Borovnica (Vaccinium L.) je listopadna grmolika biljka iz porodice vrijesovki (Ericaceae). Plod borovnice, dozrijeva od lipnja do kolovoza. Svježi i zreli plodovi uglavnom su ljubičaste boje, a ponekad mogu biti i tamnije, gotovo crne. No, ono što je kod borovnica najbolje jest to da nam pomažu u očuvanju zdravlja i dugovječnosti na uistinu puno načina. Donosimo vam 6 razloga zašto bi se borovnice trebale naći redovito na vašem jelovniku!
Borovnice su prava super hrana: pune su nutrijenata te donose brojne dobrobiti za zdravlje, a istovremeno su siromašne kalorijama, 100 g ovih bobica sadrži samo 57 kcal, ali zato sadrže značajne količine vlakana, vitamina C i K te minerala mangana.
Borovnice su odličan izvor vitamina C koji pomaže u zaštiti stanica od oštećenja i pomaže u apsorpciji
željeza. Također su dobar izvor topivih vlakana.
Samo 150 grama borovnica sadrži 4 grama vlakana, što usporava brzinu puštanja šećera u krvotok i pomaže u održavanju probavnog sustava. Odličan su izvor flavonoida, posebno antocijana, koji je zaslužan za tamnu boju borovnica, te ima odlična antioksidativna i protuupalna svojstva te održava stijenke krvnih žila elastičnima. Upravo zbog visokog udjela antioksidansa, borovnice mogu pomoći u neutralizaciji slobodnih radikala koji u našem tijelu uzrokuju oštećenja DNA.
1. Štite od bolesti krvnih žila
Vlakna, kalij, folat, vitamini C, vitamin B6 te fitonutrijenti iz borovnica doprinose zdravlju srca. Vlakna
pomažu sniziti razine ukupnog kolesterola te smanjiti rizik od srčanih bolesti. Vitamin B6 i folat sprječavaju nakupljanje homocisteina koji oštećuje krvne žile i vodi ka srčanim problemima. Prema studijama, redovita konzumacija antocijana može smanjiti rizik od srčanog udara za 30% kod mladih žena. Istraživanja pokazuju kako se redovita konzumacija svježih borovnica smatra blagotvornom i u cilju smanjenja razine krvnog tlaka, još jednog od ključnih rizičnih čimbenika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
2. Pomažu u kontroli dijabetesa
Bioaktivni spojevi iz borovnica pokazali su se korisnima i u regulaciji glukoze u krvi. Istraživanja su potvrdila da osobe koje boluju od dijabetesa tipa 1, a koje unose puno vlakana imaju niže razine glukoze u krvi.
3. Zdravlje mozga
Antioksidansi iz borovnica imaju pozitivni učinak na zdravlje mozga, pomažu u poboljšanju njegove
funkcije te odgađanju propadanja mozga koje nastaje kao posljedica starenja.
Istraživanja su pokazala kako koncentrat borovnice može povećati aktivnost određenih regija mozga i
tako poboljšati kratkoročno pamćenje, kod osoba starije dobi (u prosjeku 68 godina starosti). Ovo blagotvorno djelovanje znanstvenici su pripisali antocijaninima koji na indirektan način poboljšavaju protok krvi u mozgu te aktiviraju određene dijelove mozga.
4. Održavaju zdravlje kostiju
Borovnice sadrže željezo, fosfor, kalcij, magnezij, mangan, cink i vitamin K, koji doprinose zdravlju kostiju, a njihov adekvatan unos pridonos održavanju i izgradnji koštane strukture. Željezo i cink igraju ključnu ulogu u snazi i elastičnosti kostiju i zglobova, dok su snižene razine vitamina K povezane s povećanim rizikom od fraktura. Adekvatan unos vitamina K poboljšava apsorpciju kalcija i smanjuje gubitke kalcija iz organizma.
5. Sprječavaju razvoj određenih vrsta karcinoma
Vitamini C i vitamin A i različiti fitonutrijenti koje nalazimo u borovnicama djeluju kao snažni
antioksidansi koji štite stanicu od oštećenja slobodnim radikalima.
Studije su pokazale da antioksidansi sprječavaju rast tumora, smanjuju upalne procesa u tijelu te usporavaju rast karcinoma jednjaka, pluća, usta, ždrijela, maternice, gušterače, prostate, debelog crijeva. Borovnice sadrže folate koji igraju važnu ulogu u sintezi i oporavku DNA što može spriječiti razvoj stanica karcinoma uslijed različitih mutacija DNA.
6. Borovnice potiču razgradnju masti
Studije otkrivaju da polifenoli sadržani u borovnicama mogu pomoći u borbi protiv debljine na način
da inhibiraju adipogenezu odnosno stvaranje masnih stanica te induciraju lipolizu odnosno razgradnju masti. Uspješnost polifenola u sprečavanju nastanka masnih stanica ovisila je o njihovoj dozi pa je tako najviši unos polifenola iz borovnica doveo do smanjenja lipida za 73 posto, dok je najniži unos uzrokovao 27 posto smanjenje lipida.
Na koji ih način konzumirati?
S obzirom na nisku kalorijsku vrijednost, borovnica je dobrodošla namirnica u bilo koje doba dana, pogotovo u ljetnom periodu kada je u sezoni. Odlično pristaje sa svim žitaricama za doručak uz dodatak jogurta, slatko kiseli okus ploda borovnice osvježava voćnu salatu sa sladoledom, a mnogima je omiljeni sastojak laganih pita, štrudla i kolača.
● Svježe borovnice možete umiješati u jogurt, zobenu kašu i druge žitarice za doručak
● Posipajte ih po palačinkama ili vaflima za doručak
● Pripremite hranjivi međuobrok – smoothie od borovnica i mlijeka, biljnog napitka ili jogurta
● Svježe ili smrznute borovnice umiješajte u smjesu za muffine ili kolače.
A jeste li već sve naučili o nutritivnoj vrijednosti jagoda?
Tekst: Slowliving.hr
Foto: Pexels, Pixabay