Živimo u vremenu u kojem se sve češće hrana deklarira kao zdrava ili nezdrava te je i sve više onih koji imaju strah od bolesti te posljedično i strah od nezdrave hrane. Zapitali smo se prestajemo li u strahu od bolesti zapravo istinski živjeti i uživati u hranu te smo kontaktirali nutricionisticu Almu Bunić.
U posljednjih nekoliko desetljeća, koncept zdrave prehrane postao je sveprisutna tema u medijima, društvenim mrežama i svakodnevnim razgovorima. S porastom svijesti o važnosti pravilne prehrane, ljudi su postali sve više usmjereni prema odabiru hrane koja obećava dobro zdravlje, dugovječnost i vitalnost. Iako je ovo u biti pozitivan trend, ekstremna usmjerenost na zdravu prehranu može dovesti do neočekivanih posljedica, uključujući mentalne, emocionalne i društvene probleme. Ovaj tekst istražuje fenomen opterećenosti zdravom hranom, poznat i kao ortoreksija, i posljedice koje ta opsesija može imati na pojedinca i društvo u cjelini.
Ortoreksija: Kada zdrava prehrana postaje nezdrava
Ortoreksija, termin koji je skovao dr. Steven Bratman 1997. godine, opisuje nezdravu opsesiju zdravom hranom. Za razliku od drugih poremećaja prehrane, poput anoreksije ili bulimije, ortoreksija nije usmjerena na količinu hrane ili tjelesnu težinu, već na kvalitetu hrane. Osobe koje pate od ortoreksije često imaju stroge prehrambene navike, izbjegavajući sve što smatraju “nezdravim”, poput prerađene hrane, šećera, masti ili hrane s aditivima. Ta opsesija može postati toliko intenzivna da počinje negativno utjecati na njihove društvene odnose, psihičko zdravlje i kvalitetu života.
Jedan od ključnih problema kod ortoreksije jest to što ona često prolazi nezapaženo, jer je društveno prihvaćeno, pa čak i pohvalno, biti pažljiv prema svojoj prehrani. Međutim, kada potreba za kontrolom nad prehranom postane dominantan čimbenik u životu pojedinca, može doći do izolacije, anksioznosti i depresije. Osim toga, osobe s ortoreksijom mogu biti podložne prehrambenim deficitima ako iz prehrane izbace previše skupina namirnica.
Društveni pritisak i utjecaj medija
Jedan od glavnih uzroka opterećenosti zdravom hranom jest društveni pritisak i utjecaj medija. Svakodnevno smo bombardirani informacijama o tome koja je hrana “dobra”, a koja “loša”, uz savjete kako se hraniti da bismo bili zdraviji, mršaviji ili vitalniji. Društvene mreže, blogovi o prehrani,i zdravstveni časopisi često promoviraju restriktivne dijete i superhranu, stvarajući idealizirane slike o tome kako bi prehrana trebala izgledati. Taj konstantni pritisak da se prati najnoviji trend u prehrani može dovesti do osjećaja krivnje ili neuspjeha ako pojedinac ne uspije pridržavati se strogih standarda.
Osim toga, industrija zdrave hrane profitira od te kolektivne opsesije, nudeći širok spektar proizvoda označenih kao “organski”, “bez glutena”, “veganski” i slično. Iako te oznake ne znače nužno da je hrana zdravija, one doprinose percepciji da je prehrana složen proces koji zahtijeva stalno informiranje i prilagodbu.
Posljedice po mentalno zdravlje
Stalna briga o tome što jedemo može izazvati značajan stres i anksioznost. Osobe koje su opsjednute zdravom prehranom često osjećaju krivnju kada pojedu nešto što smatraju “nezdravim” ili kada prekrše pravila koja su sami sebi postavili. Ta osjećanja mogu dovesti do ciklusa samokritičnosti i niskog samopoštovanja. Također, društvena izolacija je česta pojava kod osoba koje pate od ortoreksije, jer izbjegavaju društvene situacije koje uključuju hranu koju ne smatraju dovoljno zdravom.
Dugoročno gledano, takva opsesija može dovesti do ozbiljnih psihičkih poremećaja, uključujući anksiozne poremećaje, depresiju i druge oblike poremećaja prehrane. Osim toga, stalni stres može negativno utjecati na tjelesno zdravlje, pridonoseći problemima kao što su nesanica, kronični umor i problemi s probavom.
Kako pronaći ravnotežu?
Važno je prepoznati da je zdravlje mnogo više od samog izbora hrane. Pronaći ravnotežu između prehrane i zdravog mentalnog stava prema prehrani ključno je za dugoročno blagostanje. Stručnjaci preporučuju pristup prehrani koji je fleksibilan, gdje se hrana promatra kao izvor energije i užitka, a ne kao stroga obaveza. Umjerenost, raznolikost i svjesnost o potrebama vlastitog tijela trebali bi biti vodeći principi kada je riječ o pravilnoj prehrani.
Kao društvo, također bismo trebali biti svjesniji utjecaja koji naša kultura prehrane ima na pojedince. Promocija zdravlja ne bi se trebala svoditi na nametanje rigidnih standarda, već na poticanje pojedinaca da pronađu vlastiti put ka zdravlju, koji uzima u obzir i tjelesno i mentalno blagostanje.
Zaključak
Opterećenost zdravom hranom, iako na prvi pogled djeluje kao pozitivna težnja ka boljem zdravlju, može imati ozbiljne posljedice ako se ne pristupi s mjerom. Ortoreksija i druge forme opsesivnog ponašanja vezane uz prehranu predstavljaju rizik za mentalno i tjelesno zdravlje. Ključ je u pronalaženju ravnoteže i razumijevanju da zdravlje nije samo u tome što jedemo, već i u našem odnosu prema hrani i životu općenito. Njegovanje svjesnog, ali opuštenog pristupa prehrani, uz poštovanje vlastitih potreba i ograničenja, najzdraviji je put ka dugoročnom blagostanju.
Tekst: nutricionistica Alma Bunić
Foto: Unsplash