Umijeće uzimanja pauze: važnost dnevnih odmora

by Petra Šafranko

Osjećate li tijekom dana padove u energiji, manjak koncentracije i produktivnosti popraćeno umorom i zijevanjem, maglu u mozgu (brain fog), nemirnost i nelagodu u tijelu od dugog sjedenja, vrpoljenje i razdražljivost, glad ili žeđ, rastresenost i sve češće pogreške u radu? Možda jednostavno trebate dnevni odmor.

Tijelo i cijeli organizam ustvari, ima prirodne padove u performansama koji su pod utjecajem ultradijanskog ritma. Jedan od tajnih trikova za što kvalitetniji stil života i veću otpornost na stres je korištenje kraćih pauza tijekom dana tzv. mikro resetiranja. Češća mikro resetiranja tijekom dana mogu pomoći vašem živčanom sustavu da prepozna znakove za mentalni i fizički oporavak kada je tijelu potreban „reset“ i „reboot“. Ako mu to ne omogućite ili prolongirate ove mikro odmore, posljedice na dulje staze mogu biti zaista ozbiljne.

Što je ultradijanski ritam?

Ultradijanski (označava “više puta dnevno”) ritam je temeljni aspekt ljudske fiziologije koji utječe na našu razinu energije, fokus i produktivnost tijekom dana. Ono predstavlja naš unutarnji sat, nešto poput cirkadijalnog ritma, samo se izmjenjuje češće tijekom dana. Poput srčanih ritmova i moždanih valova, ultradijanski ritmovi su vidljivi i mjerljivi fiziološki obrasci. Ultradijanski ritam se mijenja svakih 90-120 minuta kako bi se uravnotežile vrhunske performanse i produktivnost s potrebnim oporavkom. Ako obraćate pažnju, osjetit ćete to u manifestiranju svega što smo naveli u uvodu. Sve su to signali da je vrijeme za punjenje.

Slijedeći prirodno ovaj ritam, sve što trebate potom napraviti jest uzeti kratku pauzu koja može trajati 5 minuta pa sve do 20. Ponekad je dovoljno da se protegnete, dišete duboko ili izađete van na svježi zrak. Neka vam se mozak „ohladi“. Samo se pobrinite da vaša pauza bude umirujuća, a ne previše stimulirajuća kako bi se vaš um doista mogao opustiti. Ponekad nam je potrebno i do 20 minuta odmora kako bi se organizam pozabavio širokim nizom unutarnjih detoksikacija, održavanja, punjenja goriva i popravka zadataka koji obuhvaćaju ono što je poznato kao “ultradijski iscjeliteljski odgovor”. Nakon toga možete nastaviti punim kapacitetom „goriva“ do sljedećeg prirodnog pada performansi kada ponavljate cijeli ciklus ispočetka.

Vaš mozak funkcionira kao sprinter, a ne maratonac

Vrhunski sportaši i uspješni ljudi znaju da jače forsiranje ne funkcionira uvijek. Umjesto toga, oni koriste te prirodne cikluse kako bi poboljšali svoju izvedbu. Kada se uskladite s prirodnim ritmovima svog tijela, otključavate razinu mentalne čvrstoće koju većina ljudi zanemaruje. Slijeđenjem ovog prirodnog ritma, imat ćete nalete vrhunske usredotočenosti, a s potrebnim brzim prekidima, moći ćete nastavili raditi snažno. Potrebno je samo znati ovladati svojim umom i znati kada zastati. No, u većini slučajeva nije to tako.

Što kada zanemarite signale svog tijela i preskočite potrebnu pauzu?

