Nedavno smo imali intervju s organizatoricom konferencije Radi pametnije, živi bolje. Danas vam predstavljamo panelisticu Petru Novak, dizajnericu vrtova. Petra će na konferenciji govoriti o tome kako prostor u kojem radimo utječe na naše raspoloženje i razinu stresa…
Inače, ova konferencija je za poduzetnike i sve one koji žele naučiti kako pametnije raditi i bolje živjeti. Uz kod SLOWLIVING sada kupovinom jedne ulaznice drugu dobivate gratis. (s time da je potrebno označiti da kupujete dvije ulaznice na Entriju). Ulaznice možete kupiti OVDJE.
Uživajte u razgovoru koji slijedi.
Kako radno okruženje može doprinijeti otklanjanju stresa?
Prostor koji nas okružuje stimulira naša osjetila i samim time ima značajan utjecaj na naše osjećaje. Kompozicijski skladni i funkcionalni prostori doprinose osjećaju sigurnosti i orijentacije, dok uvođenjem estetski zanimljivih elemenata kao što je npr. određena boja, tekstura, ukrasni predmet ili kao što su svjetlosni obrasci, prostor mogu učiniti nadahnjujućim i inspirativnim.
Koje su vaše preporuke za prevenciju stresa na radnom mjestu, a koje uključuju prostor u kojem boravimo? Koji su suvremeni trendovi kada je organizacija radnog prostora u pitanju?
U suvremenom društvu sve veći broj ljudi je suočen sa stresnim situacijama na svakodnevnoj bazi, što kroz određeni vremenski period ima negativan utjecaj na zdravlje. Dokazano je kako se stresna reakcija znatno smanjuje prilikom samog pogleda na zelenilo ili slušanjem zvukova kao što je ptičji pjev. Tu su vrijednost zelenih površina uvidjeli i gradovi kao što su London ili Kopenhagen, koji u svojem urbanističkom planu uvode što je moguće više parkova i zelenih prostora.
Na koje načine organizacija radnog prostora može potaknuti kreativnost?
Kada boravimo u prirodnom okruženju kao što su npr. šuma, planina ili primorje sva naša osjetila su angažirana, u nama se budi radost i ljepota življenja, a stres nestaje. Kako mali broj ljudi danas ima mogućnost redovito boraviti u prirodnom okruženju, senzorni vrtovi su postali sve popularniji. To su prostori koji na čak i malim zelenim područjima nastoje potaknuti što više osjetila odjednom. Pomnim planiranjem elemenata i biljaka postiže se terapeutski učinak na zdravlje jednak onome boravku u prirodnom okruženju. Isto tako senzorni dizajn je sve prisutniji i u uređenju interijera, on nas može potaknuti na kupnju, usmjeriti naše kretanje, utjecati na percepciju izloženog proizvoda ali i opustiti i relaksirati. Upravo je ovo posljednje vrijedan adut u smanjenju stresa u radnome prostoru.
Kada je interijer funkcionalan i u harmoniji, a eksterijer, odnosno zelena površina, lako dostupna produktivnost na poslu se povećava a problemi kao što su glavobolje, nesanica i nervoza smanjuju. Dovoljno je svega nekoliko minuta boraviti u senzornom vrtu kako bi se naše tijelo počelo opuštati.
Na koje sve načine možemo prilagoditi radni prostor različitim generacijama zaposlenika tako da svima bude jednako ugodno? (npr Milenijalci i generacija Z u odnosu na Baby Boomerse)
Prilikom dizajniranja interijera ili eksterijera, postoji pet osnovnih elemenata – linija, oblik, boja, tekstura i svjetlosna refleksija materijala. Ukoliko su svi oni u skladu prostor gubi moć inspiracije, dok kada su svi u kontrastu nastaje prevelika zbrka iz koje podsvjesno želimo pobjeći. Poanta je pronaći kontrast unutar harmonije, odnosno određene elemente staviti u kontrast određene u harmoniju. To je način na koji je priroda posložena, a upravo je priroda naša referentna točka za lijepo i za sklad. To je ono što prvenstveno u nama budi kreativnost, kreativnost dolazi kada smo nadahnuti a nadahnuće najprije doživljavamo u trenucima divljenja, iz tog razloga prostor koji može zadiviti će najčešće pobuditi i nadahnuće i kreativnost. Uređenje takvih prostora je proces koji se uči i usavršava dugim i pomnim promatranjem svijeta oko nas.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Psihologija boja je od velike važnosti za svako okruženje, pa tako i ono radno. U skladu s tim, koje boje odabrati i kojim materijalima se prikloniti prilikom uređenja radnog prostora?
