Svjetski dan hrane proglasila je Svjetska zdravstvena organizacija i obilježava se svake godine 16. listopada. Na taj dan slavimo hranu, ali i razmjenu, napredak i raznolikost poljoprivrede. Donosimo vam nekoliko načina na koje možete smanjiti bacanje hrane.
Cilj obilježavanja ovog dana jest pojačati svijest javnosti o problemu nedostatka hrane u svijetu te ojačati solidarnost zemalja u borbi protiv gladi, pothranjenosti i siromaštva. Iako u našim razvijenim zemljama obilujemo hranom, a trošimo je i previše, u siromašnim zemljama i dalje vlada glad. U svijetu gotovo 900 milijuna ljudi gladuje! Ovaj se dan najčešće obilježava različitim akcijama u kojima se daje hrana onima koji su najugroženiji. Što svatko od nas kao pojedinac može učiniti kako bi zaustavio nepotrebno bacanje hrane?
Koliko hrane svakodnevno bacamo?
Na stranici WWF pronašli smo zanimljivi i poražavajući podatak da čak jedna trećina ukupne globalno proizvedene hrane završi kao otpad. Time ne bacamo samo hranu, već sve prirodne resurse koji su neophodni za njezinu proizvodnju. Stvaranje velike količine otpada koji nastaje bacanjem hrane koja je dobra, ali je višak potrebno je zaustaviti čim prije. OVDJE saznajte kako možete zaustaviti nepotrebno bacanje hrane.
Bacanjem hrane ne gubimo samo hranu, gubimo i energiju, vodu i tlo na kojem će se proizvoditi nova hrana. Izgubljeno je tlo, energija i voda koji su bili potrebni za proizvodnju te prekomjerne količine hrane. Smatra se da je gotovo 70% biološke raznolikosti izgubljeno zbog krčenja šuma i prirodnih staništa koja se prenamjenjuju u farme i poljoprivredna zemljišta. Jeste li znali da se čak 50 milijuna tona voća i povrća u Europi se baca zbog „nepravilnog“ oblika, a sve to košta nevjerojatnih 140 milijardi eura. Ostaci hrane stvaraju nepodnošljiv pritisak na odlagališta i svojim razlaganjem ispuštaju štetne tvari kojima negativno utječu na okoliš i doprinose klimatskim promjenama.
Prema podatcima CEPOH-a (Centra za prevenciju otpada od hrane) na hrvatskim odlagalištima završi 380.000 tona hrane. U svijetu, pak, godišnje propadne 1,3 milijarde tona hrane ili trećina sve proizvedene hrane. Zašto ne biste isprobali Freeganism i time napravili odličnu stvar za našu planetu?
Mislite na prirodu i na budućnost, zaustavite bacanje hrane već danas!
Sustav doniranja hrane, razne banke hrane, zakonska legislativa koja to sve omogućuje i prati… Sve to u našim zemljama ili ne postoji ili ne funkcionira. Ono što možemo već danas učiniti je uvesti održivost u svoj sustav prehrane, a kako, saznajte ovdje.
Moglo bi vas zanimati: Evo kako možete uvesti održivost i u segment prehrane!
Tekst: Vjera Pađen
Foto: Pexels