Dok suvremena medicina traga za novim rješenjima i bori se s mnogim izazovima po pitanju ženskog reproduktivnog zdravlja saznajemo da se u kontekstu liječenja sve više spominje važnost načina života. On obuhvaća prehranu, tjelesnu aktivnosti, san, ali i emocionalno zdravlje te sposobnost nošenja sa stresom. Svoju ulogu u tome svakako ima i crijevni mikrobiom.
Znanstveno je dokazano kako su crijevni mikrobiom i žensko zdravlje povezani. Crijevni mikrobiom može biti problem, ali i rješenje u liječenju ginekoloških bolesti.
Pa je tako dr. Andrija Karačić iz Centra za crijevni mikrobiom u suradnji s dr. Natašom Šemnički iz Poliklinike Artemeda razvio inovativni instrument GYNOBIOM uz pomoću kojeg se mogu detektirati rizici unutar crijevnog mikrobioma, u kontekstu razvoja PCOS-a i endometrioze.
Imali smo priliku razgovarati s cijelim timom koji stoji iza ovog projekta, a to su dr. Andrija Karačić, Ira Ranko iz Centra za crijevni mikrobiom te dr. Nataša Šemnički iz Poliklinike Artemeda koji su nam otkrili detalje o ovom inovativnom projektu.
Kako ste došli na ideju o suradnji i kreiranju novog instrumenta GYNOBIOMA?
Andrija: Dr. Šemnički upoznao sam prošle jeseni na jednom snimanju. U kratkom neformalnom razgovoru vrlo brzo smo shvatili kako postoji potencijal za suradnju zbog velikog broja ideja kojeg smo izmijenili u tako kratkom vremenu. Jako me je dojmila otvorenost, ali i znanje i iskustvo dr. Šemnički u području ne samo ginekologije, nego i crijevnog mikrobioma. Dogovorili smo se za sastanak kad smo shvatili da želimo povezati crijevni mikrobiom s najčešćim ženskim bolestima sadašnjice, endometriozom i sindromom policističnih jajnika (PCOS). Dr. Šemnički se u svom svakodnevnom radu susretala s mnogim izazovima povezanim s liječenjem ovih bolesti, dok smo mi u CCM-u vidjeli potencijal koji bi analiza crijevnog mikrobioma mogla imati u liječenju ovih bolesti. Znao sam kako se crijevni mikrobiom povezuje s metaboličkim bolestima, pretilošću, inzulinskom rezistencijom ili bolestima crijeva, ali mi je ideja povezivanja sa ženskim zdravljem bila potpuno nova. No, imali smo iskustvo s analizom i optimizacijom crijevnog mikrobioma kod pacijentica s ovim bolestima pa smo imali predodžbu u kojem smjeru ići. Zahvaljujući elanu i stručnosti naše partnerice vrlo brzo smo krenuli s partnerskom realizacijom projekta. Tako smo Ira i ja krenuli s pretraživanjem literature i definiranjem tipičnog profila crijevnog mikrobioma kod pacijentica s ovim bolestima, a dr. Šemnički nam je dala input po pitanju terapeutskih koncepata za liječenje ovih bolesti koji bi mogli biti povezani s utjecajem na crijevni mikrobiom.
Nataša: Na okupljanju odlične inicijative za podršku cjelovitom pristupu ženskom zdravlju, kao neupitni dio korjenitog pristupa dijagnostici i rješavanju ženskih problema je i analiza crijevnog mikrobioma, zbog čega se dogodio brzi mentalni sklop između dr. Karačića i mene. Osobito, jer sam i bila u procesu pripreme noviteta u pružanju usluga u poliklinici, već neko vrijeme, te je naš preklapajući pristup logično vodio suradnji, kojoj smo obostrano pristupili s optimizmom i voljom pružiti nešto više od postojećeg. Inače problematikom crijevnog mikrobioma bavim se gotovo 15 godina, što znaju gotovo sve moje pacijentice. No zadnjih nekoliko godina sam se susretala s njihovim komentarima u kojima iskazuju zabrinutost o izostanku prethodno viđenih pozitivnih rezultata, unatoč provođenju mojih preporuka vezanih uz zdravi lifestyle, prehranu, mikronutriciju i primjenu probiotičkih kultura. Dotadašnja pozitivna iskustava smo imali kod vidljivih simptoma ginekološke upale, kako bakterijske tako i virusne, kod problema sa različitim strukturama osobito endometriotične ciste, zatim kod pripreme za trudnoću i njezine skrbi, te kod nekih neplodnih parova uključujući i PCOS. Srećom već se uveliko istražuje sastav mikrobioma i njegova specifičnost, što vodi dobivanju jasnog odgovora o stanju vlastitog mikrobioma, i unatoč provedenim koracima. Stoga me je ideja dr. Karačića za ovakvom suradnjom oduševila, i omogućuje provedbu mojih dotadašnjih promišljanja o cjelovitom i personaliziranom rješavanju problema pacijenta.
