Uvođenje krute hrane često je iznimno stresan korak u svakodnevici svake obitelji. Čini se da se uvodi baš u trenu kada se beba napokon ustabilila s obrascima hranjenja uz dojenje ili adaptirano mlijeko i stekla svoju rutinu hranjenja. Tu su i gag refleks, moguće alergije i brojne druge potencijalne tegobe i strahovi koje prate svakog roditelja. Ipak, svemu tome itekako ima lijeka. Jedan od pravih lijekova zove se Ana Jelekovac Jurkin, na Instagramu poznatija kao Nutri.ma.ma. U zadnje vrijeme ste za nju mogli čuti uz teme oko izlaska nove knjige na našem tržištu: Beba za stolom. Ova je knjiga uvela uzbudljivost u dosadne kašice i profesionalan pristup te savjete i recepte. Moglo bi se reći, mix za kojim je žudjela svaka mama. Što Ana sve ima reći na temu dohrane i više o njoj saznajte uz nekoliko klikova niže u tekstu.
Ana Jelekovac Jurkin je magistra nutricionizma posvećena isključivo radu s bebama i djecom. Certificirana je savjetnica za dohranu beba, a uz to ima i dodatne edukacije iz terapijskog hranjenja kako bi bolje znala pomoći bebama i djeci kojima je hranjenje otežano. Osim na temu dohrane, Ana s roditeljima radi na temama izbirljivosti i drugih izazova u hranjenju, izazova u probavi i prehrani kod osjetljivosti ili alergija na hranu. Ana je kreirala tečaj za roditelje Dohrana na dlanu. Uz to, nedavno je izašla njena knjiga Beba za stolom, koju je napisala s Editom Šimić koja se na Instagramu krije iza naziva @kuzivancija.
Kako ste odlučili baviti se dohranom i što Vas je u dohrani toliko privuklo da se specijalizirate baš za ovo područje nutricionizma?
Vjerujem da najbolje stvari često nastaju kroz neke izazove pa se tako u izazovima i potrebama koje sam imala u dohrani svog sina rodila cijela ova ideja. Dohrani svog djeteta neizmjerno sam se veselila i bila strašno nestrpljiva, no ona je ipak donijela neku drugu realnost. Osim nekih izazova koje je imalo moje dijete, zbunila me ogromna količina oprečnih preporuka te isključive, nepotpune i nelogične informacije na koje sam nailazila. Pitala sam se mora li dohrana zbilja izgledati tako, mora li biti stresna i što to točno radim pogrešno u cijeloj priči. Čitala sam, učila i proučavala svu dostupnu literaturu… Ogroman interes prerastao je u ljubav, a putem sam shvatila da je to moj poziv. Odlučila sam se posvetiti isključivo temi prehrane beba i djece te postati podrška kakvu sam ja trebala u razdoblju dohrane, ali i fazi izbirljivosti koja je nastupila kasnije. Nakon dugog traganja za edukacijom odabrala sam Oh Baby School of Holistic Nutrition gdje sam stekla titulu certificirane savjetnice za dohranu beba. Uz to, završila sam više edukacija iz područja terapijskog hranjenja s obzirom da, nažalost, velik broj beba ima određene izazove hranjenje, a razina svijesti o njima izrazito je niska. Svoje znanje svakodnevno nadograđujem raznim edukacijama i učim od drugih stručnjaka, no uvijek volim reći da najviše naučim radeći sa svojim malim klijentima i njihovim roditeljima.
Koja je uloga roditelja, a koja je uloga bebe u procesu dohrane? Što je s BLW pristupom? Kako odabrati hoćemo li bebi nuditi kašice ili komade hrane?
Ako ćemo ići definicijom, uloga roditelja je pripremiti (ili odabrati) kvalitetan obrok, odrediti dobro vrijeme za obrok i osigurati sigurnu i ugodnu atmosferu za hranjenje. Uloga djeteta je što će od ponuđenog izabrati i koliko će pojesti. Iako je ovaj pristup puno drugačiji od ustaljenog načina hranjenja djece, on daje daleko najbolje rezultate i gradi kvalitetne i čvrste temelje za prehrambene navike kasnije. Također, možda je najvažnija uloga roditelja prisjetiti se da je on uzor i model svega onog što želi da njegovo dijete nauči (ili jede). BLW ili Baby Lead Weaning je metoda uvođenja dohrane u kojoj djetetu dajemo da samostalno jede (sigurne) komade hrane. Ova metoda je jako popularna u zadnje vrijeme, a meni je važno naglasiti da to nije samo stvar pomodarstva, već je uvođenje određenih struktura hrane, učenje samostalnosti i žvakanja jedan od glavnih zadataka u procesu dohrane, s obzirom da takva praksa značajno smanjuje kasnije izazove u hranjenju. Kod izbora prave metode svakako da postoji više faktora, ali ja bih istaknula da za početak roditelji izaberu onu metodu u kojoj se osjećaju sigurno, opušteno i samopouzdano, ali na način da uvijek potiču samostalno hranjenje bebe i da dopuste da ona uvijek vodi cijeli taj proces. Ukoliko se odluče za kašice, svakako preporučujem ubrzo uvesti i druge teksture hrane kako bi poticali pravilan razvoj svoje bebe.
