Suha, osjetljiva, masna ili normalna – svaka koža ima univerzalnu funkciju; mehaničkom funkcijom zaštite tijela koža nas štiti od vanjskih utjecaja, UV zračenja, regulira temperaturu tijela i osigurava njegov imunitet. Pokazatelj je i načina našeg života na koji utječe stres, hidratacija, prehrana, spavanje, kava i ostali faktori – a na koje možemo utjecati. Osim toga, često se smatra da zima loše utječe na kožu, ali stvarni neprijatelj je suhi zrak – a na njega također možemo utjecati. Savjete kako brinuti o koži tijekom hladnijeg perioda godine i kako ju štiti od suhog zraka potražili smo kod poznate dermatologinje dr. Ivane Prkačin.
„Održavajte vlagu u zraku ovlaživačima, nanesite hranjivu kremu s urejom nakon tuširanja i birajte nježne čistače bez alkohola. Koža će vam biti zahvalna, a vaša će zaštitna barijera ostati netaknuta!“
Izazov hladnijeg razdoblja godine za kožu
Dr. Prkačin navodi kako hladniji dani općenito donose niz izazova za našu kožu – od suhog zraka u grijanim prostorijama do vjetra i niskih temperatura vani. „Hidratacija je temelj, a zaštita od sunca je obavezna i zimi“ – jednostavno je pravilo koje ponavlja doktorica. Stoga, osim vanjskih faktora poput vjetra i niskih temperatura, treba pripaziti i na suhoću zraka unutarnjih grijanih prostora. A zašto oni jednako nepovoljno utječu na kožu, objašnjava dr. Prkačin: „Zrak s niskom vlagom uvijek traži vlagu i obično je krade s površine kože. Ovo je razlog zašto zimi osjećamo zatezanje, pa čak i svrbež, čak iako se ne izlažemo vanjskom hladnom zraku.“.
TEWL (Transepidermal Water Loss) odnosno transepidermalni gubitak vode
TEWL je proces prirodnog isparavanja vode iz dubljih slojeva kože kroz epidermis u vanjsko okruženje. To je ključni pokazatelj zdravlja kožne barijere – ako je TEWL visok, koža gubi previše vlage, što može dovesti do suhoće, iritacija i preosjetljivosti. Doktorica objašnjava da grijani prostori ustvari pojačavaju gubitak vode iz kože (TEWL) slabeći njenu prirodnu lipidnu barijeru te uzrokujući suhoću, crvenilo i osjetljivost. A posebno je naglašeno kod osoba s osjetljivom kožom ili stanjima poput dermatitisa i ekcema. „Osim toga, jednako bitno, kada je koža dugotrajno izložena suhom zraku može se ubrzati pojava bora zbog smanjenje hidratacije i elastičnosti kože.“ – dodaje doktorica Prkačin.
Kako smanjiti TEWL?
Hidratacija kože humektantima (hijaluronska kiselina, glicerin) koji vežu vodu; jačanje kožne barijere ceramidima i masnim kiselinama; upotreba okluzivnih sastojaka (skvalan, ulja) koji stvaraju zaštitni sloj na koži – učinkovito održavaju niski TEWL. Pa tako, po preporuci dr. Prkačin dnevna krema koja sadrži aktivne sastojke kao što su hijaluronska kiselina, glicerin ili prirodna ulja pomaže u zadržavanju vlage u koži. Krema se uvijek bolje apsorbira kada se nanosi na vlažnu kožu.
Međutim, dr. Prkačin pojašnjava nadalje kako neka prirodna sredstva nisu uvijek idealna, pa tako kokosovo ulje koje je poznato po hidratantnim svojstvima, nije za sve tipove kože. Više je prikladno za suhu kožu, dok za masnu ili aknama sklonu kožu nije, jer može začepiti pore s obzirom na to da je njegov komedogeni rating 4 (na skali 0-5). Stoga u tom slučaju radije birajte laganija ulja poput jojobe ili šipka.
„Osim bogatih krema, ovlaživači zraka koji održavaju vlažnost u prostoru, hrana bogata omega-3 te tuširanje kratko mlakom vodom (ne vrućom) čuvaju kožu hidratiziranom; a poželjno je i nježno pilingirati kožu jednom tjedno.”
Piling s glikolnom kiselinom
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
I u ovom slučaju, prirodna sredstva nisu uvijek idealna. Pogotovo jer se u DIY maskama ili pilinzima znaju koristiti limunov sok ili soda bikarbona. „Limun ima nizak pH koji iritira kožu, dok je soda bikarobona previše alkalna, isušuje kože i opet narušava njezin prirodni pH.“ – ističe doktorica. Radije koristite proizvode formulirane od strane stručnjaka jer oni znaju optimalne pH vrijednosti za vašu kožu. Također, med i šećer koji su popularni u DIY primjeni također nisu idealni prijatelji kože. „Kristali šećera mogu biti pregrubi za kožu lica i izazvati mikrooštećenja, dok med može izazvati alergijske reakcije kod osjetljivih osoba.“ – objašnjava doktorica.
Piling s glikolnom kiselinom kod dermatologa dobar je za eksfolijaciju i obnavljanje kože, uklanja mrtve stanice kože, potiče obnovu stanica, pomaže u stimulaciji kolagena, uklanja nečistoće iz pora, privlači vlagu i poboljšava sposobnost kože da zadrži hidrataciju. Glikolna kiselina je jedan od najpoznatijih alfa-hidroksi kiselina (AHA) i osim svega navedenog, odlična je i za smanjenje tamnih mrlja, melazme i neujednačenog tena kože. Ovo je upravo jedna od metoda koju je poželjnije raditi tijekom zimskog perioda godina jer ono može povećati osjetljivost kože na sunce.
Što je još dobro uvrstiti u njegu kože upravo tijekom zimskog perioda
Odgovor je retinoide. „Retinol predstavlja oblik vitamina A koji donosi niz benefita za vašu kožu. Nakon nanošenja na kožu pretvara se u retinsku kiselinu, koja ima ključnu ulogu u poticanju obnavljanja stanica kože, proizvodnje kolagena te smanjenju znakova starenja.“ – navodi dr. Prkačin. No pažljivo, budući da može izazvati početne iritacije kože. Preporučuje se postupno uvođenje u rutinu njege kože te konzultacije s dermatologom prije početka korištenja. Retinol je također vrlo učinkovit u uklanjanje hiperpigmentacijskih mrlja. Može ga se uvrstiti u noćnu rutinu jer povećava osjetljivost kože na sunce, a nanosi ga se na suhu kožu i izbjegava područje oko očiju. U dnevnoj rutini se može koristiti vitamin C za još bolji učinak, te svakako SPF.
Jednostavna rutina njege kože tijekom zimskog perioda po preporuci dr. Prkačin
„I svakako ne zaboravite na dovoljan unos tekućine iznutra! Pijte dovoljno vode da održite kožu hidratiziranom iznutra, što će se odraziti na njezin vanjski izgled.“ – zaključuje doktorica.
Tekst: Petra Šafranko
Foto: Instagram (@drivanaprkacin)