foto: Unsplash