Ira: Oduvijek me fascinirao crijevni mikrobiom i njegov utjecaj na funkcije našeg tijela. Na fakultetu sam stekla opće znanje i uvidjela njegovu važnost za zdravlje crijeva. Dok mi dr. Karačić nije predstavio instrument kojeg su on i dr. Šemnički osmislili, nisam razmišljala o utjecaju na žensko zdravlje, konkretnije ginekološke bolesti. I sama znam koliko je nekim ginekološkim bolestima teško naći odgovarajući tretman liječenja, zbog čega me ova inicijativa oduševila te sam se željela priključiti u razvijanju.
Instrument GYNOBIOM prvi je kao takav na našem tržištu, možete li nam pobliže objasniti čemu služi, što “otkriva”?
Andrija: GYNOBIOM otkriva koliko se sastav crijevnog mikrobioma pacijentice preklapa s tipičnim profilom prisutnim kod endometrioze, odnosno PCOS. Nakon usporedbe rezultata, koristeći posebnu razvijenu formulu računa se rizični profil ENDO- odnosno PCOS-Score koji govori koliki je rizik za razvoj jedne ili druge bolesti zbog stanja crijevnog mikrobioma. GYNOBIOM zapravo pokazuje do koje mjere crijevni mikrobiom doprinosi razvoju ovih bolesti. To je vrlo bitno u liječenju ove bolesti, jer nam daje dodatne terapijske opcije. Koristeći rezultate analize crijevnog mikrobioma i GYNOBIOM možemo dati input ginekologu što je još potrebno uključiti u liječenje. Možda nutricionistu i prehrambenu intervenciju, možda psihologa i intervenciju iz područje kognitivno-bihevioralne terapije ili pak fitoterapeuta i kuru fitoterapijskim pripravcima. GYNBIOM proširuje terapijske mogućnosti klasičnog ginekološkog liječenja. GYNOBIOM pruža opipljive, konkretne brojke koje i ginekologu i pacijentu jasno pokazuju koliki je utjecaj crijevnog mikrobioma na žensko zdravlje.
Nataša: Andrija je pojasnio ulogu Gynobioma dobivanjem egzaktnog SCOR-a čime potvrđujemo da je postojeća mikrobiota pacijenta, dakle prisutnost ili odsutnost određenih/specifičnih bakterijskih sojeva povezana sa prisutnom specifičnom pacijentovom problematikom. Ova analiza je od ključne pomoći, jer nam daje specifične informacije. Pacijenti već sami uviđaju veliku značajnost ove pretrage, pa primam pozive novih pacijentica koje su prepoznale nužnost ciljanog traženja odgovora. Mnogi su već na dobrom putu primjenjujući mikronutritivne i fitoaromaterapeutske proizvode, te provode psihoterapeutske pristupe i nutricionističke protokole. Sada ćemo ovom pretragom produbiti personalizirani karakter rješavanja korijena problema, jer znamo da zdravlje počinje u našim crijevima obzirom na probavnu, metaboličku, hormonsku ali i mentalnu i emotivnu značajnost funkcije crijeva za podržavanje funkcije većine organa. Obzirom da smo tek krenuli, ne možemo još govoriti o našim rezultatima, ali možemo imati optimizam i pozitivna predviđanja na osnovi znanstveno etabliranih dokaza. Na svjetskom endokrinološkom kongresu u Firenzi u svibnju prošle godine dat je veliki naglasak na crijevni mikrobiom i stanje ginekološke problematike vezano uz menopauzi, PCOS, endometriozu, neplodnost i trudnoću što je i moja praksa dugi niz godina. Stoga sam potaknula dr. Karačića da se udružimo u inovativnoj integraciji svjetskih preporuka i trendova.
