Dolaskom toplijeg vremena sve češće se spominje beta-karoten, tvar koja učinkovito štiti kožu od štetnog utjecaja pretjerane izloženosti suncu tijekom proljetnog i ljetnog razdoblja.
Što je to beta-karoten?
Beta karoten je prirodni biljni pigment prvi puta izoliran 1830. godine iz mrkve. Žute je do crvene boje, koji se nalazi u različitom voću i povrću, te je jedan od najznačajnijih predstavnika karotenoida. Osim beta karotena u skupinu karotenoida spadaju i likopen, alfa-karoten, kriptoksantin, zeaksantin i lutein. Ljudski organizam ga može pretvoriti u vitamin A, te ga često nazivaju provitamin A, dok se ostali karotenoidi ne pretvaraju u većoj količini u vitamin A.
Poznato je da je snažan antioksidans koji svojim djelovanjem štiti od slobodnih radikala koji oštećuje stanice organizma i dovode do različitih poremećaja i bolesti. Djeluje antikancerogeno, a pridonosi i različitim terapijskim postupcima.
Najpopularniji je ljeti, jer ima veliki utjecaj na zaštitu sluznice i kože jer štiti od UV zračenja, a uz to pospješuje tamnjenje uslijed sunčanja. Potiče stvaranje pigmenta melanina i neutralizira djelovanje štetnih slobodnih radikala čime se smanjuje negativan učinak sunčevih zraka na kožu. Upravo zato, znanstvenici ga preporučuju uzimati nekoliko tjedana prije izlaganja suncu kako bi potrebe za njim bile spremne, a zalihe namirene.
Izvor beta-karotena
Bogati izvor beta-karotena je žuto i narančasto voće i povrće, te tamno zeleno lisnato povrće. Poput slatkog krumpira (batata), mrkve, špinata, blitve, brokule, tikvica, salate, dinje, marelica, kruške, lubenice i paprike.
Istraživanja su pokazala da se veće količine beta-karotena nalaze u kuhanom voću i povrću nego u svježem. Budući da se beta-karoten pretvara u vitamin A koji je topiv u mastima, za bolju apsorpciju važno je konzumirati namirnice bogate beta-karotenom s masnoćama poput maslinovog ulja ili orašastih plodova.
Udio beta-karotena na 100 grama namirnice
- Slatki krumpir 11,5 mg
- Mrkva 8,3 mg
- Zeleno lisnato povrće 6,3 mg
- Zelena salata 5,3 mg
- Bundeva 4,6 mg
- Kupus 3,9 mg
- Suhe marelice 2,1 mg
- Dinja 2,0 mg
Preporuka za konzumiranje beta-karotena
Preporuke za unosom beta-karotena koje bi trebale zadovoljiti potrebe za ovim nutrijentom kreće se od 10 mg do 60 mg dnevno. S obzirom na ubrzani način života često te potrebe nisu zadovoljene. Većina istraživanja pokazuje kako gotovo 50% stanovnika unese hranom 2 miligrama beta-karotena na dan, što je ispod zadovoljavajućeg.
Beta-karoten ne uzrokuje nuspojave, no vrlo visoke doze, iznad 60 miligrama na dan mogu obojiti kožu u žuto (ksantoza), a osobe koje dulje vrijeme uzimaju beta-karoten u dozi većoj od 30 miligrama može pogoditi bezopasna i prolazna hiperkeratonemija.Unos većih količina beta-karotena neće dovesti do hipervitaminoze vitaminom A, budući je apsorpcija beta-karotena manja i njegova pretvorba u vitamin A prespora.
Beta-karoten snižava razinu vitamina E u organizmu. Osobama koje dugo uzimaju pripravke beta-karotena preporučuje se dodatno uzimanje vitamina E.
Istraživanja su pokazala da suplementacija beta-karotenom kod pušača može povećati rizik od karcinoma pluća, stoga se ne preporučuje uzimanje više od 6 miligrama beta karotena na dan.
Sve više beta-karotena u kozmetici i dermatologiji
Zbog važne funkcije zaštite kože od opasnog spektra UV-zračenja, beta-karoten sastavni je dio pripravaka koji se uzimaju nekoliko mjeseci prije sezone sunčanja. Takođre, nalazi se u sastavu krema za sunčanje. Pripravcima za oralnu primjenu često se dodaju tvari koje pojačavaju njegovo djelovanje ili, pak, one koje dodatno djeluju na zaštitu kože, a to su: vitamini C i vitamin E i selen.
Redovitim uzimanjem nekog od pripravaka beta-karotena, koji po mogućnosti sadrži i tvari koje dodatno pridonose njegovu blagotvornom učinku, možemo učiniti mnogo za pravilnu funkciju i zaštitu kože i sluznica, ali i organizma u cjelini.
Možda bi vas moglo i zanimati: Aloe vera-must have u svakoj kozmetičkoj torbici
Tekst: Branka Bunić. mag. nutr., voditeljica Nutrilife Centra
Foto: Unsplash, Pinterest