Vezano uz odabir boja zelena je uvijek dobar izbor, ona nas povezuje s prirodom i opušta, također sugerira razvoj i napredak. Ljubičasta, pogotovo svjetlije nijanse, potiču optimizam, dok plava boja smiruje. Zanimljivo je istaknuti i ulogu mirisa, pokazalo se korisnim u interijeru koristiti mirise koji u svojoj mirisnoj smjesi imaju notu cimeta, kako on stimulira pozitivne osjećaje. Što se tiče tekstura meke i baršunaste teksture, kao što je pletivo i razne tkanine pružaju osjećaj topline i kontrastne su ravnim i glatkim površinama koje najčešće dominiraju u uredima, sjetimo se samo Meika Wikinga i njegovog tepiha kojeg je donio u ured kako bi ga njegova meka tekstura smirila prilikom odgovaranja na pretrpani inbox upita.
Kako se pravilno osvjetljenje i akustika u radnom prostoru mogu prilagoditi različitim tipovima posla i radnih aktivnosti?
Osvjetljenje u prostoru je jedan iznimno važan čimbenik. Što više prirodnoga svjetla je uvijek dobrodošlo. Svjetlost ima inspirativan utjecaj na čovjeka, i kao što često govorim jedina razlika između iznimnih dizajna vrtova i onih dobrih je u načinu na koji se dizajner poigrao sa svjetlom i kako ga je uhvatio. Slično tome i u interijeru ono igra važnu ulogu. Od umjetne rasvjete najinspirativnije je kada ne vidimo izvor svjetlosti, već samo njegov efekt. Direktnu rasvjetu paliti samo po potrebi, poigrati se s indirektnom. Naravno to ovisi i o vrsti posla koju obavljamo, no ukoliko imamo priliku sami kontrolirati rasvjetu dati prednost indirektnoj i toploj rasvjeti kada je moguće.
Koliko je važan benefit imati u tvrtki posebne sobe za odmor i relaksaciju te kako bi po Vama one trebale izgledati ako bi krajnji cilj bila revitalizacija i smanjenje stresa kod zaposlenika?
Posebne sobe za odmor bilo bi idealno da se radi o pomno osmišljenoj zelenoj površini koja je lako dostupna zaposlenicima – bilo da je riječ o zelenom pojasu koji okružuje građevinu, terasi, zimskom ili krovnom vrtu, koji su planirani prema načelima senzornih vrtova, kako bi se zaposlenicima osigurao prostor za relaksaciju. Također takvi prostori nemaju dobno ograničenje, kao što sam navela priroda je naša referentna točka za ljepotu i sklad i to se ne mijenja tijekom godina. Pokazalo se kako u njima jednako uživaju i stariji i mlađi zaposlenici, te kako oni potiču druženja među generacijama. Isto tako zeleni pojas koji okružuje radni prostor smanjuje buku i doprinosi ugodnijoj radnoj atmosferi.
Kako urediti radni prostor u kojem dominiraju tehnološki uređaji u cilju smanjenja negativnog utjecaja na zdravlje, a i u estetskom smislu?
Glavno načelo senzornog dizajna je uvoditi najviše vizualno zanimljivih elemenata, zatim nešto manje taktilnih, te pokoji zvučni i jedan dominantni mirisni element (mirisna smjesa ili mirisi iz sličnih mirisnih skupina). Ukoliko je riječ o eksterijeru jestivi element, odnosno jestiva biljka je uvijek veliki plus.
Budući da je zelenilo veliki pomagač u redukciji stresa i čišćenju zraka u kojem boravimo, koje biljke odabrati za ured/ odnosno bilo koje mjesto koje nam služi kao radni prostor? Na što pripaziti?
Tako je, zelenilo je uvijek vrijedan element u interijeru, naročito kada u prostoru imamo mnoštvo tehnologije. Biljke stvaraju negativne ione i time poboljšavaju kvalitetu zraka, dok zelenom bojom i raznolikim teksturama i oblicima pozitivno utječu na smanjenje napetosti i imaju blagotvorni učinak na vid. Prilikom odabira važan je svakako i subjektivan dojam, no ono najbitnije je znati koliko vremena možemo izdvojiti za brigu o biljkama koje imamo. Kontraproduktivno je uvoditi si dodatne obaveze u već natrpane dnevne rasporede, a biljka koje vene ima suprotan učinak u prostoru od željenog. Ukoliko nema angažmana profesionalne osobe koja će brinuti o bilju poželjno je birati biljke koje su se pokazale otpornijima na uvjete u interijerima koji često uključuju manje osvjetljenja, nižu vlažnost zraka, manjak hranjiva i neredovito zalijevanje.
Popis šest preporučenih biljaka za interijere koje ne zahtijevaju puno svjetlosti i brige:
- Zamioculcas zamiifolia
- Dracaena fragrans
- Howea forsteriana
- Epiprenum aureum
- Sansevieria trifasciata
- Anglaonema
Razgovarala: Dalia Žmegač-Kunić
Foto: Privatna arhiva, Instagram