Nije lako biti milenijalac
Iako se milenijalci puno više brinu o zdravoj prehrani te općenito o svom psihofizičkom zdravlju nego što su to činile generacije prije njih, izgleda da utjecaj modernog načina života ipak ostavlja traga na njihovom zdravlju više nego što su prošla vremena ostavljala na generacijama prije njih. Svaka se generacija susreće s novim izazovima s kojima se mora nositi, no milenijalce je u odnosu na generacije do sad dopalo njih najviše. Pripadnici ove generacije rođeni su od početka osamdesetih godina prošlog stoljeća do 1995. godine. Njihovo je sazrijevanje obilježio prijelaz između analognog i digitalnog, ali i sve što je ta tranzicija proizvela.
Osobito je to značajno za one rođene na početku osamdesetih. Prve informatičke generacije bile su (i jesu) brže i produktivnije od svojih prethodnika. One su puno obrazovanije. Generacije su to koje su svjedočile rađanju digitalnog svijeta kakav je danas, ali i generacije koje su aktivno sudjelovale u njegovom stvaranju. No, iako možda to izgleda kao 100% prednost, što ona jednim dijelom i jest s obzirom na generaciju prije (roditelje milenijalaca) i integraciju digitalnog kao sredstva za život, promjena kojoj su svjedočili ostavila je traga na njihovim životima.
https://www.slowliving.hr/wp-content/uploads/2020/02/Foto-Marvin-Meyer-Unsplash.jpg
Milenijalce je ponajviše obilježila najveća stopa stresa i depresije – nemjerljivo veća nego što je bila s generacijama prije njih. Iako je depresija zajedno s bihevioralnim poremećajima u porastu kroz sve generacije, zbog micanja stigme s takve vrste oboljenja, milenijalci su ipak u prednosti nad ostalima, kada je u pitanju broj oboljelih od mentalnih poremećaja. Autorica knjige ‘Živjeti s depresijom’, Deborah Serani, ukazuje na par faktora zašto je to tako, konkretno s milenijalcima.
TEHNOLOŠKI NAPREDAK = IZOSTANAK INDIVIDUALNOSTI
Zbog rapidnog napretka tehnologije, milenijalci su prve generacije koje ustvari nisu nikada morali savladati do kraja tehnike čitanja emocija kod drugih ljudi. Osim ako nisu za to prirodno talentirani (izražena empatija) ili su pokazali interes za učenjem tih tehnika. Milenijalci nisu morali naučiti držati kontakt očima. Nisu morali naučiti čitati emocije iz nečije ekspresije lica ili gestikulacije tijela. To ih je stavilo u položaj da imaju problema sa shvaćanjem što tuđih, što vlastitih emocija i misli.
MEDIJSKO PREOPTEREĆENJE
Napretkom tehnologija i Interneta, protok informacija je postao nevjerojatan. Površnom gledatelju, a pogotovo nekome tko je aktivan na više društvenih mreža, selekcija informacija je gotovo pa nemoguća. Milenijalci su tako izloženi strašnom pritisku kojeg nose negativne vijesti sa sobom. Oni ne mogu pobjeći od terorizma, prirodnih katastrofa, nesreća i ratova te razarajućih posljedica koje imaju na ljude. Novi je to paket problema s kojima se generacije prije njih nisu morale boriti. Takvi scenariji kod milenijalaca stvaraju dugotrajne osjećaje bespomoćnosti i straha s kojima se ne znaju nositi.
https://www.slowliving.hr/wp-content/uploads/2020/02/Foto-Austin-Distel-Unsplash.jpg
USAMLJENOST I IZOLACIJA
Zbog tempa i troškova života, rijetko se događa da je dovoljna jedna plaća u kući i obitelji, pa su uglavnom oba roditelja primorana priređivati kako bi živjeli i preživjeli. Gledano globalno, ali i u odnosu na prijašnje generacije, ovo je posve nov izazov koji je danas vrlo izražen . Nepredvidljivo radno vrijeme ili rad vikendima smanjio je obiteljsko druženje. Zajednička večera ili zajednički ručak postali su pojam za luksuz. Takve okolnosti stvorile su vrijeme u kojem milenijalci samuju, a izolacija je sve veća.
NAČIN RADA
Koliko je prednost da današnji milenijalac može izabrati posao prema radnom vremenu, odnosno u svoj život ukomponirati posao kojeg može obavljati s koje god svjetske adrese poželi, toliko je takav način rada i opasan ako ne postoji vrijeme za dekompresiju i odmor od rada. Bez obzira na to što milenijalci možda nemaju fiksni ured i radno vrijeme kao što su imali njihovi roditelji, pa je dojam slobode snažan, poticajan i inspirativan, odvajanje privatnog vremena od onog kojeg uzima posao je bitan faktor za emotivno stanje osobe. Svi se moraju odmoriti i napuniti baterije, bez iznimke.
IZLOŽENOST OVISNOSTIMA
Odmah nakon depresivnih poremećaja, milenijalce su dopale i ovisnosti kao što su ovisnosti o različitim drogama i lijekovima, alkoholu, ali i tehnološkim uređajima. I njihova je prisutnost među milenijalcima mnogo veća nego što se to bilježilo u generacijama prije. Ne čudi, s obzirom da je generacija ‘između’ rođena u jednom sustavu vrijednosti i imperativa, morala odrasti i naučiti funkcionirati u drugom sustavi – onom digitalnom. Razina stresora kod milenijalaca je veća nego što je bila prisutna kod njihovih roditelja. Oni su usamljeniji, u većim dugovima. Iako obrazovaniji, rade više, za manje novaca i teško se uslijed svih faktora odlučuju za obiteljski život.
Pročitajte i kako možete pomoću aplikacija kontrolirati digitalno vrijeme!
Autor: Ida Kralj
Foto: Pexels, Unsplash