Htjeli mi to priznati naglas ili ne, ono za čime svi mi žudimo su prvenstveno mir u duši i ta posebna harmonija kojoj se vječno nadamo u vrtlogu svakidašnjeg kaosa. Ono što je sasvim sigurno je činjenica da harmoniju možemo pronaći u slow livingu. Ta čarolija usporavanja i prisutnost u sadašnjem trenutku koju sporo življenje donosi i utjelovljuje zaista je posebno iskustvo uz koje možemo pronaći sve to za čime uporno težimo. Međutim, jeste li ikada pomislili koliko toga zajedničkog imaju slow living i etno glazba? Takva vrsta glazbe je veliko bogatstvo koje objedinjuje važnost kulture, tradicije i načina života koji u središtu ima sadašnji trenutak i više svjesnosti.
Upravo zato, za oko (i uho) su nam zapele Singrlice, glazbena i umjetnička organizacija koja okuplja djevojke koje dijele ljubav prema tradicijskoj, folklornoj glazbi zaodjenutoj u suvremeno ruho. Njihovu posebnost dokazuje i višestruka nagrada Porin za najbolji etno album godine, a okuplja ih Tomislav Jozić, umjetnički voditelj ansambla i glazbeni pedagog.
Zadivljeni snagom suvremene etno glazbe u kombinaciji s ljubavi prema slow livingu, porazgovarali smo s članicama ansambla, Ivom Pinjušić Koletić i Danijelom Kikić Dakić koje su nam otkrile mnoštvo zanimljivosti vezanih uz svoj rad i glazbu koju kao sastav stvaraju i prezentiraju.
Tko su Singrlice? Što biste izdvojili kao najveću posebnost vas kao sastava?
Singrlice su sinergija žena različitih zanimanja i svjetonazora koje povezuje ljubav prema folklornom izričaju u suvremenim aranžmanima. Povezuje ih ženska energija, a to je energija zajedništva, podrške i snage. Svojim raznolikim programom, autentičnim zvukom i kvalitetom izvedbe Singrlice pružaju jedinstven doživljaj putovanja glazbe kroz vrijeme te prikazuju kako bi jedan tradicionalni napjev zvučao da je skladan u suvremeno doba. Urbano-tradicionalne, simpatične i drugačije.
Koje su vrijednosti koje promovirate kroz svoj rad i koje poruke želite poslati svojim slušateljima kroz stvaranje vaše glazbe?
Inspiraciju pronalazimo u tradiciji, što znači da želimo skrenuti pozornost na prošla vremena i prisjetiti se ne samo zvuka tradicionalnih hrvatskih pjesama, nego i načina na koji su ljudi od davnina rješavali neke osnovne životne probleme. Ne zagovaramo povratak u prošlost, ali smatramo da od naših predaka možemo puno naučiti. Neke od poruka koje nalazimo u tradicionalnim hrvatskim pjesmama doista su bezvremenske te itekako primjenjive na naše suvremene situacije. Uz vrijednost očuvanja te baštine, promoviramo i vrijednosti zajedništva i druženja uz glazbu i stvaralački rad. Velik smo ansambl, međusobno se dosta dobro poznajemo, uživamo u vremenu koje provodimo zajedno, i što je najvažnije, poštujemo jedni druge, uvažavajući brojne međusobne razlike.
Što mislite, može li etno glazba potaknuti svijest o prirodnim ritmovima života i slowlivingu?
Čovjek je danas, nažalost, izgubio kontakt s prirodom koji je imao u prošlosti. Danas nas vodi želja za materijalnim, za ugodom, živimo iz uma i postali smo pasivni promatrači vlastitih života. Pjesme koje izvodimo opjevale su neke hrvatske narodne običaje, koje prikazuju čovjekovu povezanost s prirodom. Ljudi su osluškivali prirodu, živjeli su u skladu s njom i prilagođavali se pokušavajući opisati i objasniti promjene u prirodi. U prirodi je sve kako treba, treba samo dobro osluškivati, a to je nešto čega se trebamo prisjetiti i nešto čemu treba težiti, što je ujedno i povratak k nama samima. Okrenuti se sebi, svojoj intuiciji i ne prepuštati se stresu da prevlada.
Koje instrumente koristite/svirate? Kako tradicionalni instrumenti u etno glazbi doprinose osjećaju prisutnosti i svijesti o trenutku u slow livingu?
Naš se način rada temelji na osuvremenjivanju tradicionalnih pjesama pa su i instrumenti koje koristimo uglavnom suvremeni. Međutim, kako bismo održali vezu s tradicionalnim zvukom povremeno koristimo i tradicionalne instrumente, kao što su primjerice gajde. Zvuk tih instrumenata može nas smiriti, vratiti u prošlost, ali i nama samima, čime doprinose svakoj introspekciji i pokušaju da budemo prisutni ovdje i sada.
Smatrate li da vaša glazba potiče kontemplaciju i introspekciju, važne aspekte slow livinga?
