Našu seriju edukativnih članaka o debljini nastavljamo tekstom koji je napisao liječnik Andrija Karačić koji je i vlasnik Centra za crijevni mikrobiom. On nam je kroz dva članka objasnio kako je debljina povezana s našim crijevnim mikrobiomom. Ovdje možete pročitati prvi dio dok vas drugi očekuje u nastavku.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Poremećaj crijevnog mikrobioma naziva se disbioza. Slikovito se disbioza može pojasniti kao stanje kad unutar crijevnog mikrobioma dolazi do porasta „loših“ bakterija uz istovremeni gubitak „dobrih“ bakterija. U kontekstu pretilosti „loše“ bakterije su one koje dovode do pojačanog zadržavanja kalorija iz prehrane u organizmu i stanja kronične upale koja potiče skladištenje energije u masnom tkivu. „Dobre“ bakterije su pak one koje ne potiču dodatan metabolizam energije iz prehrane i smanjuju razine upale, čime se smanjuje aktivnost masnog tkivo i ono se može primiriti. „Loše“ bakterije u kontekstu razvoja pretilosti su po literaturi one iz koljena Firmicutes i Proteobacteria, a „dobre“ one iz koljena Bacteroidetes te rodovi Akkermansia, Faecalibacterium te Oscillibacter.
Različiti čimbenici u našem modernom životu mogu doprinijeti disbiozi. Prehrana siromašna vlaknima, fizička neaktivnost, nedostatan i neredovit san, prehrana bogatim aditivima – svi ovi čimbenici malo po malo doprinose porastu gore navedenih „loših“ bakterija i gubitku „dobrih“ bakterija. I tako bakteriju po bakteriju, crijevni mikrobiom gubi svoju funkcionalnost i sve teže regulira Vaš metabolizam, a time i metabolizam masnog tkiva i posljedično tjelesnu masu.
Otkud tim sitnim bakterijama ovakva moć nad našim organizmom?
Crijevni mikrobiom, cjelokupna zajednica naših crijevnih mikroorganizama je kemijska industrija u malom. Svaka bakterija može proizvoditi bezbroj kemijskih supstanci s najrazličitijim ulogama u našem tijelu. Pošto je evolucija ljudske vrste usko vezana uz njezin crijevni mikrobiom, većina procesa unutar tijela regulirano je upravo od strane tih supstanci. Crijevni mikrobiom nas informira o našoj prehrani, snu, blagodatima i opasnostima naše okoline. Ukoliko se crijevni mikrobiom osjeća na sigurnom, proizvodit će izobilje molekularnih poruka koje će osigurati da se svi tjelesni procesi u našem tijelu odvijaju u pravoj mjeri i pravom smjeru. Od proizvodnje glukoze u jetri do razgradnje triglicerida u masnom tkivu.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Najpoznatiji proizvod našeg crijevnog mikrobioma je butirat, odnosno maslačna kiselina. Butirat nastaje bakterijskom fermentacijom vlakana u debelom crijevu. Uredna proizvodnja ove kratkolančane masne kiseline smatra se esencijalnom odlikom zdravog crijevnog mikrobioma. Butirat je kemijska poruka koju on šalje u cirkulaciju kako bi našem organizmu poručio kako je unutar crijeva sve u redu. Ne čudi stoga kako butirat proizveden od strane crijevnih bakterija potiče naš metabolizam: povećava aktivnost mitohondrija ključnih za dobivanje energije iz prehrane, aktivira glukoneogenezu u crijevima, mijenja ekspresiju naših gena koji reguliraju naš metabolizam te čak hormone sitosti, iste na koje djeluju i poznate injekcije za mršavljenje. No, vrlo je zanimljivo kako upravo kroz butirat naš crijevni mikrobiom regulira i naš imunitet: aktivacijom specifičnih receptora na raznim imunosnim stanicama butirat može smiriti prekomjerne upalne odgovore, ili pak potaknuti imunosnu obranu naših sluznica. No, crijevni mikrobiom proizvodni i mnoge druge kemijske signale: druge kratkolančane masne kiseline, indole, poliamine, sekundarne žučne soli i tek polako otkrivam sve potencijalne proizvode rada crijevnih bakterija.
U liječenju pretilosti sve više se okrećemo novim metodama. Saznanja o regulaciji metabolizma od strane crijevnog mikrobioma otvorila su nam brojne mogućnosti. Sve više se u liječenju pretilosti okrećemo crijevima i pokušavamo vratiti mir u crijevni mikrobiom. Činjenica je kako je kod mnogih pretilih pacijenata i oboljelih od drugih metaboličkih bolesti crijevni mikrobiom u disbiozi. Stvaranjem okoline u kojoj će se crijevni mikrobiom osjećati sigurno, nadamo se kako će on svoje zadovoljstvo kemijskim signalima podijeliti s našim tijelom i vratiti kontrolu nad procesima u organizmu. Tako se danas u suvremenom liječenju pretilosti prehrani sve više govori o važnosti primjene probiotika i prebiotika. Kod oboljelih od disbioze unosom probiotika ciljano povećavamo broj „dobrih“ bakterija unutar mikrobioma, a unosom prebiotika potičemo rast „dobrih“ bakterija tako što im dajemo hranu koju samo one, a ne „loše“ bakterije mogu iskoristiti. Imamo prva istraživanja koja su potvrdila blagotvorne učinke određenih sojeva probiotika u liječenju pretilosti, kao i prebiotika. No, neki znanstvenici idu toliko daleko i eksperimentiraju s fekalnim transplantacijama za pretilost, odnosno presađivanjem uzoraka mikrobioma metaboličkih zdravih pacijenata u crijevni mikrobiom pretilih osoba. Iako je još vrlo rano za zaključke, rezultati su obećavajući.
Iako smo daleko od široko primjenjivih oblika liječenja disbioze u kontekstu pretilosti, bitno je shvatiti kako su disbioza i pretilost usko povezani. Odnos „dobrih“ i „loših“ bakterija ikako utječe na naš metabolizam i sastav tijela. Može se reći kako je zdravlje crijeva i njihovog mikrobioma preduvjet za zdrav i stabilan metabolizam koji neće težiti prekomjernom nakupljanju tjelesne mase. Iako ne razumijemo pretilost (još) u potpunosti, danas znamo kako se s ovom suvremenom maštom moramo boriti novim načinima. A upravo nam crijevni mikrobiom otvara nove mogućnosti. Iako se iskreno toplo nadam kako ćemo naći druge, jednostavnije metode za poboljšanje crijevnog mikrobioma osim fekalne transplantacije…
Moglo bi vas zanimati i: Debljina nije samo estetski problem – Donosimo seriju edukativnih članaka
Tekst: dr.med. Andrija Karačić
Foto: Pexels