Ira: GYNOBIOM nam daje uvid u to koliki je rizik za razvoj najčešćih ginekoloških bolesti, sindroma policističnih jajnika i endometrioze kod pacijentica. Naime, usporedbom profila crijevnog mikrobioma s onim tipičnim za endometriozu i policistične jajnike možemo odrediti kolika je vjerojatnost da pacijentica boluje od određene bolesti i informaciju kako njoj, tako i ginekologu kojim mjerama može unaprijediti liječenje. Na taj način pacijentica dobiva jedan personalizirani i inovativni vid liječenja.
Možete li nam ukratko objasniti važnost povezanosti mikrobioma i ženskog reproduktivnog zdravlja?
Andrija: Crijevni mikrobiom se danas smatra nezavisnim organskim sustavom. Pored njegove povezanosti s procesom probave i crijevima kao ključnim organom probave, crijevni mikrobiom bilo svojom prisutnošću bilo svojim metabolitima utječe i na mnoge druge procese unutar naših crijeva, jer ona nisu samo zadužena za probavu. Naša crijeva su i organ imunosnog, endokrinološkog i živčanog sustava. U kontekstu ženskog zdravlja ključna je uloga crijevnog mikrobioma u procesima imunosnog i endokrinološkog sustava. Zanimljivo je kako se crijevni mikrobiom muškaraca i žena razlikuje upravo zbog toga vrlo složenog međuodnosa mikrobioma, kao skupa svih naših crijevnih mikroorganizama i muških odnosno ženskih spolnih hormona i posljedičnih razlika u imunosnom sustavu. Danas se smatra kako je upravo crijevni mikrobiom ključan zašto autoimune bolesti češće zahvaćaju nježniji spol. Dokazano je primjerice u slučaju šećerne bolesti tip 1, kad dolazi do razaranja stanica gušterače koje luče inzulin, kako je testosteron koji se počinje lučiti u pubertetu zbog svog djelovanja na crijevni mikrobiom zaštitni faktor mladićima s genetskom predispozicijom za ovu bolest. Znanstvenici danas čak govore o „microgenderom“-u, komponenti crijevnog mikrobioma koji ovisi, ali i utječe na spolno-specifične elemente imunosnog i endokrinološkog sustava.
Nataša: Tijekom posljednjeg desetljeća, otkrila se prisutnost mikrobnih zajednica u gotovo cijelom ljudskom tijelu, uključujući i reproduktivni trakt. Različiti unutarnji ili vanjski čimbenici mogu dovesti do mikrobne disbioze, poremećaja bakterijske flore, i razvoja patologije. Vaginalna mikrobiota je već dobro opisana u ženskom zdravlju, povezano sa ginekološkom bakterijskom ili virusnom upalom, razvoju i rastu endometrioze, te ostvarivanju zdrave trudnoće. Nedavno je procijenjeno da vaginalna mikrobiota čini oko 9% cjelokupne ljudske mikrobiote. Mikrobiota maternice još se istražuje, osobito jer ima značajnu ulogu u ženskom reproduktivnom sustavu i zdravlju, od stvaranja gameta, oplodnje, uspostavljanja i održavanja zdrave trudnoće te u mikrobnoj kolonizaciji fetusa i/ili novorođenčeta. Kao posljedica toga, uloženi su mnogi napori da se pokuša utvrditi sastav i uloga “zdravog” mikrobioma ženskog reproduktivnog sustava, te učinci disbioze na ljudsku reprodukciju i plodnost. Dugo vremena se smatralo da je gornji ženski reproduktivni sustav (uključujući jajnike, jajovode i maternicu) sterilan, no posljednjih godina sve je više dokaza o prisutnost mikroorganizama, koji uzrokuju upalu, bilo akutnu no češće kroničnu, ne prepoznatu koja urušava zdravlje i funkciju ginekološkog trakta. Zato našim pacijenticama, osobito onima u postupku potpomognute oplodnje, savjetujemo analizu mikrobiote maternice, te rodnice, jer su se standarni cervikalni brisevi pokazali nedovoljno senzitivni za otkrivanje upale, osobito kronične, gornjeg ginekološkog trakta koja vodi u široku ginekološku problematiku.
