Zbog nezdravog načina života, loše prehrane i premalo kretanja sve više osoba ima povišen kolesterol, a on je glavni krivac za razvoj ateroskleroze, najvećeg pojedinačnog faktora rizika za srčani i moždani udar. Smatra se da otprilike 30 do 35 posto populacije ima taj problem.
Kolesterol je tvar neophodna za dobro funkcioniranje organizma, prisutan je u svakoj živoj stanici ljudi i životinja, sastavni je dio naših staničnih membrana, sudjeluje u sintezi spolnih i drugih hormona. Ukratko, neophodan je za razvitak i opstanak naših stanica, organa i organizma. Ipak, na spomen kolesterola mnogima je prva pomisao da nešto sa zdravljem ne valja. Kad ga je previše, dolazi do razvoja ozbiljnih zdravstvenih problema, poput ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti.
O kolesterolu, njegovoj važnoj ulozi u funkcioniranju organizma ali i zašto je toliko opasan, razgovaramo s doc. dr. sc. Ivanom Pećinom, dr. med., spec. interne medicine, endokrinologom i dijabetologom s KBC Zagreb, Klinike za unutarnje bolesti, Zavoda za bolesti metabolizma i člana Hrvatskog društva za aterosklerozu Hrvatskog liječničkog zbora.
Mnoge životne funkcije ovise o kolesterolu, no o njemu se uglavnom priča ili u negativnom kontekstu ili ga se jednostavno ignorira. Zašto?
Kolesterol je prisutan u svakoj živoj stanici. Čovjek se rađa s vrijednostima kolesterola oko 1.0 mmol/l i normalno se razvijamo. Kod zdrave odrasle osobe vrijednost ukupnog kolesterola trebala bi biti manja od 5.0 mmol/l, LDL kolesterola do 3 mmol/l, HDL kolesterol treba biti što viši. Problem je u tome što je hrana koju danas unosimo u organizam prebogata sastavnim tvarima od kojih se izgrađuju lipoproteini, uključujući i kolesterol. Naš organizam sposoban je sam sintetizirati oko 2/3 potrebnog kolesterola, ali kad ga imamo u suvišku, posebno „lošeg“ LDL kolesterola, onda uz ostale čimbenike rizike poput nedovoljne tjelesne aktivnosti, stresa, debljine, povišenog arterijskog tlaka i šećerne bolesti dolazi do razvoja ateroskleroze, najvećeg direktnog ubojice svake druge osobe u Hrvatskoj prošle godine. To je gotovo 25 tisuća ljudi.
Što je LDL-kolesterol, a što HDL-kolesterol?
LDL kolesterol u narodu često zovemo „lošim“, a HDL „dobrim“ kolesterolom. Razlog tome je što je prekomjerna količina LDL-kolesterola osnova stvaranja aterosklerotskog plaka, tj. ovapnjenja krvnih žila. HDL se naziva „dobar“ jer je bitan u transportu viška kolesterola iz raznih tkiva u jetru.
Unosi se putem hrane, ali se i sam stvara u tijelu. Koja je razlika među njima?
Gotovo nikakva osim činjenice da nam je dovoljna količina koju sami stvorimo. Nije problem kolesterol u stanicama, problem je kolesterol u krvi kojeg ima u suvišku jer se unosi putem hrane, a ne potrošimo uneseno. Višak lošeg kolesterola taloži se na stijenkama krvnih žila i sužava ih, a to direktno utječe na razvoj bolesti. Problem je to modernog načina života.
Smatrate li da se opasnost za razvoj bolesti zbog povišenog kolesterola zanemaruje?
Da. Niti jedan pacijent ne osporava kad ga liječnik upozori da ima povišen tlak. Poduzet će sve ili većinu mjera da se on stabilizira. Slično je i s povišenim šećerom. Većina bolesnika će se informirati o prehrani, donekle je pokušati i reducirati, uzimat će propisanu terapiju. No, kada govorimo o povišenom kolesterolu, tj. dislipidemijama, to se često zapostavlja i od kolega liječnika i bolesnika što nije ispravno jer bez povišenog kolesterola nema niti procesa ateroskleroze – najvećeg pojedinačnog faktora rizika za moždani i srčani udar. Osporava se i važnost farmakoterapije, a bez lijekova u većini slučajeva nema ni urednog lipidograma. Isto kao što nema urednog tlaka bez tableta za snižavanje tlaka i niti urednog šećera bez inzulinske terapije ljudima koji trebaju inzulin. Lijekovi se jednostavno moraju uzimati.
