Iako je najpoznatije, proljeće nije jedino godišnje doba u kojemu se javljaju alergije, tu je i jesen kada također možete osjetiti simptome poput curenja iz nosa i crvenih očiju. Za vrijeme sezonskih alergija imunološki sustav se pokušava boriti protiv tvari na koju ste osjetljivi tako što oslobađa histamin što dovodi do neugodnih simptoma, navode stručnjaci iz Američke zaklade za astmu i alergije. Simptomi mogu biti neugodni, a kada identificirate njihove okidače ne biste trebali imati problema s jesenskim alergijama. Evo što sve trebate znati kako biste prebrodili još jednu sezonu alergija.
Koji su simptomi jesenskih alergija?
Obično su oči nadražene, često svrbe te su suzne, učestalo je i curenje iz nosa ili začepljenost nosa, kihanje, glavobolja, osip na koži, svrab grla, pogoršani simptomi astme, a u težim slučajevima i poteškoće s disanjem ili anafilaksija koja može biti i opasna po život. Važno je spomenuti da se simptomi podudaraju s prehladom, gripom, ali i simptomima koronavirusa. Međutim, jedan faktor specifičan je za alergije, a to je da one ne izazivaju povećanu tjelesnu temperaturu.
Koji su alergeni visoki u jesen? Riječ je o peludi trava i korova, a što su dani topliji, suši i vjetrovitiji to je koncentracija viša. Svi oni koji su skloni jesenskim alergijama trebali bi se čuvati i od kontakta s peludi drugih biljaka kao što su kopriva, trputac, pelin, kiselica i ambrozija. Jesenske alergije aktivne su od kolovoza pa sve do sredine studenog, odnosno do prvih snjegova. Postoje statistike koje govore da svaki četvrti Hrvat pati od neke vrste alergijskih reakcija uzrokovanih peludi. Jednako tako, plijesan postaje sve veći problem na koji je potrebno pripaziti. Prva asocijacija na jesen jest lišće na velikim hrpama, ali to lišće je i leglo plijesni čije udisanje može pogoršati astmu i uzrokovati otežano disanje kod osoba koje su alergične na plijesan. Drugi uobičajeni izvor plijesni jesu vlažni podrumi pa liječnici predlažu korištenje ovlaživača zraka.
Kako pogoršavate simptome alergija tijekom jeseni?
Previše boravite na otvorenom. Uživanje u ugodnim jesenskim temperaturama i duge šetnje ipak bi trebali ograničiti svi oni koji su sezonski alergičari. To ne znači da trebate period od kolovoza do studenoga provesti u zatvorenom, već da trebate preispitati vrijeme u kojemu boravite na otvorenom. Najveća koncentracija peludi jest ujutro do 10 sati pa je bolje aktivnostima se posvetiti nešto kasnije. Sve ono izvana unosite unutra. Plijesni, o kojima smo ranije govorili, i pelud mogu se u dom unijeti na kosi, koži, odjeći i obući. Smanjite rizik unošenja iritansa u dom sljedećim savjetima: odjeću stavite na pranje i istuširajte se nakon što ste se vratili iz šetnje, vožnje bicikla ili iz vrta, očetkajte ili obrišite kućne ljubimce nakon šetnje, cipele ostavite vani i čuvajte ih u posebnom ormaru, u slučaju velikog vjetra zatvorite prozore. Niste dosljedni kada je riječ o uzimanju lijekova. Potrebna su dva do tri dana kako bi lijek za alergiju počeo djelovati. Međutim, ako osjetite da vam je bolje nikako ga ne biste smjeli prestati uzimati. Dosljedno uzimanje lijekova u dane kada je koncentracija peludi niža pripremit će vas za njezin ponovni porast.
Moglo bi vas zanimati: Što vaš zadah govori o zdravlju?
Tekst: Ana Carević
Foto: Pexels