Ira: U našim crijevima se nalazi 80% stanica imunosnog sustava, a crijevni mikrobiom je putem svojim metabolita i signalnih molekula povezan sa svim organskim sustavima. Kako živimo i hranimo se utječe na naš crijevni mikrobiom a time i opće zdravlje organizma, možemo reći da je crijevni mikrobiom naš ‘drugi mozak’. U kontekstu ženskog reproduktivnog zdravlja ističe se utjecaj crijevnog mikrobioma na održavanje hormonalne homeostaze. Primjerice, određene mikrobne vrste svojim metabolitima smanjiti razine estrogena što potencira razvoj endometrioze i policističnih jajnika. Štoviše, loš crijevni mikrobiom vodi do lošeg imunosnog sustava zbog čega je tijelo podložnije kroničnoj upali unutar sluznice ženskog spolnog sustava koja doprinosi patogenezi endometrioze. Zanimljivo je kako svojim metabolitima, crijevni mikrobiom može utjecati i na razvoj posteljice kod trudnoće ili narušiti razvoj embrija u slučaju neplodnosti.
Danas sve više žena pati od pcos-a i endometrioze, koji su uzroci, kako prepoznati simptome, što poduzeti i kada se javiti za pomoć?
Andrija: Zanimljivo je kako su ove bolesti često povezane s drugim bolestima modernog čovjeka. Tako se PCOS sve više smatra i metaboličkim poremećajem jer se često pojavljuje zajedno s inzulinskom rezistencijom. Inzulinska rezistencija je stanje kad postoji nesrazmjer između proizvodnje inzulina i osjetljivosti tkiva na njegova djelovanje. Hormon inzulin odgovoran je za ulazak molekula šećera u naše stanice. U slučaju inzulinske rezistencije, naše tijelo postaje rezistentno, otporno na djelovanje inzulina. Ili ga naša gušterača stvara nekontrolirano ili u krivo vrijeme, ili naše stanice, jetre, mišića i drugih perifernih tkiva ne reagiraju na njegovu prisutnost, odnosno ne dopuštaju ulazak šećeru u svoju unutrašnjost. Posljedica su nagli porast koncentracije šećera u krvi nakon jela ili nagli pad tijekom fizičke aktivnosti, a simptomi su mnogi: kronični umor, kronična upala, sklonost debljanju. Razvoj inzulinske rezistencije, kao i PCOS usko je povezan s poremećajem crijevnog mikrobioma. Danas svjedočimo kako moderni način života polako uništava naše zdravlje. Neadekvatna prehrana obilježena manjkom vlakana i bogatstvom problematičnih prehrambenih aditiva, manjak tjelesne aktivnosti, stanje kronične anksioznosti zbog izloženosti društvenim mrežama i nepovezanosti sa samim sobom ali i drugima stupnjevito dovode do gubitka raznolikosti, uravnoteženosti i funkcionalnosti crijevnog mikrobioma. Prvi znakovi ovih gubitaka su upravo hormonalni poremećaji. Crijevni mikrobiom vrlo precizno regulira naše hormone. Jednako one povezane s našim metabolizmom, kao što je to primjerice inzulin, ili pak spolne hormone. Mišljenja sam da danas moramo puno ranije djelovati i probleme detektirati već na mikroskopskoj razini, kad već imamo biotehnološke metode koje nam to omogućavaju. Jer jednom kad inzulinska rezistencija postane dijabetes tip 2, ili PCOS bude zahtijevao kirurško liječenje vrlo teško možemo vratiti organizam u ravnotežu.
Nataša: Obiteljska sklonost je neupitna: kćeri i sestre oboljele žene imaju viši rizik za razvoj, čemu se pridodaju rizični faktori neuravnotežene i nezdrave prehrane, te unos namirnica koje sadrže hormone te različiti endogeni disruptori, što započinje već u trudnoći i nastavlja se lošim stilom života. Nastavak razvoja problematike endometrioze i PCOS-a je primarno hormonski uvjetovano, što se dijelom povezuje s epigenetskim faktorima iz hrane i okoline koji vode u dominaciju estrogena kod endometrioze, te njegovom nedostatku kod PCOS-a. Dakle PCOS kao i endometrioza smatra ju se hormonskom, autoimunom i genetskom bolešću sa sve dominantnijom epigenetskom podlogom, jer pod utjecajem različitih faktora iz okoliša, te upale dolazeći do poremećene genske ekspresije, hormonskih promjena i autoimune agresije. Dodatno kod nastanka endometrioze imamo u trbušnoj šupljini potencijalni ostatak Müllerovih kanala od kojih se u fetusu razvijaju maternica, rodnica i jajovodi i njihovu preobrazbu u stanice endometrija zbog istih faktora, a kasnije u životu stanice endometrija ulaze u trbušnu šupljinu zbog pojavnosti retrogradne menstruacije.
