Postoji vitamin koji je dobro poznat posebno ženama, a osobito onim u reproduktivnoj dobi, jer ga preporučuju liječnici i ginekolozi. To je vitamin B9, najčešće poznat kao folna kiselina. No, je li folna kiselina zaista ono što našem tijelu stvarno treba?
Vitamin B9 jedan je od osam vitamina B topivih u vodi, često poznatih pod zajedničkim imenom B kompleks. Najčešće za to prvi put čujemo kada počinjemo planirati obitelj, jer je to iznimno važno za samu trudnoću, ali i za činjenicu da možemo imati zdravo dijete.
Osim toga, vitamin B9 iznimno je važan za naše tijelo, jer sudjeluje u sintezi DNK i RNK, diobi i rastu stanica te je važan u mnogim biokemijskim reakcijama u našem tijelu.
Budući da se često premalo konzumira s hranom, propisuje se svim budućim majkama u obliku dodatka prehrani. Ali oprez – nije svejedno koji dodatak prehrani s vitaminom B9 uzimamo…
Prirodni ili sintetički vitamin B9 – u čemu je razlika
Kada želimo uzimati folnu kiselinu, moramo biti svjesni da postoje dva oblika ovog vitamina. Oblik poznat kao folna kiselina sintetički je oblik koji može djelovati na tijelo drugačije od prirodnog oblika vitamina B9, poznatog kao folat. Folat je oblik koji se nalazi i u hrani te ga je tijelu mnogo lakše koristiti od sintetičkih verzija.
Prirodni oblik vitamina B9 ili folata je dobio ime iz latinskog, po riječi folium, što znači list. Folat u svom najprirodnijem obliku nalazi se u zelenom lisnatom povrću. Većina folata već se u probavnom traktu pretvara u oblik koji se apsorbira u krvni sustav i tijelo ga lako može iskoristiti.
Sintetički dobiven oblik vitamina B9 ili folna kiselina, za razliku od folata, ne pretvara se u koristan oblik u probavnom traktu, već prvo mora proći kroz jetru i druga tkiva. Pretvorba je stoga drugačija i za tijelo je malo teža nego kod prirodnih folata.
Apsorpcija sintetskog oblika vitamina B9 često nije najbolja, a neki podaci ukazuju na to da dugotrajni sintetski oblik nekima čak šteti jer ga ne mogu metabolizirati i koristiti. To ne vrijedi za sve ljude, jer neki još uvijek mogu koristiti sintetičku verziju. Problem nastaje jer nikad ne znamo u koju skupinu ljudi pripadamo, ali definitivno postoji prirodnija opcija za folate, koji su ujedno i ugodniji za tijelo.
Stoga, kad se odlučujemo za dodatak prehrani s folnom kiselinom, dobro je provjeriti sastav i odlučiti se za prirodnu inačicu – folat.
Folna kiselina – koji su pozitivni učinci?
• Smanjuje rizik od fetalnih malformacija, uključujući malformacije udova, kardiovaskularna oštećenja, rascjep usne i abnormalnosti mokraćnog sustava.
• Sprječava razvoj anemije.
• Snižava razinu homocisteina u krvi – prekomjerne koncentracije homocisteina u krvi povezane su s razvojem kardiovaskularnih bolesti, srčanog udara i vaskularnih bolesti. Folna kiselina u kombinaciji s vitaminom B12 i drugim vitaminima B kompleksa pomaže pretvoriti homocistein u metionin.
• Smanjuje nakupljanje kolesterola u krvi i jetri te šanse za razvoj visokog krvnog tlaka.
• Utječe na bolje pamćenje.
• Djeluje protiv depresije zbog svog učinka na norepinefrin i serotoninske receptore u mozgu.
• Smanjuje šanse za razvoj Alzheimerove bolesti.
• Smanjuje valunge kod žena u menopauzi.
• Povećava plodnost, jer utječe na sazrijevanje spolnih stanica i sudjeluje u implantaciji jajašca u stijenku maternice te u stvaranju posteljice.
• Poboljšava pokretljivost spermija kod muškaraca.
Kako do dovoljno folata?
Kad govorimo o folnoj kiselini, prvo pomislimo na zeleno lisnato povrće, poput npr. na špinat, brokulu, prokulice i zelenu salatu…Međutim, to nisu jedini bogati izvori folata.
Vrlo dobar izvor folata su i namirnice poput avokada, leće, graha, graška, šparoga, teletine ili goveđe jetre, cvjetače, soje, sjemenki suncokreta, voća pšeničnih klica, repe, jaja, mliječnih proizvoda, žitarica, lješnjaka i kvasca.
Svakako se moramo pobrinuti da hrana svakodnevno bude bogata folatom, a pri pripremi je dobro uzeti u obzir činjenicu da je folat iznimno osjetljiv na temperaturu, svjetlost i oksidaciju. Voće i povrće bi stoga trebalo biti svježe, a druga hrana, ako je takva da se mora kuhati ili peći, samo toliko termički obrađena da je sigurna za jelo.
Međutim, moramo biti svjesni da često ne jedemo dovoljno hrane koja sadrži folate, da je tlo danas prilično iscrpljeno i hrana ne sadrži mnogo hranjivih tvari, kao i činjenicu da je hrana i dalje često prilično toplotno obrađena. Vitamin B9 je vitamin topljiv u vodi, što znači da ga tijelo ne skladišti i moramo ga dodavati.
Budući da ga ne konzumiramo dovoljno, liječnici ga preporučuju i u obliku dodataka prehrani, koji su neophodni onima koji žele zatrudnjeti, te onima koji se tome već vesele.
Budućoj majci potrebno je najmanje 400 mikrograma folata dnevno, a najoptimalnije ga je konzumirati u kombinaciji s drugim vitaminima koji će joj pomoći u sretnijoj, zdravijoj, mirnijoj i opuštenijoj trudnoći te zdravoj i zadovoljnoj bebi.
Moglo bi vas zanimati: Želudac i sve što trebate znati o njemu
Tekst: Vjera Pađen
Foto: Pexels