Jeste li se već susreli s pojmom ‘asertivnost’? Možda ste negdje čuli, pročitali nešto više o tome, ili možda pohađali neku radionicu na tu temu? Ili ste možda samo u svojoj okolini primijetili neke osobe koje se često ističu u odnosu na druge svojim korektnim ponašanjem prema kolegama, klijentima, prijateljima, djeci i pitali se kako im to uspijeva?
Što to znači ‘biti asertivan’?
Asertivnost je pojam koji objašnjava oblik ponašanja, sposobnost da se izražavamo sa sigurnošću i samopouzdanjem, bez pokazivanja pasivnog, agresivnog ili manipulativnog ponašanja.
Takva vrsta ponašanja podrazumijeva višu razinu svjesnosti o tome tko smo mi, kako možemo postići dobru komunikaciju s drugima, pritom poštujući specifičnosti i kvalitete drugih ljudi, koliko god se oni razlikovali od nas.
Ta sposobnost zahtijeva slušanje drugih i odgovaranje na njihove potrebe, bez zanemarivanja naših vlastitih interesa ili dovođenja u pitanje nekih osnovnih principa.
Asertivno ponašanje omogućuje nam učinkovitiju komunikaciju, kontrolu stresa i time lakše rješavanje problema u okruženju u kojem se nalazimo. Pruža nam mogućnost izražavanja svojih potreba, mišljenja ili osjećaja na primjeren način, direktan, iskren i adekvatan, bez potrebe za dominacijom, ili inzistiranjem na ispravnosti samo našeg stava ili mišljenja.
Efikasna komunikacija ne odnosi se samo na sposobnost korištenja pravih riječi u određenoj situaciji, već podrazumijeva i odgovarajući tonalitet glasa kojim govorimo, jačinu glasa, a istovremeno i neverbalne geste, položaj tijela, izraz lica jer svi ti elementi utječu na poruku koju šaljemo drugima.
Sve počinje u djetinjstvu
Od našeg rođenja pa do otprilike šestog mjeseca života, mi spontano učimo o svijetu oko nas i ponašamo se najčešće na dva načina: pasivno, jer ovisimo o drugima, i agresivno, kad tražimo od drugih ono što nam je potrebno.
Kako odrastamo, i počinjemo savladavati govor, vrlo brzo naučimo reći „Ne“. Tako mi polako počinjemo racionalno donositi vlastite odluke i učimo sve više biti neovisni. Dok smo mala djeca, ponekad se ponašamo pasivno, ponekad agresivno, slobodno izražavamo svoje osjećaje. Vrlo često kažemo „Ne“, bez osjećaja krivnje, potpuno prirodno i spontano.
Tijekom odrastanja okruženi smo osobama koje nas odgajaju i usmjeravaju naše ponašanje, uče nas što je „pristojno“, što nije, što se smije, što se ne smije (raditi, govoriti, osjećati). Uz to oponašamo i ponašanja naše okoline, usvajamo ih, i tako spontano najviše učimo o ljudskom ponašanju.
Usvajanje oblika ponašanja
Djeca vrlo često nauče koje vrste ponašanja omogućuju postizanje ciljeva ili ostvarenje želja, na koji način mogu privući pažnju odraslih. Vrlo brzo djeca nauče da je dobro ponašanje prihvatljivo i vrlo često slijedi i nagrada ako se dobro ponašamo. Ponekad se, iz pozicije djeteta, čini da i naizgled loše ponašanje donosi neke koristi.
Dijete ponekad može zaključiti: “Ako ne mogu drugačije dobiti ili privući pažnju majke, vikat ću, bacati se na pod i bacati stvari. Tako ću privući pažnju, jer bilo kakva pažnja je bolja od ignoriranja.“
Tako mi vrlo rano naučimo i usvojimo određene oblike ponašanja, one postaju obrazac ponašanja na nesvjesnom nivou i mi ih kasnije u životu spontano pokazujemo.
Smatra se da se agresivnost i pasivnost nauče i usvoje oponašanjem naše okoline, a asertivnost se kao oblik ponašanja uči.
Oblici ponašanja
Pasivno ponašanje
Karakteristike pasivnog ponašanja su vrlo često: doživljavanje sebe kao inferiorne osobe, povlačenje i uzmicanje u trenucima kad se treba zauzeti za sebe ili izraziti svoj stav ili mišljenje, prepuštanje donošenja odluka drugima, stalno ispričavanje, osjećanje povrijeđenosti, nezadovoljstva, anksioznosti….
Agresivno ponašanje
Agresivno ponašanje možemo primijetiti kad se ljudi osjećaju superiornima. Vrlo često su skloni ponižavanju drugih, imaju tendenciju dominiranja, zapovijedanja, uzimanja onog što žele, bez obzira na posljedice. Vrlo često su skloni napadati kad su pod pritiskom, svaki sukob mišljenja vide kao pitanje pobjede ili poraza. Ne razmišljaju o kompromisu ili suradnji s drugima, vjerujući da najbolje znaju što je rješenje..