Simptomi endometrioze i PCOS-a su vrlo široki, ovisno o stupnju razvoja problema.
Simptomatologija endometrioza primarno obuhvaća bol u zdjelici i abdomenu, bolne menstruacije, bolne odnose, neplodnost čime utječe na kvalitetu života na fizičkom, mentalnom i socijalnom nivou. Znamo da stanje postaje još teže ako nastupe ostale moguće tegobe kao što su mučnina, napuhnutost, bolovi pri pražnjenju crijeva, kroničan umor, letargija, depresija te tegobe zbog zahvaćenosti drugih organa – crijeva i mokraćnog mjehura, kože, te srećom vrlo rijetko pluća i mozga. U deset posto slučajeva moguć je potpun izostanak simptoma, što nije u skladu sa stvarnom težinom bolesti koja se tada dijagnosticira ultrazvučnim pregledom, a ponekad tek operativnim zahvatom i histološkom dijagnozom. Stoga čim uočavate probleme i simptome potrebno je doći na pregled i razgovor kako bi se moglo zaključiti koje su potrebne daljnje pretrage i mogući razlozi tegoba.
PCOSindrom može uključivati nepravilan menstruacijski ciklusi uz potpuni izostanak krvarenja, ultrazvučni izgled jajnika koji su veliki i imaju mnogo malih folikula, veću dlakavost tijela uključujući prsa i leđa (hirzutizam), debljanje, posebno oko trbuha, akne ili masnu kožu, ispadanje kose, tamne ili guste mrlje na stražnjem dijelu vrata, u pazuhu i ispod grudi, neplodnost. S obzirom na to da su mnogi simptomi vrlo uočljivi, u tim slučajevima pacijentice mogu doći na vrijeme za pravovaljanu dijagnostiku i intervenciju. Sindrom ipak često ostaje nedovoljno dijagnosticiran i stoga je nedovoljno zastupljen u kartonima pacijenata, što ograničava bilježenje komorbiditeta. Znamo da su pacijentice pod visokim rizikom od metaboličkih poremećaja, kao što su pretilost, oslabljena tolerancija glukoze, dijabetes melitus tipa 2 (DMT2), metabolički sindrom, kardiovaskularnih događaja, nadalje gestacijskog dijabetesa i preeklampsiju u trudnoći. Zatim se pokazalo da postoji povećani rizik od psihološkog morbiditeta, astme, alergije, respiratornih infekcija i autoimunih bolesti, te predmenstrualne migrene.
Pristup za oba problema je timski, uključujući više stručnjaka. Uz ginekologa potreban je endokrinolog, kako bi se djelovalo na rješavanje hormonske pozadine problema određenim lijekovima, primarno metforminom i oralnim kontraceptivima, te mikrosuplementacijom. Uz liječnike problemu vrlo učinkovito pristupaju nutricionisti koji su i baza daljnjih preporuka, osobito nakon dobivanja nalaza analize crijevnog mikrobioma koji svojim specifičnim informacijama omogućuju personalizirano savjetovanjem o prehrani koja preko crijevnog mikrobioma utječe na stanje hormona u našem tijelu. U timu su također bitni fitoaromaterapeut i psiholog obzirom da pružaju odličnu podršku rješavanju simptoma, tako i na uzroke tegoba. U slučaju potrebe za operacijom neizbježno je savjetovanje i angažman ginekološkog kirurga.
Ira: Sindrom policističnih jajnika karakterizira poremećaj menstrualnog ciklusa i policistični izgled jajnika, dok endometriozu kronična bol u zdjelici, a kod obje bolesti zajedničko je neuravnoteženi spolni hormoni i neplodnost kao potencijalni ishod bolesti. Kao što je i Andrija rekao, interesantno je kako su ove bolesti povezane s drugim bolestima našeg tijela. Na njegov primjer nadodala bih kako se vrlo često kao simptom kod pacijentica s endometriozom navodi pretilost koja se povezuje s lošim crijevnim mikrobiomom. Današnji ubrzan način života, konstantna izloženost stresu, loše prehrambene navike i manjak fizičke aktivnosti dovode do poremećaja u crijevnom mikrobiomu i razvoju bolesti. Na žalost, većina ljudi djeluje na problem kada je već razvijen. Moje je mišljenje da bi se broj oboljelih žena smanjio kada bi djelovale na liječenje endometrioze i sindroma policističnih jajnika prije nego se bolest razvije, dok još nisu potrebni operativni zahvati.
