Jedna od panelistica na ovogodišnjem Back Together Summitu je i dr.med., spec. mikrobiologije Matea Kos.
Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a specijalizaciju iz Kliničke mikrobiologije završila je 2021. u Klinici za dječje bolesti Zagreb. Svoj je stručni rad posvetila bakterijama i virusima. Uz to, diplomu MBA (Master of Business Administration) stekla je 2020. na Swiss School of Business and Management, Geneva.
Matea Kos trenutno radi kao voditeljica Mikrobiološkog laboratorija u SYNLAB-u – Poliklinici za laboratorijsku dijagnostiku, ispred koje stoji kao prezenter myBIOME metagenomskog testa – testa koji analizira crijevni mikrobiom jedinstvenom i najsuvremenijom tehnikom sekvenciranja, čime pruža detaljne informacije o mikroorganizmima koji se nalaze u crijevima te njihovom utjecaju na zdravlje. U nastavku saznajte o čemu smo razgovarali.
Koliko često zapravo danas ljudi imaju deficite vitamina i minerala? Koji se najčešće provjeravaju u SYNLAB laboratoriju?
Najčešći je deficit vitamina D, posebice u starijoj populaciji. On se osigurava izlaganjem suncu, a služi očuvanju imunološkog sustava i kostiju. Drugi najčešći deficit je manjak vitamina B12. Njegova je uloga u izgradnji crvenih krvnim stanica i sintezu DNA, održavanju imuniteta, a važan je i u očuvanju zdravlja mozga i živčanog sustava. Što se tiče minerala, najčešći je nedostatak magnezija, a zadužen je za pravilan rad mišića i živčanog sustava. Često se bilježi i manjak željeza, posebice u žena. Ono je ključno u očuvanju funkcije crvenih krvnih stanica, jer veže za sebe kisik i prenosi ga u sve stanice našeg tijela. Također se nerijetko primjećuje i manjak kalcija, čija je funkcija očuvanje kostiju i zubi, a sudjeluje i u prijenosu živčanih signala prema mišićima i srcu.
SYNLAB Hrvatska poliklinika posvećena je pružanju cjelovite zdravstvene skrbi, uključujući pažnju prema prehrambenim navikama pacijenta. Najčešći vitamini i minerali koji se provjeravaju u SYNLAB poliklinici su vitamin D, vitamin B12, folna kiselina, kalcij, fosfor i magnezij. U ponudi su i posebno kreirani paketi vitamina i minerala, koji objedinjuju potrebe svakog pacijenata. Bez obzira na vaše prehrambene navike, u SYNLAB poliklinici pronaći ćete stručnost i podršku koja će vam pomoći da postignete optimalno zdravlje.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Danas je crijevni mikrobiom sve više u fokusu, a u SYNLABU je moguće napraviti analizu. Koliko su česte neravnoteže crijevnog mikrobioma danas? Kada uopće posumnjati da je vrijeme za analizu crijevnog mikrobioma?
Živimo u doba kad je sve brzo i katkad nam ne ostaje dovoljno vremena da sami pripremamo hranu. Često posežemo za jednostavnim i brzim opcijama, poput pekara ili naručivanja hrane putem dostave. Iako je puno opcija, što zdravih što manje zdravih, zanimljiv je podatak da je većina dostavljenih obroka tipa brze hrane, tjestenina i slično. Poznata je činjenica da industrijski procesuirana hrana nema baš pozitivan učinak na zdravlje naših crijeva. Dokazano je kako je prehrana bogata vlaknima ključna u održavanju ravnoteže naših crijeva. Vlakna su idealna ‘hrana’ za naše bakterije u crijevima. Što bolje hranimo naše bakterije (kojih imamo jednako koliko i vlastitih stanica u tijelu), to će one bolje vršiti sve one pozitivne funkcije za naš organizam – od probave, apsorpcije, detoksikacije, hormonske ravnoteže, regulacije imunološkog sustava i ostale. Samim modernim stilom života neravnoteža crijevne mikrobiote danas je sve učestalija. Kao dodatni faktor, izloženiji smo stresu više nego ikad. Znanost sve više dokazuje koliko stres ima nepovoljan učinak na zdravlje naših crijeva i na sastav i funkciju bakterija unutar njih. Povezanost mozga i crijeva već je ranije dokazana, a danas se ta neravnoteža može i konkretno dokazati.
Većina pacijenata koji se odluče na analizu crijevnog mikrobioma imaju probavne tegobe koje su prisutne dulje vrijeme, a dijagnostičkom obradom nije se našao jasan uzrok. Najčešće se radi o nejasnim bolovima i nelagodi u trbuhu, neredovitosti stolice, zatvoru ili povremenim proljevima, a neki od pacijenata pate od upalnih bolesti crijeva ili funkcijskih poremećaja.
