Terapija svjetlom ili fototerapija je jedna od metoda fizikalne terapije gdje se za brojna stanja na našoj koži (ali i ne samo na koži) koriste ultraljubičaste zrake (UVA i UVB). To nije nikakva novost jer se koristi već godinama (i stoljećima). Svjetlosnu terapiju osmislio je danski liječnik, Niels Finsen, koji je umjetnu svjetlost koristio za liječenje tuberkuloze. Da nije riječ o neutemeljenom hiru, govori i činjenica kako je za svoje otkriće i rad dobio Nobelovu nagradu za medicinu. Osim tog zdravstvenog aspekta, fototerapija može biti sjajan način kako preduhitriti zimsko sivilo i ne dopustiti sezonskoj depresiji da preuzme kontrolu nad danima u kojima se osjećamo nesretno zbog nedostatka prirodne sunčeve svjetlosti. Mentalno zdravlje je također dio zdravstvene slike koja zaslužuje posebnu pažnju. Kao što redovito idemo na sistematske preglede, tako bismo trebali prakticirati i mentalnu higijenu bez koje je gotovo sigurno teže ostati sretan i ispunjen.
Kako dnevno svjetlo utječe na organizam?
Utječe na cirkadijalni ritam
O cirkadijalnom ritmu smo već pisali. On označava jedan ciklus kroz koji svaki ljudski organizam prolazi tijekom jednog dana i neraskidivo je povezan s načinom života, navikama koje imamo, pa čak i s radom metabolizma i očuvanjem imunološkog sustava. Zbog svega toga, cirkadijalni ritam bi uvijek trebao biti u savršenom balansu kako bi tijek zbivanja u našem metabolizmu mogao neometano raditi. Uz fototerapijske svjetiljke u vašem domu, zimski period će biti manje stresan i depresivan, a ovakve svjetiljke pomoći će i za poboljšanje raspoloženja uslijed iscrpljenosti i umora.
Utječe na rad srca
Brojne studije ukazuju na činjenicu kako sunčeva svjetlost može biti jedan od ključnih čimbenika za smanjenje visokog krvnog tlaka jer potiče proizvodnju vitamina D u tijelu. Upravo je taj vitamin usko povezan s manjim rizikom od nastanka kardiovaskularnih bolesti. U zimskom periodu, kada nam ove svjetlosti prirodno nedostaje, fototerapijske svjetiljke mogu biti sjajna zamjena za postizanje mirnoće i blagostanja.
Utječe na kognitivne sposobnosti
Brojna istraživanja dovela su u vezu utjecaj melatonina i serotonina na kognitivne funkcije, a budući da su navedeni hormoni poznati kao hormoni raspoloženja, povezanost je i više nego očita. Jedno od takvih istraživanja provedeno je u Americi na University of Alabama, a u njemu se pokušala dokazati povezanost vremenskih uvjeta i kognitivnih sposobnosti na uzorku od 14.000 osoba. Ipak, manjak svjetlosti zimi ne mora nužno značiti da svoje pamćenje morate poslati na spavanje zimskog sna. Uz uređaje koji provode terapiju svjetlom i alternativne aktivnosti koje vam pričinjavaju zadovoljstvo, ne morate brinuti da će vas uhvatiti sezonska depresija.
Upozoravamo i da je fototerapija, prije svega, upravo to – terapija, a to znači da bez obzira na sve navedene činjenice, svakako zahtijeva stručan, profesionalan pristup i praćenje.
Moglo bi vas zanimati i: Normalizacija lošeg: Zašto teško mijenjamo loše navike?
Tekst: Dalia Žmegač-Kunić
Foto: Pexels