Odgađanje obaveza je začarani krug loših emocija i perfekcionizma – evo zašto je važno to prekinuti i početi djelovati

by Petra Šafranko

Kako prekinuti odgađanje obaveza i početi ih obavljati – pitanje je koje se većini javilo barem jednom u životu. Ovaj začarani krug i iracionalan čin samosabotaže šteti ponajviše nama samima, a zatim i trećoj strani prema kojoj su se obaveze trebale izvršiti. A posljedice se mogu brzo nagomilati. Zakašnjelo plaćanje poreza može dovesti do pozamašne kazne, a nepodneseno izvješće o radu može koštati promaknuća.

Odgađanje i perfekcionizam često su dvije strane iste medalje, objašnjava Suzy Reading, ovlašteni psiholog specijaliziran za wellbeing i upravljanje stresom iz Engleske. Također, odgađanje često nije samo sebi razlog i nema veze s lijenošću već je ono emocionalnog karaktera. Perfekcionizam, visoko postavljeni standardi ili strah od neuspjeha su ustvari vrlo vjerojatniji uzroci ovog tzv. problema. Postoje čak istraživanja koja sugeriraju da redovito odgađanje bitnih zadataka utječe i na naše zdravlje, uzrokujući sve, od akutnih glavobolja i probavnih problema do toksičnih razina stresa.  

Što to točno događa kada odugovlačimo ili odgađamo obaveze?

Radi loših emocija počinjemo odgađati obaveze koje, kada se krenu nagomilavati, uzrokuju još veće negativne emocije, a mi ulazimo u začarani krug sve lošijeg raspoloženja. Izvješće o radu može kasniti jer postoji strah da neće biti dovoljno dobro. Plaćanje poreza moglo bi izazvati navalu ogorčenosti, stresa ili frustracije. Mnoge žene sebe smatraju odgovornima za visoke standarde jer mislimo da moramo raditi duplo više da bismo postigli nešto.

Nije ugodno nositi se s takvim emocijama pa ćemo zasigurno vrlo vjerojatno posegnuti za distrakcijama poput skrolanja društvenim mrežama. Ono što se događa je da dok npr. reorganiziramo kuhinjske ormariće ili razgovaramo na telefon s prijateljicom dok bismo ustvari trebali izvršavati svoje obaveze je držanje loših emocija podalje i postrane.

Gledajući to kao na prijetnju, naši mozgovi su ustrojeni da ju izbjegnu radi naše sigurnosti, iako nismo u opasnosti od plaćanja poreza ili nepodnošenja izvješća – objašnjava dalje psihologinja Suzy Reading.

Odgađanje obaveza može biti i problem pogrešne procjene vremena, koliko ćemo imati vremena ili energije za njegovo izvršavanje. Ali naše obaveze time ne nestaju, dapače, samo se više pojavljuje krivnja i sram zbog njihovog odgađanja, a da ne spominjemo manje vremena za njihovo dovršenje. To dovodi do daljnjeg stresa, tjeskobe i napetosti.

Kako prekinuti ovaj začarani krug vezan uz odgađanje obaveza?

Prvo što treba napraviti je osvijestiti pravi razlog odgađanja i zašto se osjećamo zaglavljenima.

Treba krenuti i od malih koraka, pa krenite od točke najmanjeg otpora. Motivacija dolazi kroz djelovanje, stoga nas upravo i mali čin djelovanja može potaknuti prema naprijed.

Ključno je i suosjećanje. Suzy Reading naglašava važnost suosjećanja u prevladavanju odugovlačenja. Umjesto da se oštro forsirate, ona predlaže poduzimanje malih, podnošljivih koraka i slavljenje napretka, dok se također bavite korijenskim emocijama koje potiču izbjegavanje. „Dovoljno dobro“ ili „savršeno dobro koliko god je u mojoj mogućnosti“ su dobre afirmacije koje pomažu smanjenju pritiska koji namećemo samima sebi.

Odredite ciljeve, razdijelite zadatke na manje i odredite prioritete. Pri tome svedite smetnje iz okoline na najnižu razinu – smanjite zvuk na mobitelu, zatvorite emailove ili stavite slušalice.

I posljednje, prema savjetima Suzy Reading, održavajte dobru razinu energije. Izgaranje i niske razine energije mogu otežati prevladavanje odgađanja, stoga je upravljanje svojim blagostanjem ključno za produktivnost.

Moglo bi vas zanimati i: Kvalitetno upravljanje vremenom znači raditi pametnije, ne napornije – savjete o tome donosi psihologinja Jelena Ćubelić.

Tekst: Petra Šafranko

Foto: Unsplash

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!