Vida Demarin je tijekom svoje zavidne karijere postigla toliko toga da je uopće nije jednostavan zadatak predstaviti. Naime, cijenjena je specijalistica neuropsihijatrije te redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Predsjednica je Međunarodnog instituta za zdravlje mozga te jedna od osnivača uvođenja neinvazivne ultrazvučne dopler dijagnostike i procjene moždane cirkulacije ne samo u Hrvatskoj, već i u ovom dijelu Europe. Objavila je oko 1000 radova u domaćim i međunarodnim časopisima, više poglavlja u knjigama i priručnicima, organizirala i sudjelovala na brojnim simpozijima, konferencijama i kongresima. Osnivačica je i jedna od voditeljica Internacionalne neurološke ljetne škole “Zdrav način života i prevencija moždanog udara i drugih bolesti mozga” u sklopu akademskog programa Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku te predsjednica tradicionalnog “Mind & Brain“ Internacionalnog neuropsihijatrijskog kongresa u Puli. Dvije godine zaredom bila je unutar 2% svjetskih znanstvenika s najvećim utjecajem na struku. Svojim stručnim i znanstvenim radom značajno je utjecala na razvoj neurologije i neuroznanosti u Hrvatskoj i svijetu, te je ostvarila plodnu suradnju s najprestižnijim svjetskim institucijama, pridonoseći motu Svjetske federacije neurologa „Nema zdravlja, bez zdravlja mozga“ !
Specijalistica neuropsihijatrije Vida Demarin je ove godine bila i panelistica na Back Together Summitu na panelu Mozak, crijeva, GPS – autoput zdravlja te smo tim povodom i razgovarali s njom. Uživajte u razgovoru koji slijedi.
O zdravlju mozga mnogi ne razmišljaju sve dok se ne suoče s nekim neurološkim poteškoćama. Koje su najčešće neurološke bolesti s kojima se ljudi danas suočavaju?
Nažalost, to je istina. Vrlo često počinjemo voditi brigu o našem zdravlju, tek nakon što se jave zdravstvene poteškoće. Tako je i sa zdravljem mozga, obično počnemo misliti o očuvanju zdravlja mozga, tek nakon što se jave smetnje. Najčešće bolesti mozga su moždani udar, Alzheimerova bolest i druge demencije, Parkinsonova bolest, migrena i druge glavobolje, epilepsija, multipla skleroza, polineuropatija… Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svaki šesti čovjek na svijetu tijekom života oboli od neke neurološke bolesti.
Vi često spominjete povezanost prehrane i zdravlja mozga, a jedna od tema summita je bila i povezanost crijeva i mozga. Kakva to prehrana najviše odgovara našem mozgu? Isto tako spominjete i tjelovježbu. Koliko bi zapravo trebali vježbati za optimalno zdravlje mozga?
Rezultati znanstvenih istraživanja pokazuju da je mozgu najdraža „Mediteranska prehrana“. Mediteranska prehrana na našoj obali i na otocima, uvrštena je još prije 10 godina, u registar nematerijalne svjetske baštine UNESCO-a. Možemo se ponositi time, no nismo to dovoljno osvijestili. Mediteranska prehrana se sastoji uglavnom od povrća i voća, ribe, koristi se maslinovo ulje, a preporučuje se i čaša crnog vina. Treba piti oko 1,5 vode dnevno (ljeti i do dvije litre).
Redovita tjelesna aktivnost je neobično važna za zdravlje mozga, jer se pojačava cirkulacija, što omogućuje da se mozak „očisti“ od svih tvari koje su se nagomilale tijekom dana. Izlučuje se povećana količina hormona i neurotransmitera, što omogućuje bolji rad mozga i bolje raspoloženje i pamćenje. Tjelesna aktivnost potiče izlučivanje veće količine BDNF-a (Brain derived neurotsophic factor) – to je neuropeptid koji omogućuje bolje pamćenje i koncentraciju i vedrije raspoloženje.
Koliko stres utječe na zdravlje mozga i imate li neki savjet kako se opustiti u svijetu u kojem prave pauze u danu često ne postoje? Vaša karijera je izuzetno dinamična. Što je Vama pomagalo opustiti se tijekom najizazovnijih dana?
Stres bitno utječe na naše zdravlje, no stres je teško jasno definirati. Zapravo nije stres taj koji nam šteti, nego naša reakcija na stres. A svaki čovjek različito reagira – za nekog je određena situacija pogubna, a za drugu osobu, ta ista situacija može samo biti izazov! I poticaj za daljnji rad.
