Ako do sada niste čuli za izraz “šumsko kupanje” vrijeme je da otkrijete više jer vam može donijeti brojne blagodati.
Šuma, šuma, šuma i opet šuma.
I rijeke i mora i potoci. Poljane cvijeća.
Jednostavno – priroda i sve njezine blagodati.
I sada, ono što imamo sada – jesen!
Jesen iz džepa vadi zlatnu kartu, to je period za osvrnuti se na boju, na najljepše nevidljive niti spokoja, prošarane žutom, narančastom i ponegdje zelenom.
To je čarobno doba godine za zaputiti se u šumu.
Ovo je odličan trenutak da vas pozovem u šetnju i da vas obuzme mir, radost i dobro raspoloženje, ali i bolje zdravlje.
U posljednje vrijeme dosta čujemo o Japanu, japanski izrazi su posvuda, letovi za Tokio u potražnji kao nikada do sada, stil njihova uređenja zaokupirao je europske domove, pa idemo si i mi priskrbiti neka japanska znanja i spoznaje. U zemlji izlazećeg sunca otkriveno je da šetnja šumom snižava krvni tlak, srčanu frekvenciju i razinu stresa.
Dovoljna su samo dva sata da se znatno poveća broj stanica koje u našem organizmu brinu o imunitetu te napadaju odnosno prirodno ubijaju viruse i stanice tumora.
Izraz “šumsko kupanje” osmislili su sami Japanci koji to nazivaju shinrin-yoku. Govorimo, dakle, o tehnici svjesnog povezivanja s prirodom u cijelosti. Kreni u šetnju šumom i uključi svih pet osjetila.
Duboko udahni i osjeti miris svojstven samo ovom mjestu koje nam je darovano na svjesno korištenje.
Znaš li otkuda taj prekrasan miris?
Predivan miris šume dolazi od eteričnih ulja biljaka i drveća.
Razbuđuje emocije.
Čista aromaterapija.
Probaj zatvoriti oči, umiri se, stišaj misli i slušaj.
Pojačaj svoje iskustvo, slušaj vjetar,
cvrkut ptica.
Ukoliko vodite djecu sa sobom onda ih uključite u iskustvo. Nemojte zaboraviti na tlo i njegove blagodati. Mikrobi unutar tla proizvode miris koji može djelovati kao antidepresiv. Potičite djecu da dodiruju koru i lišće, igraju se sa zemljom, pa neka zaprljaju i ruke. Inspirirajte ih kroz igru neka grle stablo drveta jer raznolike teksture daju osjećaj ljekovitog dodira. Finski znanstvenici ustanovili su da djeca koja rastu u blizini šume imaju raznovrsniji mikrobiom. Što je jednako interesantno za promatranje.
Smatra se da drveća imaju iskustvo, posebno sa virusima i bakterijama budući da su s njima stalno u doticaju i naučili su se obraniti te su razvili jak imunološki sustav. Te informacije nam se prenose svaki put kada u njoj boravimo i vraćamo se u ravnotežu.
Stabla borova, jele, cedra i čempresa sadrže fitoncide koji smanjuju razinu stresa kortizola.
Znanstvenici ustraju na činjenicama da drveće ima tako snažan utjecaj na nas zbog tvari koje nastaju u lišću, stabljikama, korijenju i deblima – riječ je o terpenima. Oni djeluju kao moćne protuupalne tvari.
Ipak nemojmo zaboraviti da su šume dom brojnim životinjskim vrstama i da su njezina korijenja površina iznimnom sustavu i mreži gljiva.
Stoga, u šumi lagano.
Šetajte, ali tiho.
Doživite.
Dišite.
Uživajte.
Tekst: Inga Marić
Foto: Inga Marić, Canva, Pexels