O mediteranskoj se prehrani uvijek puno piše i uvijek se naglašava kako je uistinu zdrava. No, nordijska prehrana je, kažu nutricionisti, također vrlo zdrav izbor, a promjena bi nam dobro došla.
Naime, termin nordijska prehrana nastao je tek kad su nutricionisti odlučili shvatiti kako to da je u Sjevernoj Europi toliko nizak stupanj pretilosti. Nordijska prehrana temelji se na tradicionalnoj kuhinji Danske, Finske, Islanda, Norveške i Švedske. A radi se o doživotnom pristupu zdravoj prehrani.
Sezonska i biljna prehrana
Temelji se uglavnom na biljnoj prehrani, sezonskoj hrani, a hrana je bogata jednostavnim proteinima, kompleksnim ugljikohidratima i zdravim masnoćama. Uključuje više hrane koja potječe iz divljine, manje aditiva, organske proizvode kad god je to moguće i više domaćih obroka.
Osim tog, naglasak je na planiranju obroka oko zimskog povrća – kelja, kupusa, brokule i prokulica. Jaja i riba se više pripremaju kao prilog.
Sve u svemu, nordijska prehrana nije toliko različita od mediteranske. Obje uključuju puno ribe, korjenastog povrća, voća i cjelovitih žitarica, a ograničavaju unos crvenog mesa, mliječnih proizvoda, šećera i obrađene hrane. Vrlo slično, dakle, mediteranskoj prehrani.
Jedna od većih razlika je u masnoćama. Mediteranska prehrana, naime, preporuča maslinovo ulje, dok je kod nordijske prehrane preporuka ulje uljane repice. Obje vrste ulja pozitivno utječu na srce, potičući dobri kolesterol, te uklanjajući onaj loši.
Dokazano dobra za zdravlje
Obje vrste ulja su bogate omega-3 masnim kiselinama, a budući da ulje uljane repice ima manje zasićenih masnih kiselina nego maslinovo, smatra se zdravijim. No, oba ulja imaju svoju primjenu u kuhinji. Na primjer, maslinovo ulje, koje je bogatije antioksidansima, ukusnije je i koristi se za salate i preljeve, dok ulje uljne repice može podnijeti veće temperature, pa se koristi više za kuhanje i pečenje.
Nordijsku prehranu stručnjaci će preporučiti zbog svih brojnih istraživanja koja su dokazala sve dobrobiti takve prehrane za organizam. Svjetska zdravstvena organizacija dokazala je da mediteranska i nordijska prehrana smanjuju rizik od raka, dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti. Druga studija pokazala je da nordijska prehrana može normalizirati razine kolesterola, te pomoći ljudima skinuti kilograme i održavati zdravu tjelesnu težinu. Osim toga, ova je prehrana slična dijetama koje se preporučuju kao protuupalne – koje se sastoje od voća, povrća, jednostavnih proteina i zdravih masnoća. Takva prehrana smanjuje upalne procese u masnim tkivima i smanjuje rizik od pretilosti.
No, pored svih ovih navedenih dobrih strana, ove prehrane, ona je još i dobra za naš planet. Temelji se na principima održivosti, budući da se preporučuju svježe, lokalne namirnice. Rezultat toga je manje stakleničkih plinova i manje zagađenja.
Dakle, ako tražite malu promjenu, ali ipak promjenu, možda možete pokušati s ovom prehranom. Nije tajna da mnogi od nas moraju poraditi na promjeni, pa možda je baš ovo nešto što će vam najbolje odgovarati.
Moglo bi vas zanimati i: Odlučili ste postati vegan? Evo što biste trebali znati
Tekst: Nataša Krstičević
Foto: Canva