Kako možemo utjecati da razina kolesterola bude adekvatna?
Moramo naći ravnotežu između prave dijetalne hipolipemičke prehrane (mediteranski tip prehrane) i svakodnevne tjelesne aktivnosti. Naravno, ako su vrijednosti značajno povišene, uz dijetalne mjere i fizičku aktivnost svakako treba ukloniti i sve potencijalne čimbenike rizika, a to su pušenje, debljina, povišen arterijski tlak, povišen šećer u krvi. Treba redovito uzimati preporučenu terapiju za snižavanje kolesterola u krvi. Ponekad će uz pravilnu prehranu biti dovoljne dvije tablete, a kod nekog će biti potrebna i terapija injekcijama. Neki pojedinci trebat će čak i postupak sličan dijalizi, a zove se terapijska afereza – mehaničko uklanjanje „lošeg“ kolesterola iz krvi.
Može li se stilom života, promjenom prehrambenih navika on smanjiti ili su lijekovi neophodni?
Zdrava hrana utjecat će na smanjenje razine kolesterola, ali samo 10 do 15 posto. U liječenju povišenog kolesterola uz pravilnu prehranu i tjelovježbu osnova je redovito uzimanje terapije koju je propisao liječnik obiteljske medicine, internist, endokrinolog ili kardiolog.
Može li se i za kolesterol, isto kao i za povišeni tlak reći da je tihi ubojica?
Definitivno da, usudio bih se reći još podmukliji ubojica. Jer povišene vrijednosti arterijskog tlaka, kao i šećera, imaju simptome u obliku glavobolja, vrtoglavica, žeđi…. Povišen kolesterol ne boli. On boli kada je kasno, kada se javi srčani ili moždani udar. Ako je povišen tlak tihi ubojica, onda je povišen kolesterol podmukli ubojica.
U kojim se godinama, posebno kod žena, počinju javljati problemi s povišenim kolesterolom?
Uvriježeno je mišljenje da su žene zaštićenije od srčano-žilnih bolesti od muškaraca, sve dok ne uđu u menopauzu. Radi utjecaja hormona to i jest donekle točno, ali nakon 50-te, a ponekad i ranije, taj se rizik izjednačava s muškarcima. No, kod žena i tegobe srčano žilnog aparata znaju biti zapostavljene. Kad se, na primjer, muškarac u dobi od 50 godina javi liječniku zbog bolova u prsima, prva pomisao je srčani udar. Kod žena se taj simptom često pripiše psihogenim čimbenicima. Sasvim drugi problem su nasljedne dislipidemije kada i muškarci i žene još od rođenja imaju povišene vrijednosti LDL-kolesterola. Oni su pod izrazitim rizikom za razvitak ranog kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Tada je riječ o obiteljskoj hiperkolesterolemiji – nasljedno povišenom kolesterolu.
Koliko povišen kolesterol utječe na ostale važne životne funkcije, posebno kod žena?
Posebnu pažnju treba posvetiti ako ulaskom u menopauzu žena počne uzimati hormonsku nadomjesnu terapiju. Ona može negativno utjecati na razinu lipida i o tome svakako treba voditi brigu, konzultirati se s ginekologom i provjeravati lipidogram. Ističem da su unatoč Covid-19 pandemiji vrata biokemijskih laboratorija kao i specijalnih Poliklinika uvijek otvorene, a moguće su i e-konzultacije putem A5 uputnice. Povišen kolesterol nikako ne treba zanemarivati.
Moglo bi vas zanimati: Ova hrana uspješno snižava povišeni kolesterol
Tekst: M. M.
Foto: Pexels, privatna arhiva