U današnjem hustle vremenu, stres je ponekad poželjan jer nas tjera naprijed. Kortizol i adrenalin, hormoni koji se luče u stanju stresa često se povezuju i s povećanim razinama dopamina, koji potiče dobar osjećaj te onaj famozni „hype“ kada smo u povećanom stanju uzbuđenja. Nije svaki stres loš, odnosno kratkoročno, stres može biti dobar. Adrenalin na primjer pomaže imunosnom sustavu u borbi protiv bakterijskih i virusnih infekcija. Ali, što kada dobar stres postane loš?! Donosimo savjete psihologinje i autorice knjige “Zašto mi to prije nisu rekli” Julie Smith. Više otkrijte u nastavku.
Zamislite da vozite na autocesti u drugoj brzini. Možete to činiti samo neko vrijeme dok ne nastane šteta.
S obzirom na to da adrenalin stalno pomaže našem imunosnom sustavu tijekom razdoblja stalnog stresa, kad stanemo, i razine adrenalina padnu, a s njima pada i imunosni sustav. Zato često čujemo priče o ljudima koji su mjesecima neprestano radili pa otišli na odmor na kojem su se gotovo odmah razboljeli. Dugotrajno prisutan stres ima i svoj naziv – sagorijevanje. A izloženost pretjeranom i dugotrajnom stresu te sagorijevanje, ne mora nužno biti samo na poslu.
Ljudi emocionalnu iscrpljenost i umor često opisuju kao vožnju automobila na rezervi.
Sprječavanje negativnog utjecaja lošeg stresa ne mora sličiti godišnjem odmoru
Izloženost stresu možda ponekad neće niti moći spriječiti. Na primjer, dok pokušavate zadržati krov nad glavom i prehraniti djecu tako što radite dva posla, a uz to pokušavate biti što bolji roditelj, ne postoji način na koji biste uklonili stres iz života primjenjivanjem idilične jutarnje rutine ispunjene mirisom svijeća, tehnikama opuštanja ili nečim trećim. Ali, sprečavanje sagorijevanja ne mora niti sličiti godišnjem odmoru.
Sve o tome opisuje knjiga „Zašto mi to prije nisu rekli“, dr. Julie Smith koja sadrži jednostavne a stručne savjete s moćnim tehnikama za suočavanje s problemima. Oni će vam pomoći ostati otpornima na stres, bez obzira na probleme kojima vas život bombardira.
Neka stres radi u vašu korist
Bitna polazišna stavka tvrdnje da stres može raditi u vašu korist je da ga prvenstveno naučite prihvatiti, a ne eliminirati. Cilj je da se pritisak iskoristi na pozitivan način ne dopuštajući mu da nas preplavi i negativno djeluje na našu izvedbu. Jer, zamislite situaciju da za vrijeme stresnog ispita poželite izaći malo na zrak kako biste napravili vježbe disanja i smirili živce, ili pak za vrijeme intervjua za posao tražili stanku da biste ponovili svoje pozitivne afirmacije kako biste pozitivnim stavom utjecali na dobivanje posla. Stoga, ulažite manje energije u potiskivanje osjećaja da stres doživljavate kao problem i počnite ga doživljavati kao prednost koja će vam pomoći da se usredotočite na udovoljavanje zahtjevima s kojima se suočavate.
Dr. Julie Smith savjetuje sljedeće metode:
DISANJE
Jedan od najučinkovitijih načina smirivanja reakcije na stres jest izdisati dulje i snažnije nego što udišemo. Kad su izdisaji dulji i snažniji od udisaja, smanjuje se broj otkucaja srca, a tijelo se smiruje.
Kad su udisaji duži od izdisaja, postajemo budni i aktivniji. Cilj je dovesti se u stanje u kojem možemo najbolje iskoristiti prednosti reakcije na stres (budnost) i smanjiti intenzitet negativnih strana (zabrinutost i iscrpljenost).
