Kako godine odmiču, bez obzira na to što se još ne osjećamo starima, povremeno nam se javi onaj trenutak kad pomislimo „uh, starim“. Na primjer, krenete u kuhinju, pa shvatite da ne znate po što ste došli. Ili se ne možete sjetiti nekog imena, ma koliko vam bliska osoba bila. Mozak je taj kog možemo okriviti za ovakve situacije, naravno.
No, mozak je taj kojem moramo posvetiti određenu pažnju i ne smijemo ga zapostaviti. Da, problemi s pamćenjem mogu se javiti s godinama, ali starenje ne znači nužno slabljenje funkcija mozga – ako ga dovoljno koristimo.
Postoje neke općenite smjernice što može spriječiti kognitivni pad, te smanjiti rizik od demencije:
- Fizička aktivnost
- Dovoljno sna
- Nepušenje
- Društvena povezanost
- Ograničavanje alkohola
- Prehrana poput mediteranske
Promjene s pamćenjem mogu biti izrazito frustrirajuće, tu nema sumnje. No, zahvaljujući desetljećima istraživanja sad znamo da možemo svoj mozak vježbati i održavati aktivnim i oštrim. Evo koje strategije možete prigrliti da biste mozak održali potpuno funkcionalnim.
Učite
Viša razina obrazovanja u pravilu znači bolju mentalnu funkciju u poodmakloj dobi. Stručnjaci smatraju da viša razina obrazovanja može održati mozak snažnijim, budući da će osoba imati naviku mentalne aktivnosti. Kad svoj mozak izlažete mentalnim izazovima, to aktivira procese koji pomažu održavati moždane stanice i potiču veze među njima. Neki poslovi će vas također potaknuti da budete mentalno aktivni. No, osim tog, možete pronaći hobi koji će aktivirati vaš mozak, naučiti novu vještinu, obavljati neki dobrotvorni rad, biti nekom mentor (držati instrukcije i slično)… Sve to može vaš mozak održati oštrim.
Koristite sva osjetila
Što više osjetila koristite dok učite nešto, to će veći dio vašeg mozga biti uključen u održavanje pamćenja. Tijekom jedne studije odraslima je prikazan niz emocionalno neutralnih slika, a svaka je predstavljena uz neki miris. Nitko ispitanike nije pitao što su vidjeli na slikama. Kasnije su im slike prikazane bez mirisa, te su trebali pokazati koje su vidjeli ranije. Ispitanici su se bolje sjećali slika koje su vidjeli uparene s mirisima, a posebno onih koje su gledali uz ugodne mirise. Ovim je dokazano da se regija za miris u mozgu aktivirala kad su ljudi gledali fotografije koje su ranije vidjeli uz miris, iako mirisa više nije bilo, a i nisu se trudili zapamtiti mirise. Dakle, zadajte zadatke svim svojim osjetilima, isplatit će vam se.
Vjerujte u svoj mozak
Mitovi o starenju loše utječu na nas, iako tog nismo svjesni. Naime, dokazano je da ispitanici imaju bolje rezultate na testovima kad nisu izloženi negativnim stereotipima o starenju. Dakle, ako vjerujete da starenjem ne gubite pamćenje – uistinu ćete imati bolje pamćenje. Oni koji se često šale o nedostatku pamćenja i smatraju da će im starenje donijeti gubitak mentalne oštrine – stvarno to i dožive. Odnosno, lošiji su na testovima. Ako vjerujete u sebe i tako se i ponašate, imate veće šanse ostati oštroumni.
Neka vam mozak bude na prvom mjestu
Ako ne zamarate mozak i ne trošite mentalnu energiju na to gdje ste ostavili ključeve ili kad je rođendan vašem rođaku, lakše ćete se koncentrirati na učenje i pamćenje novih stvari. Iskoristite blagodati pametnih telefona, kalendara, planera, popisa i slično kako biste u njih zapisali one neke rutinske informacije. Na ostalim informacijama vježbajte mozak.
Ponavljajte ono što želite zapamtiti
Kad želite zapamtiti nešto što ste tek čuli, pročitali ili o čem ste razmišljali, ponovite to nekoliko puta naglas ili zapišite. Tako ćete vezu s pamćenjem učiniti jačom i povećati mogućnost pamćenja. Na primjer, ako ste tek upoznali neki par, recite „Dakle, Marko, gdje ste se ti i Ana upoznali?“
Dajte si vremena
Da, važno je ponavljati, ali nemojte naučeno ponavljati puno puta zaredom u kratkom vremenskom roku. Umjesto tog, zadajte si ponavljanje s dužim razmacima – svakih sat vremena, svakih nekoliko sati, svaki dan. Tako ćete mozgu dati priliku da utvrdi svoje znanje i pomoći mu s pamćenjem. To je posebno vrijedno kad usvajate komplicirane informacije, kao neki novi posao ili slično.
Moglo bi vas zanimati i: Online umjetnost pozitivno utječe na naše mentalno zdravlje
Tekst: Nataša Krstičević
Foto: Canva, Unsplash