Zašto je debljina problem i zašto je tako teško riješiti se viška kilograma koji nije samo estetski već može biti ozbiljan zdravstveni problem?
Kada se govori o debljini i pretilosti, nekoliko je psiholoških čimbenika koja doprinose njezinom razvoju, a to su:
- visoka osjetljivost na hranu te percipiranje hrane kao nagrade/ kazne
- niska kognitivna fleksibilnost
- slaba regulacija emocija
Jedenje velike količine hrane kao i epizode prejedanja često su posljedica kognitivnih i emocionalnih uzročnika kojima osoba u određenom trenutku ne uspijeva upravljati, odnosno osjeća gubitak kontrole nad situacijom. Konkretnije, ako se osoba osjeća pod stresom radi nekog zadatka na poslu, osjeća da ne posjeduje određene vještine kako bi zadatak riješila i privela kraju, u hrani počinje tražiti distrakciju od samog problema. S obzirom na trenutačnu ugodu koju hrana, ali i samo grickanje daje, osoba u bijegu od stresnog zadatka, nerijetko dovede samu sebe u poziciju da se suočava i s manjkom kontrole nad hranom (novim stresom).
Kada bi jedenje bilo kontrolirano isključivo homeostatskim, fiziološkim mehanizmima, većina ljudi bi imala svoju idealnu težinu, a jedenje bi bilo poput disanja, neophodno, ali ne i zanimljiv „zadatak“ koji nudi svojevrsni užitak. Činjenica da to nije slučaj ukazuje na važnu ulogu sustava nagrađivanja u motivaciji za jedenjem. To stvara i dodatnu mogućnost da pretjerana konzumacija hrane može biti dio disfunkcije ovog sustava ili u interakciji između njega i mehanizma homeostatske regulacije.
Poremećaj hranjenja je psihički problem
Nerijetko osobe koje pate od debljine ili pretilosti pate i od epizoda kompulzivnog prejedanja za koje je tipično konzumiranje velikih količina hrane u kratkom vremenskom intervalu, osjećaj gubitka kontrole. Pa tako prema mnogim stručnjacima upravo ovakva ponašanja koja mogu dovesti do ozbiljnog razvoja poremećaja hranjenja mogu biti ključna za gubitak kilograma. Nijedna dijeta, plan prehrane ili trening ne mogu riješiti problem koji polazi iz naše psihe, a poremećaj hranjenja je psihički problem.
Pristupajući debljini i sa psihološke strane, posebice ako je prisutan izrazito narušen odnos prema hrani ili poremećaj hranjenja, možemo doći do dugoročno održivog rezultata, gubitka kilograma. No, ne preko noći, što mi ljudi često mislimo i očekujemo. Kilogrami se nisu nakupili preko noći, pa tako neće ni otići. Važno je napomenuti da je debljina rezultat ne samo omjera „unos – potrošnja“ već raznih drugih čimbenika poput kako osoba jede, koja je kvaliteta namirnica koje konzumira, pa sve do društva i okoline u kojoj osoba živi.
Ne zaboravimo da je debljina u tolikom porastu da se s razlogom govori o pandemiji današnjeg doba i da, ako se ne pozabavimo vlastitim emocionalnim i psihičkim zdravljem, ovaj problem može nastaviti nizati svoje „uspjehe“.
Debljina povećava rizik od mnogih kroničnih bolesti
Debljina nije samo estetski problem, ona sa sobom nosi niz rizika koji mogu potaknuti razvoj raznih kroničnih bolesti. Osobe s debljinom u većem su riziku za razvoj hipertenzije, bolesti srca i moždanog udara, dijabetesa tipa 2, bolesti žučnog mjehura, kroničnog umora, astme, apneje za vrijeme spavanja i nekih oblika raka.
Kada govorimo o ženskoj populaciji, debljina ima veliki utjecaj na reproduktivno zdravlje. Dosadašnja istraživanja pokazala su kako debljina kod žena ima negativan učinak i na životni vijek.
Uzroci debljine ne mogu se pripisati isključivo genetici. Dokaz tomu jesu i statistički podatci iz kojih je vidljivo da je u Hrvatskoj 35% djece u ovoj skupini, a da nije došlo do genetskih promjena, već do okolišnih kao što su način života, izraziti manjak kretanja i tjelesne aktivnosti te velika dostupnost hrane. Zaboravimo da određena emocionalna i mentalna stanja nerijetko pokušavamo riješiti upravo hranom. To je u redu ponekad, kada želimo uzeti malo čokolade da nam poboljša raspoloženje, ali kada počinjemo hranu koristiti kao alat za popravljanje, nošenje i reguliranje stresa, osjećaja tuge, usamljenosti, dosade ili anksioznosti, e, to je siguran put prema nastavku ovog negativnog trenda.
Ne zaboravimo da određena mentalna stanja mogu biti uzroci za razvoj debljine, npr., depresija.
Kao i obrnuto, da osoba koja se prejeda ili konzumira prevelike količine hrane te živi neurednim načinom života stavljajući san, prehranu i kretanje na sekundarno mjesto, može biti plodno tlo za razvoj depresije ili drugih oblika psihičkih smetnji ili oboljenja.
Tekst: dr.sc. Anđela Jelić, mag.psych.
Foto: Pexels, Pinterest