Za nju ste sigurno čuli, i to u raznim oblicima i raznim kontekstima. Mnogi će reći da se boje i čine sve da ju izbjegnu, pa zbog nje ne jedu slabo pečeno meso, na primjer. Ona je Escherichia coli, bakterija koja normalno živi u crijevima ljudi i životinja, a u većini je slučajeva bezopasna.
No, ima slučajeva kad nije bezopasna i kad je Escherichia coli naziv koji ne želimo čuti u sklopu liječničke dijagnoze. Određeni broj slučajeva godišnje završi čak i smrću.
E. coli pomaže probaviti hranu koju jedemo, ali neki sojevi ove bakterije (njih 6, točnije) mogu uzrokovati proljev, bolove i grčeve u trbuhu, te blagu groznicu. Drugi sojevi, pak, mogu biti uistinu opasni za zdravlje.
Iako najčešće uzrokuje infekcije probavnog i mokraćnog sustava, može uzrokovati i upalu žuči, upalu pluća, a kod novorođenčadi i meningitis i teške oblike sepse. Upravo su djeca, posebno bebe, izložena najvećem riziku od zaraze ovom bakterijom. Osim tog, tu su i stariji ljudi, osobe sa slabim imunitetom, te osobe koje putuju u određene strane zemlje.
Naime, ono što je specifično za E. coli jest činjenica da se možete zaraziti već vrlo malom količinom bakterija. Zbog toga se možete zaraziti već i ako pojedete hamburger koji nije dovoljno pečen (a Escherichia coli je u mesu) ili ako progutate malo vode iz zaraženog bazena. Dakle, Escherichia coli može vas „napasti“ iz hrane, vode, a može se prenijeti i s čovjeka na čovjeka.
Zaražena hrana
Najčešći način zaraze je hranom, i to najčešće:
- Mljevena govedina – prilikom obrade mesa, bakterija E. coli može dospjeti iz probavnog sustava životinje, na meso. Mljeveno meso često dolazi od više životinja, čime se opasnost povećava.
- Nepasterizirano mlijeko – Escherichia coli na kravljem vimenu ili opremi za mužnju može dospjeti u sirovo mlijeko.
- Svježi sir napravljen od sirovog mlijeka.
- Svježe voće i povrće netretirano – otpadne vode i ostali ostatci mogu zagaditi polja na kojima se uzgaja voće i povrće. Neko povrće, kao što su špinat ili zelena salata, posebno je osjetljivo na ovu vrstu zagađenja.
Zaraza se može prenijeti i vodom. Otpadne vode, kanalizacijske, mogu zagaditi potoke, rijeke, jezera, te vodu kojom se zalijevaju usjevi. Za pitku vodu koristi se klor, koji ubija E. coli, ali svejedno se nekad zarazu može povezati upravo s pitkom vodom. Još su veća opasnost bunari.
S osobe na osobu se Escherichia coli može prenijeti vrlo lako, posebno ako se ne peru dovoljno dobro ruke.
Osobe koje se zaraze bakterijom E. coli simptome mogu dobiti tri do pet dana nakon što su u svoj organizam unijeli bakteriju, ali isto tako se mogu javiti tek dan ili čak 10 dana kasnije. A najčešće će trajati između pet i sedam dana. Uglavnom nije potrebno nikakvo liječenje osim simptomatskog, odnosno pijenja dovoljno tekućine zbog proljeva i povraćanja. Ipak, neki sojevi E. coli mogu izazvati ozbiljne simptome, pa čak i životno ugroziti zaražene, kao što smo spomenuli.
Na što treba paziti
- Budite oprezni prilikom rukovanja mesom – uvijek operite ruke prije i kasnije, operite sve površine i sav pribor koji je bio u doticaju s mesom.
- Nemojte ispirati meso prije kuhanja/pečenja, jer bi se tako bakterija mogla proširiti na okolne površine i pribor.
- Koristite plastične ili keramičke daske za rezanje, one se lakše čiste nego drvene.
- Sve voće i povrće obvezno operite (možete ga ostaviti u vodi sa sodom neko vrijeme), a čvršće voće i povrće možete iščetkati.
- Sve meso morate dobro termički obraditi. Escherichia coli ne može preživjeti temperature više od 70 stupnjeva. No, neka istraživanja posljednjih godina pokazuju da neki sojevi ovih bakterija ipak mogu preživjeti klasične temperature kuhanja. Znanstvenici istražuju zašto je to tako, što se promijenilo i treba li se promijeniti preporučena temperatura termičke obrade mesa.
U svakom slučaju, bolje je meso ispeći previše nego premalo. I, naravno, nikad nije previše isticanja – operite ruke!
Moglo bi vas zanimati i: Je li doista potrebno uzimati probiotik uz antibiotik?
Tekst: Nataša Krstičević
Foto: Canva