Predlažu se različite tehnike opuštanja koje pomažu u nošenju sa stresom, npr. kognitivno-bihevioralna terapija, mindfulness meditacija i druge vrste meditacije i sl. Dakle tehnike koje „umiruju“ naš um i omogućuju nam da se udubimo u sebe. Poznati vijetnamski zen-budistički znanstvenik, Thich Nhat Hanh je rekao : „The way out – is in“! Znači rješenje tražimo unutra, u sebi – da bismo postigli ono što želimo.
Već i kratko opuštanje s prakticiranjem dubokog abdominalnog disanja i svijesti sadašnjeg trenutka, može bitno pomoći u stresnim situacijama.
Jedna od danas najčešćih neuroloških bolesti je migrena, posebno kod žena. Što je uzrok? Migrena s aurom ima simptome slične moždanom udaru. Kako ih razlikovati?
Migrena je nažalost česta i bitno ruši kvalitetu života. Postoji niz teorija o uzrocima nastanka migrene. Čini se da se ipak najčešće radi o upali u stijenci krvnih žila koje opskrbljuju mozak (tzv. Low-grade inflammation – upala niskog stupnja). Važno je ustanoviti i okidače koji mogu utjecati da se javi migrenska glavobolja. To su hormonske promjene, razne vrste hrane, katkad i dijete za mršavljenje s izbjegavanjem doručka, stres, dehidracija, nedostatak sna, meteorološke promjene s promjenama tlaka u zraku, pušenje, prekomjerno pijenje alkohola i sl. Očito je da možemo utjecati na većinu ovih nabrojenih faktora, samo treba ustanoviti koji od njih nas smeta i djelovati na njega.
Moždani udar je teška bolest, glavobolja kod moždanog udara može sličiti napadaju migrene, no ipak se mogu razlikovati po intenzitetu bola. Kod moždanog udara se javlja i oduzetost jedne strane tijela, može doći i do gubitka svijesti. Svakako je potrebno konzultirati liječnika i kod najmanje sumnje da se možda radi o moždanom udaru.
Svi smo čuli kako je važno održati mozak aktivnim kako bi dobro funkcionirao. Je li to jedan od razloga zašto ste Vi jako aktivni i danas? Kako održati mozak aktivnim i u mirovini?
Raditi ono što nas veseli i ispunjava! Od proučavanja i učenja novih znanja, glazbe (sviranje nekog instrumenta), slikanja, izložbi, kazališta, tjelesne aktivnosti, plesa. Neobično je važno druženje s prijateljima, s članovima obitelji, s osobama koje imaju nama slične interese.
Koliko se radi na prevenciji moždanog udara u Hrvatskoj i tko su najugroženije skupine?
Mnogo se radi na prevenciji moždanog udara. Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara organizira niz aktivnosti, predavanja, webinara, preventivne akcije mjerenja krvnog tlaka. Kreirali smo i upitnik s bodovnom listom procjene rizika nastanka moždanog udara, koji se može naći na internetskoj stranici HDPMU-a. U skladu s rezultatima testa, treba djelovati!
Najugroženiji su ljudi sa sljedećim čimbenicima rizika – povišen krvni tlak, srčane smetnje, šećerna bolest, poremećaj razgradnje masnoća, pušenje, prekomjerno pijenje alkohola, stresogena zanimanja, nedostatak sna…
Svi se ti čimbenici rizika mogu držati pod kontrolom, uzimanjem lijekova i promjenama u životnom stilu – tako da se ne treba bojati bolesti, već živjeti opušteno, mirno i veselo. Optimisti rjeđe obolijevaju, a ako obole, ishod bolesti je bolji.
Kako Vi danas brinete o svom fizičkom i mentalnom zdravlju? Što Vas već toliko godina najviše motivira da širite svoje znanje?
Širenje znanja je moj moto već godinama. Tko zna više, uspješniji je. Osnovala sam međunarodnu ljetnu školu u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku prije 33 godine pod naslovom: „Zdrav način života i prevencija moždanog udara i drugih bolesti mozga“
Moje kolege i mene vodi moto: „Happy teachers will change the world“ – Sretni učitelji promijenit će svijet! Autor i te sjajne rečenice je opet Thich Nhat Hanh.
To nam je ideja vodilja! Uspijevamo malo po malo! Širi se znanje i mijenja se život i svijet.
Razgovarala: Anđela Sabranović
Foto: Knjiga Brainy Drawings; autor Ivan Šarić, privatna arhiva