Jeste li primijetili da kada smo pod stresom puno teže brinemo o tome da se zdravo hranimo i vježbamo, te postanemo skloni utjehu tražiti u hrani? Popularno nazvana comfort food, odnosno hrana za utjehu. To je do jedne granice uobičajeno ponašanje i samim time nije zabrinjavajuće. No ako ta navika posezanja za velikom količinom nezdrave hrane potraje, vrijeme je za promjene.
Ono što emocionalno prejedanje čini specifičnim jest činjenica da se radi zapravo o emotivnoj potrebi koju je samim time jako teško kontrolirati. Pokušat ćemo objasniti što je to emocionalno prejedanje i kako se možete pokušati izboriti s tim problemom.
Emocionalno prejedanje je reakcija pojedinca na stres. Ta reakcija je naravno u potpunosti pogrešna jer bi cilj trebalo biti pronaći uzrok stresa i pokušati pronaći rješenje.
Emocionalno prejedanje je ustvari stanje unutar kojeg osoba koristi hranu kako bi se osjećala bolje, ali odmah poslije prejedanja najčešće uslijedi grižnja savjesti te se ta osoba osjeća još gore.
Kako prepoznati emocionalnu glad?
Stručnjaci kažu kako emocionalna glad ne dolazi iz želuca, nego iz glave, a možete je prepoznati po sljedećem:
- javlja se iznenada i imate osjećaj da se radi o hitnoj potrebi tijela za hranom
- kod fizičke gladi, imate potrebu i za zdravim namirnicama, ali kod emotivne vi žudite za nezdravom hranom (najčešće su to grickalice i slatkiši)
- nesvjesno jedete, odnosno jedete značajno veće količine nego inače i dok se osvijestite već ste pojeli cijelu čokoladu ili čips
- osjećaj gladi ne prestaje ni kada ste siti
- poslije obroka osjećate krivnju i sram
Kako pobijediti emocionalno prejedanje?
Ono što vam može najviše pomoći je otkriti svoje okidače, a najčešći su sljedeći:
Stres
Znamo kako stres utječe doslovno na sve, ali kada je stres kroničan, tijelo proizvodi visoku razinu kortizola koji potiče želju za namirnicama koje nam pružaju energiju i zadovoljstvo.
Potisnute emocije
Svaki put kada potisnete emocije ili čak ne komunicirate svoje potrebe, vrlo je vjerojatno da će vaše tijelo samo pronaći način da ih se oslobodi. To je često upravo kroz hranu.
Prejedanjem zapravo ulazite u začarani krug jer nastavljate potiskivati osjećaje i ne učite se zauzeti za sebe i tako s vremenom postajete frustrirani.
Prehrambene navike iz djetinjstva
Ako ste tijekom djetinjstva nagrađivani slatkišima, velike su šanse da ćete i u odrasloj dobi posezati za njima uvijek kada se nalazite u izazovnom razdoblju. Zato je važno osvijestiti i mijenjati ovaj obrazac ponašanja.
Ako vam je teško otkriti svoje okidače, možete voditi dnevnik u koji ćete zapisati svaki put kada ste primijetili da ste pokleknuli pred emocionalnom gladi. U tom dnevniku možete zapisati što se događalo tijekom tog dana i onda ćete poslije nekog vremena imati jasnu sliku što vas to potiče na prejedanje.
Također, možete i prakticirati svjesno objedovanje, pokušati uživati u svim okusima kako biste izbjegli sve negativne posljedice koje sa sobom nosi nekontrolirani unos nezdravih namirnica. Uz to svakako pokušajte imati rutinu koja vam odgovara i koje ćete se pridržavati, tako da ne dolazite u situacije u kojima ste previše gladni. Naravno, preporuča se i odgovarajuća tjelovježba jer nam i ona može pomoći kod okidača koji izazivaju prejedanje.
Za kraj, zapamtite da hrana može biti naš lijek ili okidač za bolest. Birajte svjesno ono što će vam pomći da budete najbolja verzija sebe.
Moglo bi vas zanimati i: Sjedenje odmara, ali i – ubija. Ne doslovno, ali shvaćate…
Tekst: Anđela Sabranović
Foto: iStockphoto