Danas je održati tjelesnu aktivnost veći izazov nego ikada, budući da obiteljske domove ispunjava kroničan nedostatak slobodnog vremena i usporedno s time, neprestana prisutnost tehnologije koja voli sjedilački način života. Stvaranje temelja za zdrav(iji) život počinje, kao i mnogo toga drugoga, najprije u obitelji i odgoju, stoga je važno od malih nogu djeci ukazivati na važnost bavljenja tjelesnom aktivnošću. Dodatni izazovi kod djece, a vezani uz tjelesnu aktivnost, mogu se pojaviti ako dijete striktno odbija bavljenje bilo kakvim sportom i ne možete ga nikako natjerati da na taj segment gleda kao na nešto pozitivno i ispunjavajuće. Zato se mnogi roditelji prepuste filozofiji da neće tjerati djecu na nešto što oni sami ne žele, iz čega se onda može roditi velik problem u obliku narušenog zdravlja i prekomjerne tjelesne težine. Ako se pitate kako potaknuti dijete na bavljenje tjelesnom aktivnosti, odgovor biste mogli pronaći u nastavku.
Za stručno mišljenje kako pristupiti takvoj vrsti izazova u odgoju, pitali smo Lea Petrova, predsjednika i osnivača udruge „Djeca za bolji svijet“.
„Kada razmišljamo o aktivnostima ili boravku na otvorenom moramo imati cjelovitu i slojevitu priču. Recimo da idete s djecom planinariti ili brati jabuke ili raditi nešto društveno korisno. Ako želite da se djeca u tome dobro osjećaju, morate im, osim samih aktivnosti hodanja, planinarenja, društvenog rada, branja ili nečega sličnog, omogućiti i da se oni osjećaju ugodno i korisno i da možda u tim aktivnostima osjete razlog zašto to čine. Recimo, zašto se penjemo na planinu ili zašto nekom pomažemo, zato što ćemo se ako se popnemo na vrh planine uživati u pogledu što će nam stvoriti osjećaj ugode, zato što ćemo putem vidjeti puno interesantnih biljaka, nekada životinja, udisati svjež zrak, zato što ćemo putem pričati zanimljive priče, nešto putem poručati, ispeći si nešto za pojesti, zato što ćemo ako nekom pomognemo nekoga usrećiti, nešto će izgledati bolje nego što je bilo prije. Djeca moraju vidjeti i osjetiti te benefite, oni moraju kreirati to pozitivno iskustvo koje će ih potaknuti da takve stvari čine i dalje.“ – istaknuo je gospodin Petrov.
Također, naveo je kako smatra da proces razvoja sklonosti djece prema aktivnostima na otvorenom ima tri faze. Prema Leu Petrovu, to su sljedeće faze:
Prva faza: Svjesnost roditelja da je aktivnost na otvorenom ili aktivnost koja ne uključuje upotrebu računala, mobitela, društvenih mreža bitna za daljnji razvoj djeteta
Druga faza: Spoznaja o tome što navedena aktivnost mora sadržavati da bi djeca za nju bila zainteresirana te sukladno tome prilagodba aktivnosti
Treća faza: Djeca sama kreiraju navedene aktivnosti i samostalno u njima sudjeluju
Također, važno je napomenuti kako djeca gotovo sva svoja ponašanja crpe iz imitiranja roditelja, odnosno okruženja koje im je prirodno i u kojem se svakodnevno nalaze. Budite pozitivan primjer svojoj djeci i pokažite im kroz svoje slobodno vrijeme koliko volite sport i koliko je tjelesna aktivnost važna za fizičko i mentalno zdravlje. Vaš angažman itekako može biti pokretač dječje znatiželje i želje za sudjelovanjem u šetnji, bicikliranju ili bilo čemu što im je zanimljivo, a da uključuje tjelesnu aktivnost. U svakom slučaju, dopustite im izbor. Neka sami odaberu jesu li za kreativne aktivnosti poput plesa ili pak streme nekom timskom sportu.
Postoji još jedan trik koji vam može poslužiti kao posljednja slamka spasa ukoliko vaše dijete ne reagira niti na jedan oblik vašeg poticaja za bavljenje tjelesnom aktivnošću bilo koje vrste.
Postoje individue koje toliko snažno naginju određenim aktivnostima već u djetinjstvu, da je to gotovo nemoguće kontrolirati ili usmjeravati na bilo koji način. Neke od njih su osobe koje od malih nogu vole tehnologiju i sve povezano s njom. Budući da živimo u svijetu kojim vlada opća digitalizacija, nije se teško s time susresti. U tom slučaju, možete tehnologiju uključiti u tjelesnu aktivnost, odnosno možete ih kombinirati. Kroz razne aplikacije i video igre koje potiču kretanje, pokušajte zaintrigirati svoje dijete za vježbanje. Nove generacije zahtijevaju drugačiji pristup odgoju i prilagodbu svakodnevice na kakvu smo mi sami navikli. No jedno je sigurno, ulazeći u njihov svijet i pokazujući im da ga poštujete i razumijete, lakše ćete doprijeti do njih, a samim time i do krajnjeg cilja koji želite postići.
Moglo bi vas zanimati i: Slow parenting – 3 izazova roditeljstva u digitalno doba
Tekst: Dalia Žmegač-Kunić; Leo Petrov
Foto: Pexels