Čuli ste sigurno za ugljični otisak, posebno posljednjih godina kad se više no ikad govori o klimatskim promjenama i našem utjecaju na njih. No, znate li uopće što je to točno i jeste li znali da možete izračunati koliki je vaš? A najvažnije od svega – morate znati da ga možete smanjiti.
Svaki put kad vozite auto, kad kupite nove tenisice, kad roštiljate s ekipom – ostavljate iza sebe svoj ugljični otisak. Drugim riječima, dajete svoj doprinos ispuštanju ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova u atmosferu.
Logično, ne možete očekivati da ćete vi sami spasiti planet – niste Superman – i vaše smanjenje otiska bit će tek kap u moru. Ali to ne znači da morate dići ruke od svega i letjeti privatnim zrakoplovom kamo god išli.
Iako djeluje kao da je taj termin skovao netko izravno zabrinut za planet i njegov opstanak, istina je malo drukčija. Prije nešto više od dva desetljeća naftni gigant BP skovao je termin ugljični otisak kao dio marketinške kampanje. Budući da je u igri naftni gigant, jasno vam je da je to bio trik. Kao kompanija koja je pri samom vrhu najvećih zagađivača na svijetu, uspjeli su prebaciti tom kampanjom dio odgovornosti – na čovjeka.
Svaki je važan
I uspjeli su. Ne kažemo da mali čovjek ne doprinosi zagađenju, ali postoji statistika koja govori jako puno o tom. Naime, prema nekim podatcima čak 70 posto svih emisija plinova od 1988. godine do danas rezultat je rada samo stotinjak kompanija. Strašno, zar ne?
No, znate kako kaže slavni stih – „i moja kaplja pomaže ga tkati.“
Ako vas već brine hoće li vaš glas išta značiti, proširite svoje djelovanje na druge: pridružite se prosvjedima, potpisujte peticije, razgovarajte s drugima, prijateljima i obitelji, o svojim stavovima i razmišljanjima.
Isto tako, nije loše znati da ne ostavljaju svi iza sebe podjednak otisak – a ovisi puno o mjestu na kojem živimo. Na primjer, prosječan Amerikanac godišnje za sobom ostavi ugljični otisak „težak“ 16 tona, dok je otisak nekog u Ruandi ispod jedne tone. Jasno vam je da je veličina otiska proporcionalna s bogatstvom. Ovdje možete pogledati kako to točno izgleda, odnosno kako to vizualizirati.
Ako poželite izračunati koliko je to „velik“ vaš vlastiti ugljični otisak, to možete napraviti ovdje.
A evo kako ga možete smanjiti
Područja života na kojima biste trebali napraviti promjene da biste smanjili svoj ugljični otisak su ova:
- Korištenje i vrsta prijevoza
- Korištenje električne energije
- Način prehrane
- Navike kupovanja
- Otpad
Što biste mogli učiniti na tim područjima da biste smanjili svoj otisak? Pa, hajdemo redom.
Jedite više ili isključivo hranu biljnog podrijetla
Ovo je možda najvažnija stvar koju možete učiniti. Prestanite jesti, barem u najvećoj mjeri, hranu životinjskog podrijetla. Mesne i mliječne industrije su među najvećim zagađivačima, odnosno pri samom su vrhu prema količini ispuštenih plinova. Neki tvrde da su upravo ove industrije najodgovornije za klimatske promjene. Naime, uzgoj stoke rezultira velikim količinama metana, a upravo je metan možda čak i daleko štetniji nego staklenički plinovi. Jedna je studija pokazala da bi se ispuštanje stakleniških plinova smanilo za 49 posto kad bismo svi bili vegani. Utopija, znamo, ali možda vas potaknemo…
Sve u svemu, odabirom da budete vegan, možete za početak najbolje smanjiti svoj otisak. Osim tog, svakako smanjite količinu bačene hrane, kako god znate!
Što manje letite
Samo jedan let, na primjer, od Londona do New Yorka i natrag, u atmosferu će ispustiti čak 1,7 tona ugljičnog dioksida. Za usporedbu, putovanje vlakom u trajanju od 21 sat ispusti u zrak tek 45,8 kg ugljičnog dioksida. Nevjerojatno, zar ne? Dobro, nije jednako ugodno, ali nije loše ovo imati na umu kad kombinirate i planirate putovanja. Prema nekim izračunima na istim rutama zrakoplov će ispustiti čak 91 posto više ugljičnog dioskida nego vlak.