Asertivno ponašanje
Asertivno ponašanje nije ni instinktivno ni naslijeđeno, uči se svjesno. Iskazuje se kroz iskreno i direktno iskazivanje osjećaja i mišljenja, poštivanje drugih osoba i njihovih prava, preuzimanje odgovornosti za svoje odluke i postupke. Iskazuje je kroz preuzimanje inicijative u međuljudskim odnosima i rješavanju sukoba kako bi se iznašla rješenja korisna za obje strane.
Asertivna osoba prihvaća sebe i druge s poštivanjem znanja, vještina i sposobnosti, proaktivna je, ima kontrolu nad svojim emocionalnim stanjima.
Kako razviti svoju asertivnost?
Učenjem i vježbanjem asertivnog ponašanja kroz interaktivne radionice, gdje se vrlo praktično primjenjuju tehnike asertivnosti, može se naučiti primjerenije i efikasnije komunicirati s drugima.
Evo vrlo kratkih uputa kako možete svjesno ovladavati ovim zanimljivim područjem i unaprijediti svoje komunikacijske vještine:
- Kad razgovarate s nekom osobom, gledajte u nju, slušajte što vam govori, uskladite se položajem tijela (ako osoba stoji i vi se dignite, ako sjedi, nastojte i vi sjesti do nje), budite opušteni.
- Razgovarajte koristeći tzv. „Ja-poruke“, pokušajte objasniti zašto vam je nešto važno i zbog čega predlažete neku opciju, postupak, aktivnost.
Najčešće čujemo da se ljudi obraćaju drugima tako da su nestrpljivi, koriste tzv. „Ti-poruke“:
Ti uvijek kasniš na naš dogovor!
Toliko sam ti puta ponovila da odložiš dokumente na određeno mjesto, a ti to nikad ne napraviš!…
Puno bolji način je reći, koristeći „Ja-poruke“:
Meni je stvarno važno da dođeš točno na vrijeme koje smo dogovorili, jer imam drugih
obaveza poslije ovog sastanka.
Dogovorili smo se da dokumenti stoje na određenom mjestu kako bi ih svi mogli brzo pronaći.
Zato mi je važno da se svi pridržavamo tog pravila/dogovora.
- U razgovoru navodite činjenice, izbjegavajte prosudbe. Ako želite razriješiti neku situaciju, napravite to kad ste emocionalno mirni. Prvo navedite činjenice (što se točno dogodilo), izrazite emocije, kako ste se zbog toga osjećali, što je to vama značilo. Zatim dajte prijedlog rješenja situacije i navedite konkretne aktivnosti koje mogu pomoći da se slične situacije ne dogode ponovo.
Primjer u obiteljskoj situaciji:
Jučer, na proslavi rođendana, pred djecom i roditeljima, obratio si mi se povišenim glasom. Kad tako vičeš na mene doista se ne osjećam dobro, osjećam se povrijeđeno. Molim te da mi ubuduće kažeš što točno želiš na vrijeme, prije nekog obiteljskog okupljanja, kako bi izbjegli ovakve situacije.
Ili, u poslovnom kontekstu:
Na današnjem poslovnom sastanku s važnim klijentima, dogovorenom prije tjedan dana, vi ste zakasnili 15 minuta. Zbog toga sam se osjećala neugodno, jer je točnost jedan od temelja našeg poslovanja s klijentima. Kako bi se izbjegle ovakve neugodnosti molim vas da ubuduće isplanirate i uskladite svoje obaveze i budete nazočni sastanku točno u dogovoreno vrijeme.
Kritika ponašanja osobe, ne osobe same
- Ako želite ukazati na neko ponašanje koje nije bilo u skladu s očekivanjima, usmjerite kritiku na ponašanje osobe, a ne na samu osobu. Napravite to u četiri oka, kad ste sami s osobom.
- Kontrolirajte svoje emocije, i ako je potrebno, odgodite diskusiju dok se ne saberete i smirite.
- Kad je potrebno, imate pravo reći „Ne“. To možete reći primjerenim tonom, s objašnjenjem zašto nešto ne možete napraviti (imate previše drugih obaveza, nećete stići dovršiti neki vaš važan zadatak, možda možete odraditi samo dio posla, ili možete tražiti da se odrede prioriteti zadataka koje trebate obaviti…)
Ponekad možemo doživjeti da drugi ljudi mogu reagirati negativno na takvo naše ponašanje, no tada se ne treba upuštati u svađu. Potrebno je zadržati smiren ton, pokazati razumijevanje i ostati dosljedan svojim stavovima i načinu ponašanja.
Asertivno ponašanje je najbolji stil ponašanja, ima najpovoljnije posljedice i efekte u komunikaciji i vrijedi ga vježbati. Trening asertivnosti pruža priliku za učenje tog oblika ponašanja, i kroz interaktivno vježbanje ovladava se boljim snalaženjem i zauzimanjem za sebe na kvalitetniji način u raznim životnim situacijama.
Nakon što uvježbate asertivno ponašanje, provjerite kako do više novaca!
Tekst: Branka Barović, NLP coach, trenerica za osobni rast i razvoj
Foto: Pixabay, Pexels