U ljetnim danima često se nađemo u situacijama, posebice na godišnjem odmoru ili putovanjima, da konzumiramo hranu u restoranima ili onu već prije pripremljenu. Vrućine odnosno visoke temperature i neispravno skladištenje hrane mogu predstavljati rizik za potencijalno trovanje hranom koje može biti itekako opasno.
Kako bi mogli donijeti pouzdane odluke vezane za konzumiranje hrane odnosno prevenirali potencijalno trovanje hranom te pravilno reagirali, donosimo vam u nastavku nekoliko korisnih savjeta, kojih se treba pridržavati ne samo ljeti.
Odgovore na pitanja na ovu temu donosi nam magistra nutricionizma Iva Dorić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) koja u sklopu europske kampanje „EU bira sigurnu hranu“ već treću godinu zaredom zajedno s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA) educira potrošače o pravilima sigurnog rukovanja s hranom.
Koju hranu i namirnice birati ljeti?
Iako nema pravila kada je riječ o tome koja je hrana rezervirana isključivo za pojedino godišnje doba, tijekom ljeta zbog vrućine obično češće posežemo za laganijom hranom, onom koja je manje masna i bogatija tekućinom, kao i raznolikim voće i povrćem koje je tada u sezoni. Uz to, važno je paziti i na unos tekućine.
Kako znati je li hrana ispravna za konzumiranje?
Tijekom ljeta je zbog povišenih temperatura, koje su pogodne za razvoj mikroorganizama, potrebno posvetiti više pozornosti sigurnosti hrane. Jednom kada hrana uđe u našu kuhinju, mi smo odgovorni za njezinu sigurnost. Stoga je važno pravilno i pravovremeno skladištiti i pripremati hranu kao i poštivati rokove trajanja, a sve radi izbjegavanja potencijalnog trovanja s hranom.
Pridržavanjem sljedećih 5 osnovnih pravila možete se pobrinuti da je hrana sigurna za konzumiranje. Vjerojatno ste za većinu njih čuli, a sada je pravi trenutak ispitati u kojoj ih mjeri i primjenjujete.
- Održavajte čistoću učestalim pranjem ruku, prije upotrebe hrane, za vrijeme pripreme hrane, nakon obavljanja nužde, pranjem i sterilizacijom svih površina, pribora i posuđa koje se koristi za pripremu hrane, zaštitom kuhinje i hrane od insekata, nametnika i drugih životinja.
- Odvojite kuhanu od sirove hrane, ne ispirite sirovo meso u sudoperu i koristite posebne daske i noževe za rezanje sirove i pripremljene hrane. Sirova hrana, a osobito meso te plodovi mora i njihovi sokovi mogu sadržavati mikroorganizme koji su uzročnici trovanja hranom.
- Potpuno termički obradite hranu, osobito meso, jaja i plodove mora. Temeljito kuhanje i pečenje ubija gotovo sve opasne mikroorganizme. Stoga juhe i gulaše treba pustiti da proključaju, a sok mesa i peradi treba biti bistar, a ne ružičaste boje. Kada je riječ o ostacima hrane, već skuhana hrana treba temeljito podgrijati prije konzumacije.
- Čuvajte hranu na sigurnim temperaturama kako bi se usporilo razmnožavanje mikroorganizama. Skuhanu ili pečenu hranu treba unutar dva sata spremiti u hladnjak, ne čuvati predugo, a zamrznutu hranu treba polagano odmrzavati, ne na sobnoj temperaturi, već u hladnjaku.
- Upotrebljavajte sigurnu vodu, odnosno izbjegavajte lokalnu vodu, uključujući i kockice leda, ako putujete na daleke egzotične destinacije. Prije konzumiranja hrane potrebno je provjeriti rok trajanja te nema li hrana neke neželjene promjene, poput prisutnosti kukaca, užeglosti, plijesni i truljenja.
Na mnogim namirnicama oznaka njezine ispravnosti navedena je na različite načine, često na to ne obraćamo pažnju. Pa tako nekada piše najbolje upotrijebiti do: …. ; upotrijebiti do; … Možete li nam pojasniti što to znači?
Tako je. U Europskoj uniji za označavanje roka trajanja koriste se dvije oznake i pomoću njih možemo prepoznati je li hrana nakon isteka roka još uvijek sigurna za konzumaciju ili ju pak moramo baciti.
Oznaka „Upotrijebiti do“ odnosi se na sigurnost hrane. Hrana s ovom oznakom može se upotrijebiti do određenog datuma nakon čega više nije sigurna za konzumaciju i ako ju pojedete mogla bi prouzročiti zdravstvene tegobe. Ona se nalazi na lako kvarljivoj hrani, kao što su svježa riba, meso, salate i neki mliječni proizvodi.
S druge strane, oznaka „Najbolje upotrijebiti do“ odnosi se na kvalitetu hrane. Hrana s ovom oznakom, iako možda neće imati jednak okus ili teksturu, sigurna je za jelo i nakon isteka roka, uz uvjet da ste poštivali uvjete čuvanja koji su navedeni na ambalaži. Žitne pahuljice, trajno mlijeko, konzervirano voće i povrće neke su od namirnica koje na sebi nose ovu oznaku.
Iako se oznake za rok trajanja naizgled čine kompliciranima, služe nam kao pomoć kako bismo donosili informirane odluke o hrani i smanjili bacanje hrane.
Kako prepoznati trovanje hranom i što učiniti ako sumnjamo na trovanje?
Trovanje hranom najčešće karakteriziraju simptomi poput mučnine, povraćanja, proljeva, povišene temperature i glavobolje. Dok zdravi ljudi obično prođu tek uz blaže simptome, rizične skupine, u koje se ubrajaju mala djeca, starije osobe, trudnice i imunokompromitirane osobe, podložnije su jačim simptomima. Ako nakon konzumacije uočite bilo koji od navedenih simptoma, osobito ako su jakog intenziteta, potrebno je javiti se liječniku.
Trovanje hranom posljedica je unosa hrane koja u sebi sadrži patogene bakterije, poput Salmonella spp. i Campylobacter spp., u količini koja je dovoljna da izazove infekciju. Ovi mikroorganizmi ne uzrokuju vidljive promjene na hrani. Dakle, ona može izgledati nepromijenjeno i činiti se sigurnom, iako više nije. Upravo zato je potrebno pridržavati se navedenih pravila za sigurno rukovanje s hranom.
Za kraj… Koji bi bili savjeti za siguran odabir hrane u ljetnim mjesecima?
Uz sve do sada navedeno, istaknula bih još i da se ne ustručavate u trgovinu nositi termo vrećice ili prijenosne hladnjake kako biste u njima transportirali hranu iz zamrzivača i hladnjaka i tako ublažili utjecaj visoke vanjske temperature. Više od četiri petine građana Hrvatske to ne čini.
I naravno, ne zaboravite u hrani uživati!
Više savjeta o sigurnosti hrane možete pronaći i na mrežnim stranicama HAPIH-a.
Moglo bi vas zanimati i: Donosimo vam popis sezonskog voća, povrća i bilja za srpanj
Razgovarala: Anđela Jelić
Foto: Pexels