Iako se razvojem tehnologije te osvještavanjem i dovođenjem fokusa na zdravo starenje, danas pomiče granica životne dobi, još uvijek je izazovno postići ravnotežu biološke i kronološke dobi. Izazovi su na svakom koraku: stres, prevelika izloženost kortizolu i adrenalinu, nedostatak kretanja, loša prehrana, manjak spavanja… slobodno nastavite niz. Ljubav prema sebi počinje brigom o svom zdravlju.
Usredotočenost na dugovječnost i njegovanje životnog stila koji daje prednost zdravlju i blagostanju nije dobro samo za tijelo i duh, već istraživanje kaže da bi vam čak moglo pomoći da živite dulje. Prosječna očekivana životna dob na globalnoj razini se povećala za nekih desetak godina u posljednjih pedeset godina. Pri tome se smatra da žene u prosjeku žive dulje, oko 75 godina, dok muškarci oko 70 godina. Ljudi rođeni u SAD-u danas mogu očekivati da će doživjeti prosječnu dob od oko 79 godina, prema CDC-u. Prije jednog stoljeća očekivani životni vijek bio je oko 54 godine.

Ovaj porast može se pripisati napretku u medicini, poboljšanju životnih uvjeta i većoj svijesti o zdravlju. Šansa za dug i aktivan život povećava se ako se samo slijede jednostavni savjeti, koje ste vjerojatno i sami čuli od svojih liječnika: dobro se hraniti, redovito vježbati, puno spavati, prestati pušiti i smanjiti stres. Iako bi to moglo biti lakše za reći nego učiniti, mi smo pronašli odlične knjige o dugovječnosti koje će vam biti podrška u tome.
Razlika kronološke nasuprot biološke dobi
I kronološka i biološka dob su samo dva različita načina mjerenja starosti organizma:
- Kronološka dob – odnosi se na broj godina koje je osoba proživjela od rođenja. To je standardno računanje dobi na temelju kalendarskog vremena.
- Biološka dob – označava fiziološko stanje organizma i određuje se prema zdravlju, funkcionalnosti stanica, organa i tjelesnih sustava. Može biti mlađa ili starija od kronološke dobi, ovisno o životnim navikama, genetici i okolišnim čimbenicima.
- Za primjer: Osoba može imati 50 godina (kronološka dob), ali ako vodi zdrav način života, redovito vježba i zdravo se hrani, biološka dob može biti 40 ili manje. S druge strane, nezdrav način života može ubrzati biološko starenje, pa netko s 30 godina može imati biološku dob od 40.

Kako se utvrđuje biološka dob?
Jedan od najsuvremenijih testova za određivanje biološke dobi koji analizira glikane – kompleksne šećere vezane uz proteine u našem tijelu, posebice one povezane s imunoglobulinom G (IgG), je GlycanAge. Ovaj test dakle mjeri razinu kronične upale i imunološko starenje; a osim njega, postoji i analiza telomera koja mjeri koliko su kromosomi istrošeni. Telomeri su zaštitne kapice na krajevima kromosoma koje sprječavaju oštećenje genetskog materijala tijekom diobe stanica. Zamislite ih kao plastične završetke na vezicama za cipele – bez njih bi se kromosomi “trošili” i oštetili, što bi dovelo do ubrzanog starenja stanica.
Kako briga o sebi počinje od dobrog zdravlja, pročitajte znanstvena otkrića i praktične smjernice iz ovih knjiga o dugovječnosti kao ultimativan self-care poklon samima sebi.
1. Forever Strong: A New, Science-Based Strategy for Aging Well, dr. Gabrielle Lyon

U knjizi „Zauvijek snažni“ naglasak zdravog života se stavlja, ne na gubitak težine, već na izgradnju i održavanje mišića. Nakon godina promatranja pacijenata, dr. Gabrielle Lyon primijetila je obrazac. Dok su se njezini pacijenti borili sa širokim rasponom stanja, svi su patili od istog temeljnog problema: imali su premalo mišića umjesto previše masnog tkiva. Kada razmišljamo o mišićima, skloni smo razmišljati o snazi ili estetici, ali u stvarnosti mišić je mnogo više od toga. Kao najveći tjelesni endokrini organ, mišići zapravo određuju sve o putanji zdravlja i starenja. Mnoga stanja koja su doživljavali pacijenti doktorice Lyon, zapravo su bili simptomi nerazvijenih ili nezdravih mišića.
2. The Telomere Effect: A Revolutionary Approach to Living Younger, Healthier, Longer, dr. Elizabeth Blackburn i dr. Elisse Epel

Knjiga „Učinak telomera: Revolucionarni pristup mlađem, zdravijem i duljem životu“ razlaže otkriće telomeraze, enzima koji nas štiti od starenja produžujući telomere na krajevima naše DNK koji se skraćuju s godinama. S psihologinjom Elissom Epel, Blackburn dijeli načine na koje naše okruženje i misli mogu utjecati na te telomere, pokazujući da možemo usporiti starenje prehranom, tjelovježbom, kvalitetom sna i upravljanjem stresom.
3. „Nadživi“ dr. Petera Attia i Bill Gifford

Dr. Peter Attia, uvaženi stručnjak za dugovječnost, u svojim je tridesetima bio plivač maratonac i često je preplivavao razne oceanske prolaze, na primjer kanal kod otoka Catalina. No u to je vrijeme s iznenađenjem otkrio da mu zdravlje baš i nije na zavidnoj razini i da je na dobrom putu da umre mlad od srčane bolesti. Ta ga je spoznaja potaknula da pokuša dokučiti dugovječnost: kako i zašto umiremo i kako možemo odgoditi, ili čak i spriječiti obolijevanje od kroničnih bolesti koje ubijaju većinu ljudi, uključujući srčane bolesti, karcinom, Alzheimerovu bolest i dijabetes tipa 2. U ovom prekretničkom manifestu o tome kako živjeti bolje i dulje, dr. Attia govori da ga je njegova misija navela da na drukčiji način počne razmišljati o zdravstvenoj skrbi i načinu na koji se ljudi ponašaju prema svom tijelu i zdravlju.
4. The Longevity Paradox: How to Die Young at a Ripe Old Age, dr. Steven R. Gundryja

U ovom trenutku svi znamo koliko je važno zdravlje crijeva, ali kirurg Steven R. Gundry, koji desetljećima liječi starije pacijente, otkrio je da su zdravlje crijeva i ‘najstariji’ dijelovi nas, a to su mikroorganizmi koji žive u našim tijelima, jedan od ključeva dugovječnosti. U knjizi „Paradoks dugovječnosti“, on nudi plan za sprječavanje i poništavanje bolesti, kao i jednostavne savjete o prehrani, njezi kože, održavanju kondicije itd.
5. How Not to Age, dr. Michael Greger

Liječnici su starenje dugo tretirali kao bolest, ali starenje ne mora značiti i više bolesti. Nadahnut obrascima prehrane, životnog stila stogodišnjaka i stanovnika regija “plave zone” u kojima ljudi žive najduže, dr. Greger, liječnik i nutricionist, u knjizi “Kako ne stariti” predstavlja jednostavne, pristupačne metode utemeljene na dokazima.
Moglo bi vas zanimati i: Trend dugovječnosti – budućnost vašeg zdravlja počinje već sada.
Tekst: Petra Šafranko
Foto: Pexels, Amazon