Koje su najčešće pogreške koje roditelji iz Vašeg iskustva čine tijekom uvođenja dohrane?
Najčešća pogreška je svakako stavljanje velikog fokusa na količine koje beba jede, a zanemarivanje svih ostalih aspekata dohrane koji su na samom početku daleko važniji – kvaliteta ponuđenih obroka, vježbanje žvakanja, vježbanje samostalnog hranjenja, izlaganje i navikavanje na raznolike namirnice, stvaranje zdravog odnosa prema hrani i hranjenju itd. Isto tako, mnogi roditelji ulaze s nerealnim očekivanjima u dohranu misleći da bi beba trebala odmah prihvatiti sve ponuđene namirnice, pojesti konkretnije količine i uvijek biti raspoložena za obrok. Realnost je zapravo puno drugačija i kada bi na dohranu gledali isto kao što gledamo na propuzavanje, prohodavanje ili bilo koji sličnu stepenicu u životu bebe, puno bi lakše prihvaćali sve pokušaje, pogreške i odbijanja koji su sastavni dio procesa uvođenja krute hrane i jednostavno bi prihvatili da je dohrana proces koji traje.
Danas pedijatri preporučuju uvođenje dohrane između 4. i 6. mjeseca života bebe, a mnoge od njih još tada ne sjede. Kako u tom slučaju slijediti preporuke za uspravan položaj tijekom hranjenja?
Jedan od glavnih kriterija kojime određujemo je li beba spremna za dohranu je upravo stabilnost trupa i mogućnost samostalnog sjedenja uz minimalnu podršku. S obzirom da je to i glavni faktor koji osigurava sigurno hranjenje, na njega je svakako poželjno čekati, a on se kod većine beba javlja oko 6. mjeseca života. No, s obzirom na to da danas imamo jako puno beba koji pokazuju odstupanja u tonusu mišića i samim time često kasne sa samostalnim posjedanjem, nekad je te preporuke svakako potrebno prilagoditi. U tom slučaju moj je savjet uvijek konzultirati pedijatra i/ili fizijatra koji prati bebu i prilagoditi položaj hranjenja, ali uvijek tako da je beba uspravna s obzirom na to da hranjenje pod nagibom povećava rizik od gušenja. Idealna alternativa je u tom slučaju hranjenje u krilu roditelja.
Možete li se osvrnuti na gag refleks koji zabrinjava mnoge roditelje i kako savjetujete pristupiti situaciji u kojoj se on pojavljuje često?
Prije svega, mislim da najveća promjena nastaje kad shvatimo da gag refleks ne vodi gušenju tj. nije znak gušenja i promijenimo percepciju iz toga da gag refleks gledamo kako nešto loše i opasno u to da je on nešto što našu bebu štiti i podržava u procesu učenja kako sigurno jesti krutu hranu. Gag refleks ne možemo izbjeći i normalno je da se on javlja, bez obzira jesmo li se odlučili bebu hraniti kašicama ili komadima hrane. Ako krutu hranu uvodimo pravilno, on bi se s vremenom trebao smanjivati. Iz mog iskustva, na samom početku dohrane najvažnije se educirati i naučiti razliku između gag refleksa i gušenja jer se to dvoje jako često miješa i nažalost uzrokuje nepotreban stres kod roditelja.
Kada potražiti pomoć kada je odbijanje hrane u pitanju?
Ako i nakon par tjedana ili mjeseci dohrana ne napreduje i dijete ne pokazuje nikakav interes ili opet na hranu reagira isključivo negodovanjem, plakanjem ili odbijanjem. Ovo naročito vrijedi za bebe koje su imale bilo kakve izazove sa prihvaćanjem dojke ili bočice na početku, s obzirom na to da takve bebe češće imaju izazove i s prihvaćanjem krute hrane. Isto tako, moj savjet je potražiti pomoć i ako se roditelji teško snalaze u tom cijelom procesu dohrane i potrebna im je podrška, konkretni savjeti i alati. Jedna od najvažnijih stavki koje formiraju djetetov odnos prema hranjenju je atmosfera tijekom hranjenja i pristup roditelja, tako da je poželjno da je proces dohrane pozitivno iskustvo za sve prisutne – kako za bebe, tako i za roditelje.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Kako se nositi s ekstremnom izbirljivosti djeteta?
Iako je izbirljivost normalna razvojna faza kod djece, ekstremnu izbirljivost nikako ne bi trebalo banalizirati i stavljati u istu kategoriju. Jako često viđam da se ekstremna izbirljivost tretira kao nešto normalno ili dječji hir i zbog toga zna proći jako puno vremena prije nego što roditelji potraže pomoć. Kada pričamo o ekstremnoj izbirljivosti djeteta, moj savjet je uvijek potražiti pomoć stručnjaka jer je hranjenje nešto što se odvija često u danu i to su to situacije koje značajno utječu na dijete, na roditelje, ali i na dinamiku cijele obitelji, te mogu biti izvor velikog stresa, nezadovoljstva i frustracije.