Ipak, valja uvijek provjeriti kakvim zrakoplovom putujete, odnosno kakvim vlakom, jer nisu svi jednaka ekološka prijetnja, odnosno neki ostavljaju manji, neki veći ugljični otisak za sobom. Osim toga, uvijek birajte letove bez presjedanja. Naime, najviše ugljičnog dioksida ispušta se prilikom uzlijetanja i slijetanja.
Birajte kome povjeravate novac
Jeste li ikad povezivali svoj novac i banku sa zaštitom okoliša? E, pa mogli biste se poprilično neugodno iznenaditi. Nije tajna, samo što se ne sjetimo o tome razmišljati, da banke – i to neke od najvećih svjetskih – koriste vaš/naš novac za financiranje industrije fosilnih goriva. Ako ne želite da se vaš novac koristi u ove svrhe, promijenite banku. Ovdje se može provjeriti za mnoge svjetske banke financiraju li ovu industriju, ali, nažalost, hrvatskih nema baš na popisu na kojem bi se moglo provjeriti.
Svakodnevni prijevoz
Je li potrebno naglašavati da svakodnevnu vožnju autom treba izbjegavati? Bicikl je uvijek izbor broj 1! No, ako vam to nije izvedivo, pokušajte s javnim prijevozom ili barem dajte šansu car sharing-u. Povezite kolegu ili kolege koji idu u vašem smjeru i tako smanjite broj automobila na cesti za barem jedan ili dva. Ako ne koristite svoj auto godinu dana, to bi moglo smaniti vaš ugljični otisak za 2,4 tone godišnje.
Ako baš nemate izbora i morate koristiti auto, razmislite o električnom automobilu. Sve su češći, postaju sve manja komplikacija i sve prihvatljiviji.
Kupujte manje
I to manje – svega. Treba li vam uistinu novi mobitel svake godine? Treba li vam ta haljina koju ste našli na sniženju? Dobro razmislite! Brza moda uistinu je štetna za okoliš na toliko razina. Čak niti recikliranje nije najbolja opcija, jer ne rezultira velikim smanjenjem zagađenja. Najbolja je opcija produžiti vijek trajanja odjeće, odnosno nositi je duže ili kupovati second hand odjeću. Kad razmišljamo o mobitelima, nije samo stvar recikliranja onog što vidite ili držite u rukama. U Apple-u su izračunali da čak 80 posto ugljičnog otiska koji ostavlja za sobom proizvod pada na proces proizvodnje.
Energetski učinkovit dom
Važno je svakako imati što više energetski učinkovit dom. Izolacija igra veliku ulogu, kao i način grijanja. Možete također odabrati uvijek energetski učinkovite kućanske uređaj – danas je to jasno istaknuto oznakom “A” i ne morate razmišljati. Svaki takav uređaj je korak bliže smanjenju ugljičnog otiska.
I još jedna važna stvar – neka svi ti uređaji budu uključeni samo onoliko koliko vam treba! Koliko je moguće izbjegavajte paliti klima uređaje, ne grijte dom više nego je potrebno, neka pećnica ne gori “u prazno”… Isto tako, iskopčajte sve uređaje koje možete iz struje kad ih ne koristite. Ugasite svjetlo kad niste u prostoriji, maknite mobitel s punjača kad je pun.
Koristite manje vode
Za razliku od većine drugih stavki, ovo je nešto o čemu nam tupe svi oko nas odmalena. Štedite vodu. Ne znači to da morate paziti na svaku kap i tuširati se u kišnici (iako, ako možete, to je em dobro, em pohvalno!), ali uvedite male promjene i naviknite se na njih. Zatvarajte vodu dok perete zube, ne tuširajte se predugo, točite vodu samo onoliko koliko ćete potrošiti.
Smanjite upotrebu plastike
Ovo je sasvim očekivano, zar ne? Koristite platnene višekratne vrećice ili torbe, ne kupujte tekućinu u plastičnim bocama, kupujte sve što možete “u rinfuzi”, nabavite metalne ili silikonske slamke. Reciklirajte sve što možete! A ono što ne možete, pokušajte ponovno iskoristiti u neku drugu svrhu ili prenamijeniti uz male preinake.
Je li sve ovo lako napraviti odjednom? Nije. Pokušajte korak po korak, odnosno uzmite si za pravo držati se najviše onog što vam ne stvara probleme ili ne iziskuje dodatni posao ili troškove. Istina, vaš otisak je važan, ali to ne znači da morate život u potpunosti podrediti tome.
Da, Zemlji nije lako, ali već smo dosta skrenuli krivo, pa je teško ispraviti sve odmah. Pomognite joj koliko možete.
Moglo bi vas zanimati i: Dokumentaci nakon kojih ćete razmisliti o veganskoj prehrani
Tekst: Nataša Krstičević
Foto: Canva, Unsplash