Ovdje bih naglasila da ova pretraga nije namijenjena samo pacijentima sa simptomima, nego je namijenjena svim osobama koje imaju želju poboljšati svoje zdravlje ili pak spriječiti razvoj bolesti. Pretraga prije svega analizira cjelokupni genski materijal prisutan u crijevima, te se na temelju toga analizira sastav bakterija u crijevima. Pojedine bakterijske vrste poželjne su u većem broju, jer imaju pozitivan učinak na zdravlje, a druge pak želimo održavati u manjem broju, jer je dokazano da mogu povećati rizik za razvoj različitih bolesti, od kardiovaskularnih, metaboličkih (dijabetes tip II) pa do neurodegenerativnih bolesti, poput Parkinsonove ili Alzheimerove. Uz analizu sastava bakterija, ova pretraga analizira i njihovu funkcionalnost, odnosno mjeri 25 različitih parametara koji se smatraju indikatorima zdravlja. Tu spadaju sposobnost sinteze vitamina, različiti produkti probave, pa čak i cijeli niz biomarkera koje znanstvena literatura povezuje s rizikom za razvoj određenih bolesti.
Koji su daljini koraci pacijenata koji analizom otkriju da imaju neravnotežu crijevnog mikrobioma? Koje se bolesti danas najčešće spominju kao rezultat neravnoteže crijevnog mikrobioma?
Na samom kraju nalaza, navedene su precizne preporuke o namirnicama za koje je poželjno da osoba više jede, a koje namirnice je poželjno da se smanje ili čak potpuno izbace iz prehrane. To je ključni dio ove pretrage, zato što su preporuke u potpunosti personalizirane – na temelju analiziranog sastava crijevne mikrobiote pojedinca, dobivaju se konkretne smjernice i savjeti kako promjenom prehrambenih navika možemo vratiti našu crijevnu floru u ravnotežu i tako poboljšati svoje zdravlje. Nevjerojatno je koliko malim korekcijama u svakodnevnim navikama puno toga možemo učiniti. Već uvođenjem svega nekoliko namirnica koje su navedene kao poželjne možemo pridonijeti vraćanju ravnoteže crijevne mikrobiote.
Znanstvena literatura sve više potvrđuje da neravnoteža crijevne mikrobiote može pridonijeti riziku za razvoj bolesti mnogih organa i organskih sustava. Stručni radovi već su dokazali da se može povezati s razvojem i pogoršanjem upalnih bolesti crijeva. Neki biomarkeri pokazuju i povezanost s rizikom za razvoj karcinoma crijeva. Nisu samo dokazani probavni poremećaji i bolesti, brojni radovi potvrdili su da neravnoteža može dovesti do razvoja nekih psihičkih bolesti (anksioznost, depresija), neurodegenerativnih (Parkinsonova i Alzheimerova bolest), kardiovaskularnih, metaboličkih, autoimunih bolesti. Crijevne bakterije zaista imaju puno veću ulogu u našem organizmu nego što se smatralo.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Kako izgleda jedan Vaš radni dan u laboratoriju?
Uobičajen dan u laboratoriju započinje analizom mikroorganizama koji su porasli u uzorcima pacijenata od prethodnog dana. Uvijek se nađene bakterije moraju staviti u kontekst svakog pojedinog pacijenta, s obzirom na kliničku sliku i ostale biokemijske parametre koje pacijent ima. Zatim određujemo antibiotike kojima se određena infekcija liječi.
Drugi dio posla su konzultacije i savjetovanje. Pacijenti koji dolaze u naš laboratorij često znaju koju pretragu žele napraviti, gotovo uvijek na konkretnu preporuku njihovog liječnika. Međutim, postoje pacijenti koji su možda nesigurni ili pak ‘lutaju’ i ne znaju što bi, jer nisu dobili jasne preporuke. Svojim stručnim znanjem informiramo ih, savjetujemo koje pretrage ima smisla napraviti, a koje pretrage neće imati neku korist za njih. Također smo na raspolaganju za tumačenje nalaza i za savjetovanje koje postupke je poželjno dalje učiniti, odnosno kojeg specijalistu posjetiti.
Budući da Poliklinika SYNLAB surađuje s brojnim ordinacijama i poliklinikama, svakodnevno međusobno komuniciramo. Razgovorom s kolegama iz suradnih ustanova pomažemo u interpretaciji pojedinih nalaza te u odabiru odgovarajućeg antibiotika za njihovog pacijenta. U nekim je slučajevima problematika vrlo široka, tako da jedino zajedničkim znanjima možemo najbolje pomoći pacijentu u ozdravljenju.
Što za Vas znači briga o sebi? Kako punite svoje baterije?
Zaista živimo u jedno doba kad je sve brzo i kad smo obasuti velikom količinom obaveza koje moramo obavljati. Očekuje se da budemo sposobni, uspješni, pametni, lijepi, zdravi, da dobro balansiramo privatnim, obiteljskim i poslovnim životom, da se družimo, a sve to je danas prilično izazovno. Dan nam je prekratak za sve, a često nam nakon posla i ne ostane volje i vremena za nas same. Ja bih brigu o sebi nekako svela na tri ključne stvari: prehrana, tjelovježba i izbjegavanje stresa što je više moguće. To su zaista najvažnije komponente brige o sebi, a tu bih nadodala da su hobiji ono što nam čini život ljepšim i zadovoljnijim. Zdrava prehrana čini naše tijelo i naš um zdravijim, tjelovježba nas oslobađa nakupljenog stresa i ‘čisti nam glavu’, a svatko od nas ima nešto što mu je hrana za dušu. Za mene je to dobra knjiga, glazba, umjetnost, putovanja i kvalitetno provedeno vrijeme u krugu dragih ljudi.
Razgovarala: Anđela Sabranović
Foto: Privatna arhiva, Instagram