Kako mikrobiom utječe na razvoj pcos-a i endometrioze?
Andrija: Obje bolesti, i endometrioza i PCOS, obilježene su poremećajem razine hormona, svaka sa svojim specifičnim obrascem. Na razine hormona možemo utjecati svojim načinom života: prehranom, tjelesnom aktivnošću, izloženošću okolišnim toksinima, mentalnim zdravljem. Svi ovi utjecaju posredovani su dobrim dijelom našim crijevnim mikrobiomom. Svojim životnim odlukama informiramo mikrobe u našim crijevima u kakvom se okolišu nalazimo. Ovisno o kvaliteti i kvantiteti ovih informacija, bio to obrok u restoranu brze prehrane, trening ili stresan sastanak na poslu, naš mikrobiom se prilagođava i o svojim prilagodbama kemijskim porukama informira naše tijelo. Našu probavu, imunost, mozak, ali i cjelokupni hormonalni sustav. Ne možemo očekivati da naše tijelo samostalno regulira hormone na zadovoljavajućim razinama, ako mu pritom ne pomažemo. Naš organizam, zapravo kao i mi sami, treba svakodnevno dobiti informacije da je „sve u redu“ – da nismo u svijetu punom rizika i opasnosti, da svih potrebnih hranjivih tvari ima u dostatnim količinama i da se ne moramo boriti za preživljavanje. Organ koji će to prenijeti našim hormonima je crijevni mikrobiom. Zato je crijevni mikrobiom užasno bitan u patofiziologiji svih hormonalnih bolesti, a posebice onih ženskog reproduktivnog sustava.
Nataša: PCOS-a, te endometrioze su sve češći poremećaji u žena reproduktivne dobi, a koji su u svom bazičnom hormonskom utjecaju u potpunoj suprotnosti. Kod PCOS-a imamo nedostatak ženskog hormona estrogena uz dominaciju muškog hormona što se i primjećuje u građi pacijentica koje su više maskulinog tipa s izraženijom dlakavošću i smanjenim omjerom opsega struka i kukova, što je i tipična građa kod inzulinske rezistencije i metaboličkog sindroma. Nasuprot, endometrioza je bolest s estrogenom dominacijom koja potiče rast žarišta endometrioze u trbušnoj šupljini. Dominantan razlog hormonskog profila se nalazi u broju određenog soja crijevnih bakterija koje konjugiraju estrogen i time vode ka sniženoj, odnosno povišenoj razini estrogena u krvi. Nadalje određeni sojevi bakterija utječu na metaboličke funkcije i imunološku reakciju koji nastavljaju svoj negativni promovirajući učinak razvoja bolesti.
Zaključno, uzroci se svode značajno na navedenu izloženost u ranom životu kao i tijekom čitavog života određenom patognomonskom hormonskom profilu, uvjetovanog crijevnom mikrobiotom, a koja je uvjetovana epigenetskim faktorima. Zato možemo utjecati već vrlo rano našim intervencijama, uključujući podatke dobivene gynobiom analizom, s mogućim utjecajem na razvoj obiteljskog prijenosa PCOS-a i endometrioze ili tijekom života pod utjecajem stila življenja. Dakle putem epigenetskih mehanizama otvara se put prema novim strategijama liječenja fenotipskih svojstava sličnih PCOS-u i razvoja endometrioze gdje se uviđa snaga i mogućnosti pretrage crijevnog mikrobioma.
Ira: I endometrioza i sindrom policističnih jajnika okarakterizirani su disbalansom hormonalne homeostaze. Svjesni smo kako su hormoni veoma osjetljivi te se njihova razina može poremetiti samim načinom života. Tu bih istaknula izloženost stresu, lošu prehranu, manjak sna i fizičke aktivnosti. Primjerice u slučaju estrogena čija razina je izuzetno bitna, crijevni mikrobiom utječe na razine sekrecijom β-glukuronidaze, enzima koji estrogen konvertira u oblik koji se ne može vezati za svoje receptore. Niti prevelika, niti premala razina estrogena nije poželjna zbog čega je izuzetno važno održavati balans lučenja β-glukuronidaze . Osim estrogena, crijevni mikrobiom utječe i na razine androgenih hormona, inzulina i drugih hormona. I sama sam imala problema s disbalansom u hormonima te sve dok nisam počela otklanjati problem ‘u korijenu’ moje tijelo je to odražavalo u vidu zdravstvenih problema. Osim toga, disbioza crijevnog mikrobioma narušava imunosni sustav zbog čega mikroorganizmi imaju mogućnost prolaska kroz sluznicu čime potiču imunosni odgovor organizma putem malih signalnih molekula zvanih citokina. Nadalje, crijevni mikrobiom također ima i ulogu u regulaciji oksidativnog stresa u organizmu, za kojeg literatura navodi kako uzrokuje oštećenje jajnih stanica, a brojna istraživanja ga povezuju i s razvojem endometrioze.
