Svjetska zdravstvena organizacija je još 2019. godine sagorijevanje opisala kao profesionalni fenomen, odnosno sindrom koji se ne bi trebao izjednačavati s običnim stresom i koji bi se trebao koristiti isključivo u profesionalnom kontekstu. Burnout, sagorijevanje ili sindrom izgaranja očituje se kroz osjećaje snažne iscrpljenosti i tjeskobe te se direktno povezuje s preopterećenosti, najčešće na poslovnom području, ali i u privatnim sferama života. Na ovogodišnjem Back together summitu, sagorijevanje će biti jedna od posebno obrađenih tema.
Ono što vam također može pomoći kod velike izloženosti stresu su dodaci prehrani koji se preporučuju baš kod pojačanog stresa.
Tijekom pojave pandemije, lockdowna i potresa koji su zadesili područje Hrvatske u posljednje vrijeme, ljudi su još više pod kroničnim stresom koji im je često, ususret novim globalnim izazovima, još teže kontrolirati.
Aljoša Bagola, nagrađivani slovenski spisatelj i kolumnist čak je 2020. izdao i knjigu pod nazivom „Kako pregorjeti i uzeti život u svoje ruke“. U njoj je iznio iskren opis svog suočavanja s pregorjelošću i već u uvodu objasnio svoj stav o tome kako „pregorjelost nije samo individualni problem, nego sustavna epidemija kojoj kao gljivama kiša odgovaraju današnje vrijednosti poput krajnjeg individualizma, izokrenutog shvaćanja sebe, društva, države i vrijednosti suvremenog načina života.“
Aljoša također naglašava da je vrlo važno razlikovati svakodnevne izazove i preopterećenost, zbog čega na dnevnoj bazi sebi dopuštamo previše novih obaveza. Upozorava kako „svoje preopterećenosti često nismo niti svjesni, pogrešno je izjednačavajući sa svojim karakterom ili zbrojem obrazaca i navika koje etiketiramo kao svoje pravo“.
Ako se još uvijek pitate kako onda jasno razlikovati veći stres od pregorjelosti i kako to uzeti život u svoje ruke, Bagola također u knjizi navodi i nekoliko konkretnih činjenica prema kojima jasno možemo shvatiti da se doista radi isključivo o burnoutu:
1. Uznemiruju nas sitnice.
2. Želimo mijenjati svijet, ali ne i sebe.
3. Previše se bavimo drugima.
4. Na putu do sebe povukli smo ručnu kočnicu.
5. Fizički simptomi poput sljedećih: kronični umor, problemi sa spavanjem, problemi s pažnjom i koncentracijom, fizički simptomi kao brzo lupanje srca, bol u prsima, vrtoglavice, bolovi u trbuhu, glavobolje, problemi s kožom, češća obolijevanja, gubitak apetita ili pojačan apetit, pojava anksioznosti, napadaja panike, promjene u ponašanju…
6. Osjećaj neučinkovitosti i gubitak svake motivacije
Rješenje je za Bagolu također vrlo jednostavno.
On kao zaključak navodi da „svatko među nama može biti feniks, ustati iz pepela, rastvoriti krila i poletjeti u nebo. Uvjerenje da zaslužujemo u svojoj koži osjećati se dobro i živjeti lijep život, prema Aljoši Bagoli, mora biti naše osnovno ishodište.“ Moramo priznati da se slažemo s njime jer niti jedan životni problem, stanje, izazov, prepreka, kako god vi to željeli nazvati, nije ono konačno što čovjeka može dotući. Tako i burnoutu ima kraja i lijeka, samo ako dovoljno snažno poželimo biti taj feniks.
„Nemojmo se previše truditi oko svoje ostavštine, ne putujmo s previše prtljage, nemojmo se predati nepotrebnoj patnji. Smisao života nije u tome što ostavljaš iza sebe, nego u tome što život ostavlja u tebi.“ iz knjige “Kako pregorjeti i uzeti život u svoje ruke”
Tekst: Anđela Sabranović
Foto: bagola.net
Moglo bi vas zanimati i: Na putu u burnout: Kako sam opet upala u istu zamku