Imate li i vi dojam da se perfekcionizam stalno glorificira? Tako ćemo kada na razgovoru za posao dobijemo pitanje o svojim manama spremno naglasiti kako smo perfekcionisti znajući potajno da je to odgovor koji nam daje dodatne bodove… Ako znamo da savršenstvo u bilo čemu ne postoji, zašto svi nastojimo biti savršeni? Upravo to nastojanje nas čini nesretnima, a evo i kako.
Živimo u vremenu u kojem svaki dan gledamo savršeno uređene domove, idealna tijela, pomno osmišljenu prehranu, putovanja isplanirana do posljednjeg detalja, zavidne karijere… Nije ni čudo što smo svi sami sebi nametnuli visoke standarde doslovno u svemu i što je burnout postao toliko često korišten pojam da ga jedva više i doživljavamo. U nastavku saznajte zašto nas ustvari danas perfekcionizam čini sve nesretnijima.
Nerealni standardi
Kada stalno postavljate sebi nerealne standarde lako upadate u zamku stalnog nezadovoljstva. Tako počinjete i svoju vrijednost mjeriti kroz postignuća zaboravljajući pri tome da smo svi mi vrijedni samim svojim postojanjem. Često se iza tih nerealnih standarda kriju nametnuta visoka očekivanja još od djetinjstva. Psihoterapija je zasigurno najbolji način suočavanja.
Strah od neuspjeha
Kada vam je sve ono nesavršeno neprihvatljivo posljedično u sebi razvijate i strah od neuspjeha koji vas koči i postaje razlog zašto ne živite život kakav stvarno želite. Kada znamo da mi najviše učimo i rastemo upravo iz neuspjeha, znamo i da dugoročno gubimo stalnim pokušavanjem izbjegavanja istih.
Negativan unutarnji govor
Imate li u sebi unutarnjeg kritičara kojem nikad ništa nije dovoljno dobro? Autorica knjige Umjetnikov put, Julia Cameron u toj knjizi odlično opisuje tog našeg unutarnjeg kritičara i objašnjava kako je to zapravo naš logički dio mozga koji ima ulogu zaštititi nas od bilo kakvih rizika, a to mu polazi za rukom tako što nas podsjeća na sve moguće opasnosti. Ipak, kako navodi kreativni dio mozga je zaslužan za naše uživanje i on nam daje onaj osjećaj poleta. Kada bismo stalno slušali samo logički dio mozga propustili bismo svaku zabavu. Zato je toliko važan balans.
Sklonost odgađanju
Postoji izreka Better done than perfect koja je često tako istinita. Ipak, takav način razmišljanja je za perfekcioniste izazovan. Naime, oni nastoje svaki svoj zadatak obaviti savršeno i tako upadaju u zamku odgađanja. To je i logičko kada sve žele dovesti do savršenstva. U tom nastojanju je lako izgubiti fokus i bit zadatka i otići u preveliko analiziranje. Provedeno je i istraživanje koje je potvrdilo kako je perfekcionizam snažno povezan s odgađanjem.
Poteškoće u odnosima
Perfekcionisti u odnosima daju cijele sebe jer podsvjesno misle kako ih drugi neće voljeti ako nisu apsolutno savršeni. To isto savršenstvo očekuju i od druge osobe te zbog toga jako teško ostvaruju zadovoljstvo u odnosima.
Sada kada sve ovo znamo postaje nam i logično to što nas perfekcionizam čini nesretnima. Srećom, priznati sebi da ste perfekcionist je veliki korak naprijed prema slobodnijem i sretnijem životu jer ništa ne predstavlja tako težak teret kao očekivanja kojima sami sebe opteretimo.
Moglo bi vas zanimati i: Imate 5 minuta dnevno za meditaciju? Sasvim dovoljno!
Tekst: Anđela Sabranović
Foto: Unsplash, Pexels