Što nam gynobiom točno otkriva?
Andrija: Danas znamo kako su kod endometrioze ili PCOS, te neplodnosti prisutne određene bakterije u povećanom, a druge pak u sniženom broju. Smatra se kako određene bakterije mogu štititi od razvoja ovih bolesti, kao što je to dokazano na primjeru određenih probiotika i endometrioze, a druge pak svojim kemijskim djelovanjem mogu doprinijeti pogoršanju. Jedino točnom identifikacijom jednih i drugih možemo znati kako crijevni mikrobiom konkretno u slučaju pojedinačne pacijentice djeluje na određenu bolesti. Pozitivno ili negativno. Tako proces liječenja dižemo na jednu zapravo dubinsku razinu funkcioniranja organizma. Približavamo se korijenu problema koji je početno doveo do samog poremećaja mikrobioma, posljedično poremećaja hormona i na posljetku same bolesti. GYNOBIOM otkriva novi put tako što fokus sa simptomatologije i nekih perifernih čimbenika kao što su razine spolnih hormona, dovodi doslovce u (anatomsko) središte pacijentice, njezina crijeva.
Nataša: Pretraga crijevnog mikrobioma nam otkriva gdje se nalazi temelj problema uvjetovanog stanjem crijevnog mikrobioma. Ovdje je mjesto da dodatno naglasimo teoriju o kojoj se također već dugo govori i istražuje: os crijevo-mozak. Os crijevo-mozak je dvosmjerna biokemijska signalizacija koja se odvija između gastrointestinalnog trakta (GI trakta) i središnjeg živčanog sustava (SŽS). U njihovoj međuigri uključen je središnji živčani sustav, neuroendokrini sustav, neuroimuni sustav, osovina hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (os HPA), simpatičke i parasimpatičke ogranke autonomnog živčanog sustava, crijevni živčani sustav, živac vagus, i crijevna mikrobiota. Dvosmjerna komunikacija ostvaruje se imunološkim, endokrinim, humoralnim i neuralnim vezama otpuštanjem citokina, neurotransmitera, neuropeptida, kemokina, endokrinih glasnika i mikrobnih metabolita kao što su “masne kiseline kratkog lanca, aminokiseline razgranatog lanca i peptidoglikani”. Ovaj utjecaj počinje u vrijeme razvoja mozga, intrauterinu i nastavlja se nakon rođenja.
Crijeva, se nazivaju i “drugim mozgom”, jer funkcioniraju od iste vrste neuronske mreže kao i središnji živčani sustav, što sugerira zašto igra značajnu ulogu u funkcioniranju mozga i mentalnom zdravlju regulirajući kemiju mozga i utječući na neuroendokrine sustave povezane s odgovorom na stres, anksioznošću i funkcijom pamćenja.
Dakle djelujući na mikrobiotu djelujemo na gotovo sve vitalne funkcije organizma preko našeg živčanog sustava. Pomoću Gynobioma dobivamo alat u ruku u cjelovitom, personaliziranom i korijenskom rješavanju problema i otkrivamo svoju snagu djelovanja na vlastito zdravlje i blagostanje.
Ira: Crijevni mikrobiom čine i dobre i loše bakterije. GYNOBIOM nam zapravo daje uvid u sliku zastupljenosti bakterija koje štite od razvoja navedenih bolesti ili doprinose razvoju. Identifikacijom ovih možemo znati kako crijevni mikrobiom djeluje generalno u kontekstu razvoja endometrioze i policističnih jajnika, odnosno da li crijevni mikrobiom pacijentica potencira razvoj bolesti. Štoviše, GYNOBIOM nam omogućava praćenje tijeka liječenja pacijentica na molekularnoj razini.
Razgovarala: dr.sc. Anđela Jelić, mag.psych.
Foto: Daniel Rodrigues