Ayurveda na hranu gleda kao na lijek, a za razliku od brojnih popularnih dijeta primarni cilj joj nije suzbijanje apetita već uživanje u obrocima. Namirnice se prilagođavaju tipu tijela, a u njihovim bojama, mirisima i teksturama se uživa za vrijeme jela jer je važno u tomu trenutku biti usmjeren isključivo na hranu koju unosimo u svoj organizam. Razlog je to zbog kojega se kilogrami od ovakvoga načina prehrane ne vraćaju, ne razmišlja se o tomu kako manje već se osluškuje tijelo i njegove potrebe.
Kvaliteta namirnica je vrlo važna, a sva hrana koja se konzumira treba biti uzgojena na prirodan način kako bi organizmu pružila ravnotežu.
Na kojim načelima počiva ayurveda?
Ayurveda je dio Veda pa njezina povijest seže daleko u prošlost, a u Indiji se njome vode već 5000 godina dok ju je Svjetska zdravstvena organizacija priznala priznala 1977.
Ovaj prirodni sustav medicine podrazumijeva um, dušu, čula i tijelo, a prehrani daje veliki prostor jer je ona ta koja osigurava ravnotežu u organizmu. Prema praksi ayurvede sve je kreirano od pet elemenata, a to su: prostor, zrak, vatra, voda i zemlja. Ovih pet elemenata čini doshe koje određuju stanja u tijelu, a tri osnovne doshe jesu vata, pitta i kapha. Vata podrazumijeva kretanje, pitta ono što se probavlja dok je kapha usmjerena na povezivanje. Dakle, doshe su te koje određuju procese rasta i razvoja organizma, a kada su one u ravnoteži organizam je u povoljnom stanju fizičke i psihičke stabilnosti i zdravlja.
Tako se u ayurvedi razliku i tri sezone, kapha, pitta i vata. Kako se mijenjaju vrijeme i vremenske prilike tako se mijenja i tijelo. Kapha sezona traje od sredine ožujka do sredinje lipnja, hladna je i vlažna dok period, tople i jake, pitta sezone počinje od sredine lipnja i završava do sredine listopada. Posljednju sezonu, vata sezonu, karakterizira vjetrovitost i hladnoća, a traje od sredine listopada do sredine ožujka. Dobro je naglasiti da su ove tri sezone približno označene te ih je važno prilagoditi i lokaciji, a doshe će rasti i za vrijeme određenih vremenskih uvjeta. Kapha raste u razdobljima vlažnog, oblačnog i hladnoga vremena te prednost daje laganijoj i suhoj hrani, s više ljutih i gorkih okusa. S druge strane, pitta prednost daje hladnijim jelima te okusima slatkoga i gorkoga, a prevladava u vremenima visokih temperatura dok je vata izražena u vjetrovitim i promjenjivim vremenskim razdobljima kada valja uzimati topla jela i napitke te hranu koja se lako probavlja.
Kapha tip karakterizira debljanje i pretilost što je praćeno i lošom probavom. Hrana koju bi trebali konzumirati jest ona ljutih i gorkih okusa uz smanjeni unos ugljikohidrata te izbjegavanje mliječnih proizvoda i slatkiša kao i hladne hrane.
Pitta tip sklon je većoj kiselosti želudca kao i upalnim bolestima, a uz to ima dobru probavu i apetit. Ovakvi tipovi trebali bi prekrižiti previše začinjenu, masnu i ljutu hranu kao i kiselo voće.
Vata tip ima česte probleme s probavom, nadutost i plinove, a karakterizira ga i suh i vitak stas te jako dobra pokretljivost. Previše sirove, hladne i suhe hrane nikako nije dobro za ovaj tip kao ni konzumiranje graha i slanutka koji potiču nadutost i teže se probavljaju. Vata tip trebao bi se okrenuti toploj, hranjivoj i kuhanoj hrani.
Više o 3 osnovna tipa pogledajte ovdje:
Zlatna pravila ayurvede i ayurvedske prehrane
Kako bi se postigla ravnoteža ključna je pravilna kombinacija namirnica, ali i odabir odgovarajuće količine i perioda dana u kojemu se one konzumiraju. S obzirom na to da hrana djeluje na doshe potrebno je konzumirati one namirnice koje suprotne prirode od doshe koja je pojačana. Primjerice, vjetrovi i nadutost u donjem dijelu trbuha označavaju pojačanu vatu pa je potrebno konzumirati toplu, gustu, uljnu i tešku hranu koja će dovesti u ravnotežu cijelo biće.
Pokušajte jesti u približno iste sate svaki dan, a kuhajte onoliko koliko vam je dovoljno za jedan obrok. Birajte sezonske namirnice koje je najbolje kupovati provjereno od lokalnih proizvođača kako biste bili sigurni u njihovu nutritivnu vrijednost i svježinu. Nastojte jesti što manje prethodno skuhane i podgrijane hrane.
Ayurvedska prehrana kao bit svega navodi svjesnost prilikom jela, zato je važno hranu dobro prožvakati. Sljedeći obrok trebao bi doći na red tek kada je prethodni u potpunosti probavljen što je individualno kod svake osobe. Preporučuje se tri do šest sati između obroka prilikom čega je najbolje konzumirati prirodne voćne i povrtne sokove i vodu. Za vrijeme jela je dozvoljeno piti, ali je potrebno izbjegavati hladna pića jer su ona zaslužna za sporiji metabolizam. Općenito je kavu i gazirana pića potrebno zamijeniti čajevima i voćnim sokovima.
Začini imaju posebno mjesto u ayurvedi, a najbolje je koristiti se kurkumom, cimetom, crnim paprom, đumbirom i korijanderom. U ovakvoj vrsti prehrane često se koristi i ghee maslac na kojemu se kuha, ali i začinjava hrana.
Zeleno povrće poput špinata, prokulica, kelja i kupusa nemojte jesti sirove dok je voće poželjno konzumirati isključivo sirovo te kao međuobrok. Međutim, voće se ne ubraja kao poželjan doručak. Prije doručka najbolje bi bilo popiti malo tople vode ili čaj od đumbira kako bi se potaknula probava.
Moglo bi vas zanimati:Donosimo vam načine kako da vaša wellness rutina djeluje pozitivno na okoliš
Tekst: Ana Carević
Foto: Pinterest, Unsplash