Kada uđete u tijek kontinuirane aktivnosti i mentalnog fokusa, vaše tijelo i mozak počinju sagorijevati značajnu količinu kisika, glukoze i drugih energetskih goriva. Kada dosegnete “vrhunac ultradijanskih performansi” dolazi i do nakupljanja metaboličkog otpada, isječaka podataka i staničnih ostataka što se može manifestirati kao doživljaj stresa. Tada nije samo vašem tijelu potrebna regeneracija staničnog goriva i tkiva, ponovno uravnoteženje šećera u krvi i biokemije te ispiranje sustava detoksikacije, već je i mozgu potreban odmor kako bi napravio mnoge važne zadatke popravaka i arhiviranja te stvaranja važnih sinaptičkih veza. Upravo te veze omogućuju spajanje i razmjenu informacija, proizvodeći one čarobne „Aha“ trenutke, kreativne uvide i briljantna rješenja.

Ako zanemarimo signale tijela i provučemo se kroz te niskoenergetske padove, propuštajući prirodnu opskrbu svježih zaliha goriva u obliku adenozin trifosfata (ATP), naša energija i fokus se neće moći vratiti na visoku razinu funkcioniranja, niti približno visoko kao u početku. Drugim riječima, opadat će nam performans i smanjiti se kapacitet (sve više kako dan odmiče). Najgore što možete tada napraviti jest posegnuti za šećerom, rafiniranim ugljikohidratima, kofeinom ili (ako pušite) cigaretom jer oni dodatno pridonose upalama i neravnoteži šećera u krvi, crpe nam energiju i otpornost.

Kroz kraće periode zanemarivanja mikro resetiranja odnosno preskakanja ultradijanskih prekida ritmova možemo očekivati ​​rastuće markere upale, povećan krvni tlak, neuravnotežen odgovor šećera u krvi i inzulina, viši kolesterol, smanjen imunitet, rupe u pamćenju, poremećenu probavu, opadanje motoričkih sposobnosti ili povećanu emocionalnu reaktivnost.

Što više prekida ultradijalnog ritma preskočimo, šteta postaje gora i puno opipljivija, stvarajući razne neugodne potencijalne rezultate poput jačanja upalnih simptoma kao što je osip, herpes i nakupine limfe u obliku kvržica na tijelu, bolovi u leđima i vratu, glavobolje, hormonska neravnoteža, oštećenje mozga i gubitak pamćenja, promjene DNK (aktiviranje polimorfizama koji uzrokuju bolesti), nakupljanje masnih zaliha posebno oko trbuha, nesvjesna opsesivno-kompulzivna ponašanja poput grickanja noktiju, ubrzano starenje, stanjivanje kose… Na kraju, upaljeno i oslabljeno stanje tijela i uma može postati laka meta za ozbiljnija stanja poput bolesti srca, dijabetesa tipa 2, autoimunih poremećaja, migrena, artritisa, Alzheimerove bolest i više.

Dnevni odmor je jednako bitan kao i noćni odmor

Dajte svom tijelu i umu priliku da promijene brzinu ili položaj. Ako ste mirno sjedili, pomaknite se. Ako ste se kretali, mirno sjedite. Ako ste se intenzivno fokusirali, pustite mozak da se isključi. Ako ste se naginjali naprijed, istegnite se unatrag. Ako ste sjedili, ustanite ili legnite. Vaša mikro resetiranja mogu uključivati nešto od sljedećeg:

  • obavljanje mehaničkih radnji poput punjenja klamerice, pospremanja stola ili pražnjenja koša za smeće
  • izbjegavanje korištenja elektronike i digitalnih medija
  • uživanje u polaganom ispijanju omiljenog napitka
  • uživanje u zdravom međuobroku daleko od svog radnog stola, ne radeći ništa produktivno
  • izaći van i prošetati
  • usmjeriti pogled u daljinu kroz prozor ili zatvoriti oči i duboko disati
  • slušati vođenu meditaciju ili umirujuću glazbu
  • uživanje u aromaterapijskim uljima i prepuštanje u njihovim mirisima na nekoliko trenutaka
  • nazvati voljenu osobu da je pozdravite.

Moglo bi vas zanimati i: Možemo li i dalje biti zaljubljeni nakon desetljeća partnerskog odnosa?

Tekst: Petra Šafranko

Foto: Unsplash

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!