Izađite iz statistike ljudi koji bacaju hranu. S promjenama krenite već danas!

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu objavila je podatak da Hrvati bacaju oko 71 kg hrane godišnje po osobi što je pokazatelj da u tomu pogledu nazadujemo jer se iz godine u godinu jer se ova brojka samo povećava. Kako bi se taj scenarij zaustavio, potrebno je krenuti s promjenama. S obzirom na to da svaka promjena počinje od nas samih, već od sutra krenimo s iskorištavanjem ostataka hrane. Namirnice koje ostanu od ručka ili večere važno je pravilno pohraniti kako bi se mogle ponovno iskoristiti, a najbolje je poigrati se njima i pripremiti novo jelo.

Pazite na to koliko hrana stoji

Koliko dugo možete čuvati ostatke? To ovisi i o tomu gdje hranu držite. Meso koje stoji u hladnjaku potrebno je iskoristiti za najviše tri dana dok se ostale namirnice mogu čuvati i do pet dana. Stoga, ako niste sigurni hoćete li stići iskoristiti ostatke u tom vremenu radije ih odložite u zamrzivač. Ne zaboravite hranu na vrijeme pohraniti u hladnjak te se potrudite da na sobnoj temperaturi ne bude više od dva sata.

Pravilno pospremite ostatke namirnica

Vodite se činjenicom da je najniža temperatura u hladnjaku na samom dnu dok se temperatura prema vrhu zagrijava. Zbog toga biste meso i ribu trebali čuvati u donjim policama dok biste mliječne proizvode trebali pohraniti u sredinu. U čemu čuvati hranu? Najbolja opcija su staklene posude jer one omogućavaju da jasno vidite s čime i u kolikim količinama raspolažete. Jednako tako, obroke koji su ostali u velikim količinama možete pohraniti i u zamrzivač što je odlična ideja za sve one čiji je životni tempo ubrzan. Kada spremate ostatke u hladnjak nastojte zapisati datum kako biste bili sigurni.

Podgrijte hranu na ispravan način

Juhe i variva podgrijavajte do vrenja dok se ostala jela podgrijavaju na oko 70 ºC te je tu temperaturu potrebno održavati barem pet minuta, a sve s ciljem zadržavanja hranjivih sastojaka. Zbog toga bi i najbolja opcija bila zagrijavanje jela na pari. Ne zaboravite da i umaci spadaju u kategoriju koju je potrebno prokuhati. Gljive i krumprire nije dobro podgrijavati, a pobrinite se i za to da glavicu luka koja vam ostane pohranite u foliju.

Na što više načina iskoristite otpatke

Temeljac se koristi u brojnim rižotima i varivima čiji okus obogaćuje, a odličan je izbor i za domaću juhu kao predjelo. Stoga, iskoristite ostatke luke, celera ili mrkve te obogatite svoj temeljac. Jednako tako, imajte na umu i kompostiranje hrane.

Budite kreativni i ne pripremajte ostatke uvijek na isti način

Od ostataka povrća napravite umak ili ga pak iskoristite u tortiljama i tacosima. Od ostataka nekoga povrća ili pak određenih grahorica možete napraviti i pire koji ćete dodati kao prilog sljedećem obroku. Što s krumpirom? Njega možete usitniti u blenderu ili štapnim mikserom dodati malo vode i imat ćete juhu, a jednako tako možete mu dodati i tikvicu pa dobiti šareniju i ukusniju juhu. Meso je zahvalno za sljedeće korištenje pa ga možete dodavati u razne salate.

 

 

 

 

 

View this post on Instagram

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A post shared by 𝙶𝙾𝙾𝙳 𝙵𝙾𝙾𝙳, 𝙶𝙾𝙾𝙳 𝙼𝙾𝙾𝙳! (@hrana.jpg)

Ne bacajte kruh, irežite ga na šnite i pohujte. Sve što vam je potrebno jesu jaja, malo soli i mlijeko. Pohujte kruh dok ne potamni, a ono što je najbolje od svega, možete ga koristiti i kao slanu i slatku varijantu. Ostatke rižota  spovrćem iskoristite u kombinaciji s rižinim papirom za što vam je potrebno vrlo malo vremena, a dobit ćete obrok sličan proljetnim rolicama.

Jeste li ikada probali ukiseliti vlastitu salatu od povrća? Kada vam sljedeći put ostane neiskorištenoga sirovoga povrća poput mrkve, brokule, krastavaca ili paprike narežite ga, stavite u staklenku, dodajte malo vode i octa te začine po želji.

Moglo bi vas zanimati: Eko savjeti: 5 super savjeta koje prakticiramo ovo ljeto!

Tekst: Ana Carević

foto: Unsplash