Disanje i emocije – znamo li koliko su zapravo povezani?

Osvješćivanjem disanja i vježbama pravilnog disanja kroz svakodnevicu možemo spriječiti, umanjiti te otkloniti mnoge tegobe. Disanje spada u najvažnije funkcije našega tijela, a o njemu tako malo vodimo brigu! Poznata nam je činjenica da bez zraka čovjek može živjeti svega nekoliko minuta.

O disanju uopće ne razmišljamo jer je disanje spontani, nesvjesni, ritmički i mehanički proces. Zapitamo li se ikada što činimo za svoje zdravlje i hranimo li mozak s dovoljno kisika? I sami znamo da je to jedino moguće putem disanja.

Duboko ili kratko disanje – što je pravilno?

Dovoljno kisika u tijelu stvara prirodni imunitet organizma, dok manjak kisika smanjuje prirodni imunitet, zbog čega dolazi do raznih bolesti i skraćivanja životnoga vijeka. Abdominalno disanje karakterizirano je dubokim disanjem iz trbuha, za razliku od plitkog disanja samo iz prsa. Kada dišemo abdominalno koristimo dijafragmu i zrakom punimo cijeli prsni koš i trbuh. Tako se pluća jače šire, u njih ulazi više zraka što znači i više kisika za naš mozak i sve organe. Osim toga, dok se koncentriramo na to da pravilno dišemo ne možemo misliti na ništa drugo, pa je zato ova tehnika vrlo korisna pri suočavanju sa stresnim situacijama te služi kao izvrstan privremeni odmak od stresne situacije.

Tajna veza između disanja i emocija

Disanje i emocije su međusobno povezani. Način na koji dišemo je ogledalo našeg emocionalnog stanja. Kada smo smireni, relaksirani i nemamo nikakve emocionalne reakcije naše disanje je usporeno i plitko, kada emotivno reagiramo (bojimo se, ljutimo, sretni smo, plačemo itd) naš obrazac disanja se mijenja. Abdominalno disanje je najučinkovitija metoda za smanjenje stresa. Normalna brzina disanja kod čovjeka je 8 do 12 udisaja u minuti. No kada smo pod stresom ili imamo napadaj panike, disanje se ubrzava na 20 do 30 udisaja u minuti, a udisaji postaju kratki i plitki. Iako nam se tada čini da dišemo više, zapravo ne dobivamo više kisika stoga disanje nije učinkovito. Abdominalno disanje znači disati u potpunosti iz trbuha ili s dna pluća.

Vježba disanja

Za početak se treba udobno smjestiti. Jednu ruku treba položiti na prsa, a drugu na trbuh. Nakon toga treba duboko udahnuti.
Prilikom udisaja treba osjetiti kako se prsni koš pod rukom podiže, a trbuh pod rukom širi. Pri izdisaju treba osjetiti kako prsni koš pada, a trbuh se vraća u početni položaj.

Disati treba što polakše. Izdisaji bi trebali biti dulji od udisaja, jer tako umirujemo tjelesne znakove stresa (na primjer ubrzani otkucaji srca). To ćete najlakše postići polaganim brojanjem do 3 prilikom udisaja i brojanjem do 6 prilikom izdisaja (kroz poluotvorene usne).
Pazite na ramena – poanta nije da se ramena pri disanju što više podignu. Poanta je u trbuhu. Probajte zamisliti kao da u trbuhu imate veliki balon koji treba napuhati. Ruke položene na prsa i trbuh pomoći će vam da dobijete bolji osjećaj radite li vježbu pravilno. Ovu vježbu dovoljno je izvoditi 5-10 minuta po dva puta dnevno ili kada god osjećate potrebu za tjelesnim i mentalnim umirenjem.

Uživajte!

Možda bi vas moglo zanimati: Zašto se trebamo nagrađivati?