Kod težih slučajeva ili starije djece, često je potreban multidiciplinarni pristup (nutricionist, psiholog, logoped itd.) kako bi se djetetu pomoglo.
Kako pristupiti hranjenju ako dijete pokazuje veliku osjetljivost, kožne alergije ili probavne probleme? Koji su najčešći alergeni i kako savjetujete uvoditi alergene namirnice?
U ovom slučaju je najbolje konzultirati pedijatra, alergologa i/ili nutricionista jer kod nekih beba uvođenje dohrane zbilja treba ići polako i postupno. Kod takve djece je posebno važno da izborom hrane podržimo probavu ili zdravlje kože, a ne da ih dodatno opteretimo.
Kako ste došli na ideju napraviti knjigu Beba za stolom i što knjiga sve nudi, a da je posebno i drugačije?
Nakon što smo surađivale privatno, kroz dohranu Editine kćeri, Edita i ja smo dobile želju da svo to znanje i iskustvo preraste u nešto veće i nešto što će biti od koristi svima. Iako se cijeli projekt knjige činio kao nešto zbilja zahtjevno i veliko, znale smo da ni jedna druga forma jednostavno nije dorasla ovoj temi. Knjiga Beba za Stolom jedinstvenog je koncepta koji na našem tržištu, pa i šire, još uvijek ne postoji. Osmišljena je kako bi roditelje vodila kroz avanturu dohrane, temeljena na najnovijim znanstvenim istraživanjima, a ima za cilj odmaknuti se od zastarjelog načina prehrane beba, educirati i ohrabriti svakog roditelja na ovom putu. Knjiga je napravljena od dva dijela: onog teorijskog i onog s receptima, kako bi zaokružila cijeli proces dohrane i bila siguran i praktičan izvor svih potrebnih informacija. Velika posebnost leži u detaljnim informacijama i načinu na koji su koncipirati recepti, ali i na činjenici da ovu knjigu možete koristiti ne samo za vrijeme dohrane, već cijeli život.
Knjiga vrvi odličnim receptima koji zaista oduševljavaju mame i olakšavaju svakodnevicu s bebom i obiteljski život općenito, kada je hrana u pitanju. Kako ste odabrali recepte za knjigu?
Prije svega, hvala, ovo je baš jako lijepo čuti! Moram priznati da smo recepte skupljale od kad je nastala i ideja za knjigu. Skupljale smo recepte koji su nam bili zanimljivi, jednostavni, a hranjivi, neke nove za koje smo željele da uđu u svakodnevicu obitelji s djecom, ali i one tradicionalne koje smo htjele sačuvati, uz male promjene. U cijelom tom procesu je najvažniju ulogu odigrala Edita, njena kreativnost i dobar ukus, a ja sam imala glavnu ulogu osigurati da je svaki recept na kraju nutritivno bogat i maksimalno prilagođen bebama.
Imate li već neke nove planove za budućnost? Što smatrate najbitnijim za istaknuti kada su ove teme u pitanju, a da još niste spomenuli? Imate li neke dodatne, a istovremeno jako bitne savjete za roditelje čija je beba počela istraživati svijet krute hrane?
Od nedavno je Nutri-mama tim dobio još jednu nutricionisticu jer potreba za stručnjakom ove vrste odavno nadilazi moje kapacitete. Moja želja i plan je, od samog početka ove priče, da provjerene i kvalitetne informacije o dohrani beba, prehrani djece i izbirljivosti dođu do što više roditelja i stručnjaka jer one često donesu i mirnije, sretnije i ljepše obroke, zajedno sa kvalitetnijim prehrambenim navikama i zdravijim odnosom prema hrani i hranjenju. A vjerujem da će se svi složiti da su to baš velike stvari. Uz širenje Nutri-mama tima, neki veliki planovi su još na vidiku, ali detalje ću za sada zadržati za sebe. I na kraju, moj savjet za sve roditelje je da u dohranu svoje bebe uđu educirani, ali i opušteni. Osigurajte svojoj bebi sve uvjete, budite primjer i uzor svega što želite da nauči, a onda se maknite sa strane i promatrajte kako taj čudesan proces napreduje i što sve vaša beba može sama kad joj damo priliku. I nemojte zaboraviti, dohrana je period kad često imamo najviše motivacija za mijenjati i učiti. Zato dajte i sebi priliku da poboljšate prehrambene navike i da otkrijete nove namirnice, recepte, začine i načine pripreme hrane. Tako ćete napraviti veliku stvar i za sebe, ali i za svoju bebu!
Moglo bi vas zanimati i: Pet stvari koje bih voljela da sam znala prije nego što sam postala mama
Razgovarala: Dalia Žmegač-Kunić
Foto: Privatna arhiva