USREDOTOČENE SVAKODNEVNE AKTIVNOSTI
Prilikom obavljanja svakodnevnih aktivnosti, kao što je tuširanje, pijenje kave, slaganje rublja ili pranje posuđa, radite ih usredotočeno. Upravo s pomoću tih nekoliko trenutaka dok ste usidreni u sadašnjosti, maknut ćete pažnju sa sebe te se udaljiti od intenziteta misli i osjećaja uslijed stresa. Time mijenjate značaj svojih teškoća, pa se i iskušenja neće više činiti tako opasnima.
PROMJENA MENTALNOG SKLOPA KAKO JE STRES LOŠ
Umjesto da energiju usmjerite na smanjivanje stresa, pri čemu potpomažete zabludu da je stres problem koji treba rješavati, radije povedite stres sa sobom na putovanje i dopustite si da vam on pomogne u fokusu na pravi smjer. To može biti i suptilna promjena razmišljanja tipa „bez obzira na stres, daj sve od sebe“ ili „kad osjetiš stres, usmjeri tu energiju na povećanje fokusa za postizanje boljih rezultata“. Postoje dokazi koji nalažu da se kod takvog razmišljanja osjećamo manje iscrpljeno zbog stresa. Istraživanje pokazuje da podsjećanje kako bolje funkcioniramo pod stresom, poboljšava našu izvedbu za 33 % (Jamieson i sur.,2018.).
USMJERAVANJE AFIRMACIJA NA ONO ŠTO TREBAMO ČINITI, A NE NA ONO ŠTO NE TREBAMO
Dr. Dave Alred trener je koji radi s mnogim najboljim svjetskim sportašima te im pomaže u postizanju sjajnih rezultata pod neopisivim pritiskom pred velikom publikom. Kad smišlja svoje afirmacije jako vodi računa o tome da te afirmacije nisu općenite već konkretne i činjenične. Nešto u što sportaš povjeruje. Kada nam izjave jasno kažu na što se trebamo usredotočiti, tada nas one usmjeravaju.
PREOBLIKOVANJE OSJEĆAJA
Također je bitno preoblikovanje osjećaja odnosno sagledavanje situacije iz drugog kuta, što nam omogućuje da izvučemo drukčije značenje i promijenimo svoje emocionalno stanje. Pa tako, osjećaj stresa možemo preoblikovati u osjećaj odlučnosti, a prijetnju u izazov. Izmjena tih jednostavnih riječi mijenja značenje bez laganja o stvarnosti tjelesnih osjeta s kojima se susrećemo.
USREDOTOČENOST NA TUNELSKI VID, ISTOVREMENO SI DOPUŠTAJUĆI PANORAMSKI POGLED
Biti fokusirani u trenucima stresa znači da imamo tunelski vid umjesto perifernog. Istraživanja na tu temu govore da promjena tunelskog vida na panoramski pogled umiruje um. Huberman navodi da je to moćna tehnika s pomoću koje ne želimo da reakcija na stres stane jer moramo biti budni, samo želimo da naš mozak prihvati situaciju i podigne razinu tolerancije na stres.
OSVIJESTITE DA VAS NEUSPJEH I SRAM NE DEFINIRAJU KAO OSOBU
Neuspjeh je uvijek teško iskustvo i pojačava našu reakciju na stres. U trenucima stresa naša se negativna temeljna uvjerenja mogu aktivirati. Misli poput, ja sam gubitnik, potpuni promašaj i slično, koje prati osjećaj srama, vrlo su moćni u stvaranju osjećaja osamljenosti i izoliranosti jer vjerujemo da su to zapravo činjenice. Skloniji smo tada vjerovati kako je problem u nama, a ne u određenom ponašanju ili izboru.
Moglo bi vas zanimati i: Otkrijte zašto sve više ljudi bira svjetionike i samostane za odmor
Tekst: Petra Šafranko
Foto: Unsplash, Instagram: Julie Smith