Naša glazba, kao ukupnost hrvatskih tradicijskih pjesama i suvremenih aranžmana, potiče različite emocije kod slušatelja koje naše pjevačice prenose svojim osobnim izričajem odnosno interpretacijom. Kao i svaka umjetnost, budi kod slušatelja emocije koje je željela izazvati: suosjećanje, veselje, tugu, ljutnju, strah. To su sve prirodne emocije koje dolaze uslijed osobnih iskustava. Slušanjem i promišljanjem o poruci pjesme slušatelji se okreću sebi, promatraju svoja iskustva i na taj način se povezuju s pjesmom. Emocije su glavni pokretači umjetnosti, ne samo u glazbi, nego i općenito, stoga su folklorne pjesme često zasnovane na snažnim emocijama žene u raznim životnim situacijama, budući da su žene opjevale gotovo svaki segment svog življenja. U narodu se pjevalo u kolu, tijekom težačkih radova, na veseljima, pri sprovodima, zaista u svim životnim prilikama.
Kako se etno glazba može interpretirati kao izraz povezanosti s vlastitim korijenima i povratku osnovnim vrijednostima?
Glazba je medij s pomoću kojeg se možda najlakše vraćamo svojim korijenima i nekim temeljnim ljudskim vrijednostima, koje smo u užurbanosti suvremenog života skloni zaboraviti. Teško je (i nepotrebno) nositi tradicionalnu odjeću ili živjeti u tradicionalno namještenim kućama bez uređaja na koje smo navikli. Ali glazbom je lako prizvati neko prošlo, mirnije doba i osvijestiti sebe u prostoru i vremenu.
Na čemu ste vi zahvalni kao grupa, kako živite tu zahvalnost?
Zahvalne smo na svemu. Zahvalne smo na voditelju koji je pokrenuo našu priču, na našim djevojkama koje tu priču „prepričavaju“ svojim trudom i odricanjem. Na publici koja nas sluša i podržava. Na glazbenim suradnicima koji svojim talentima pridonose našoj priči. Zahvalne smo struci koja prepoznaje kvalitetu našeg rada što smo okrunile tri puta nagradom Porina za najbolji etno album godine. Zahvalne smo našim obiteljima na podršci jer smo ponekad toliko zaposlene projektima da nemamo dovoljno vremena za njih. Zahvalne smo na pjevačkom daru, daru glazbe.
Koje su po vama društvene i emocionalne koristi od spajanja etno glazbe i slow livinga?
Mislimo da je riječ o dva slična koncepta jer oba za cilj imaju usporavanje i povratak korijenima. Premda rad u ansamblu ponekad zna biti užurban i kaotičan (nastupi imaju ružnu naviku da se svi održavaju u isto vrijeme) većinom je to prilika da se okupimo oko zajedničkog interesa i nečega što volimo i želimo raditi zajedno. To je isto tako način za kratak, ali redovit, bijeg od poslovnih i obiteljskih obaveza i nešto što svaka članica ansambla radi samo za sebe. Društvena vrijednost održavanja tradicionalne glazbe na životu, njenog osuvremenjivanja i prenošenja novim generacijama po nama je neprocjenjiva.
Mislite li da vaša glazba može potaknuti svijest o održivom načinu života? Na koje načine?
Našu bismo glazbu mogli promatrati kao svojevrsno recikliranje folklornih pjesama, mahom zaboravljenih, zapisanih, ali spremljenih i pohranjenih u starim spisima koje čekaju da ugledaju svjetlo dana. Cilj nam je preurediti ih te učiniti dugotrajnijima kako bismo ih ostavili generacijama koje dolaze iza nas. No, ne samo njima, i današnje generacije treba osvijestiti o važnosti tradicije i tradicijske glazbe, pogotovo danas kada je svijet uvelike opterećen klimatskim i društvenim promjenama, pa se glazbom trudimo izdignuti iznad svih stresnih situacija i problema koji nas okružuju. Na koncertima nastojimo prenijeti našu energiju, vedrinu, potičemo publiku da zapjevaju i zaplešu s nama, da se opuste i uživaju u trenutku. Naš rad je timski, podrazumijeva kreativnost, komunikaciju i suradnju, a to su vještine potrebne i važne za održivi način života.
Kako vaša glazba može utjecati na povezanost s vlastitim identitetom i harmoničnijem životu?
Folklorno pjevanje specifičan je način pjevanja koji je fizički dosta zahtjevan, ali zato nudi mogućnost (fizičkog) otpuštanja nakupljenog stresa i svojevrsne revitalizacije i povećanja protoka energije na svim razinama. Naravno, razina svjesnosti svake pjevačice određuje u kojoj će se mjeri te mogućnosti iskoristiti i pretvoriti u redovite susrete s vlastitom nutrinom, drugim pjevačicama u ansamblu ili jednostavno u uživanje u zvuku i zajedničkoj kreativnoj energiji. Ukoliko u tome uspijevamo, naši životi i naši odnosi postaju skladniji, što nas čini zadovoljnijima i otpornijima na užurbanost koju nam nameće svakodnevica.
Moglo bi vas zanimati i: 6 principa slow living-a koji će vas smiriti u svakodnevici
Razgovarala: Dalia Žmegač-Kunić
Foto: Doringo Photography, Silvijo Selman