Jeftina i jednostavna za obradu. Najbliža je to definicija plastike koja je još uvijek svuda oko nas. Međutim, u posljednje vrijeme, polazeći od sebe samih, želimo smanjiti njezino korištenje te ju zamijeniti nekim alternativama. Stoga se često javlja pojam biorazgradivo, koji je potrebno upoznati malo pobliže. Jednako tako, svi proizvodi na kojima stoji etiketa biorazgradivosti ne razgrađuju se na jednak način, taj proces se događa u drugačijim uvjetima od kojih neki nisu sasvim sigurni i bezopasni za okoliš i prirodu.
Koja bi bila definicija pojma biorazgradivosti? Ako je nešto biorazgradivo tada bi se, uzmemo li u obzir prave uvjete i prisutnost mikroorganizama, gljivica ili bakterija, s vremenom trebalo razbiti na svoje osnovne komponente te se stopiti sa zemljom. Idealno bi bilo da se ovakve tvari razgrađuju bez ostavljanja toksina, ali dobro je naglasiti da tomu nije uvijek tako. Govorimo li o biljnim proizvodima, oni se mogu razbiti na vodu, ugljični dioksid te druge prirodne minerale te je to proces prilikom kojega se tvar bez problema miješa natrag u zemlju pri tomu ne ostavljajući za sobom toksine. S druge strane, postoje i mnogi materijali, koji često dolaze s naljepnicom biorazgradivo, a za sobom ostavljaju kemikalije ili druge slične štetne tvari u tlu. Dakle, kada govorimo o dobrobiti biorazgradivih materijala za okoliš, oni najbolji će se brzo razgraditi, neće trajati godinama niti će za sobom ostavljati štetne tvari.
Koji su materijali biorazgradivi?
Primjeri biorazgradivih materijala jesu: ostaci hrane, otpad od biljaka i životinja, papir, lišće i pokošena trava te prirodno drvo. Prirodno drvo označava drvo koje nije tretirano kemikalijama kako bi se spriječilo truljenje. Neki proizvodi će se s vremenom biorazgraditi, ali taj proces može potrajati i godinama. Primjerice, tu je riječ o čeličnim proizvodima koji na kraju zahrđaju i raspadnu se, ali i o nekim oblicima plastike. Ono što je važno za poticanje biorazgradivosti jesu uvjeti. Priroda ili gomila komposta za kućanstvo jako su dobri uvjeti za biorazgradivost dok se isti proizvodi neće razgraditi na odlagalištima otpada na kojima nema dovoljno svjetlosti, vode niti bakterija kako bi se sami proces uspješno odvijao.
Biorazgradivo vs. kompostirano
Ova dva pojma često se miješaju, a njihova poveznica jesu materijali koji se mogu raspasti i razgraditi. Za biorazgradivost, kao i za kopostiranje, najvažniju ulogu igraju uvjeti u kojima se sami proces odvija. Svi proizvodi koji se mogu kompostirati su biorazgradivi, ali su namijenjeni okruženju za kompostiranje. Kada se ispune svi uvjeti okruženja za kompostiranje ti će se proizvodi razgrađivati sve brže i brže, a obično će im biti potrebno 90 dana. Oni za sobom ostavljaju humus, hranjivi organski materijal, koji stvara zdravo tlo za rast novih biljaka. Bez obzira na to je li riječ o predmetu koji je biorazgradiv ili kompostiran važno ga je smjestiti u odgovarajuće okruženje koje će olakšati njegovu razgradnju. Kompostiranje u pravim uvjetima dovodi do toga da će se materijali potpuno raspasti na netoksične dijelove koji ne štete okolišu. Više o kopostiranju kod kuće pročitajte ovdje.
Koji su idealni uvjeti za kompostiranje?
Važno je obratiti pozornost na položaj, temperaturu, kisik, bakterije i vlažnost zraka jer su sve to elementi koji dovode do toga da cjelokupni proces bude što uspješniji. Komposteri su najčešće drveni, a mogu biti izrađeni i od nekih drugih materijala. Međutim, drveni komposteri najbolji su termoizolatori. Postoji i materijal za pokrivanje komposta, a potrebno je njime se poslužiti za vrijeme obilnih kiša, snijega, vjetra ili pak jakoga sunca. Kompostnu hrpu potrebno je redovito prevrtati i omogućiti joj dovoljnu količinu vlage. Vlaga ovisi i o vremenskim uvjetima pa ako je velika suša bit će potrebno zaliti ga. Temperatura može doseći i do 70 stupnjeva, a proizvode ju mikroorganizmi koji prerađuju ugljik i dušik iz razgrađenoga biootpada.
Moglo bi vas zanimati: Donosimo vam 3 načina kako možete stvarati manje smeća svaki dan!
Tekst: Ana Carević
Foto: Unsplash