Pet tisuća je najveći broj prijatelja koji vam Facebook dozvoljava da ih prikupite. Nitko nema 5000 prijatelja. Prosječno ih korisnici te mreže imaju 150, baš koliko i iznosi Dunbarov broj*. No treba li nam 150 prijatelja i koliko ih je dovoljno da bismo živjeli jedan lijep i ispunjen život?
Dunbarov broj* je procijenjeno kognitivno ograničenje broja ljudi s kojima pojedinac može održavati stabilne odnose – one u kojima se međusobno poznaju i kako su međusobno povezani. Ova je procjena nazvana po britanskom antropologu koji je istraživao ljudske odnose davno prije pojave društvenih medija. Je li taj broj i dalje relevantan u digitalnom dobu?
Dinamika odnosa s pojavom online platformi za povezivanje drastično je promijenila svijet odnosa. Odjednom kao da imamo više prijatelja, kao da znamo više ljudi, makar neke nikad nismo ni vidjeli uživo. Jedno istraživanje pokazalo je da više vremena kojeg provodimo online povećava broj online prijatelja, no to nimalo ne utječe na broj offline prijatelja.
Internet nam pruža privid šireg kruga prijatelja, no zašto danas sve veći broj ljudi pokazuje znakove usamljenosti? Samo zato jer mnogo ljudi svakodnevno vidimo online ne znači da smo s njima istinski povezani. Štoviše, ogroman broj ljudi s kojima svakodnevno komuniciramo online može nas dodatno udaljiti od pravih, bliskih prijatelja, jer sada više vremena trošimo na održavanje brojnih površnih odnosa. A i događa se tzv. društveno zasićenje – osjećaj da smo istrošeni za druženje zbog online odnosa.
Naš mozak mora se prilagoditi održavanju ogromnog broja odnosa, a iznimno je važno znati razliku između broja prijatelja i kvalitete odnosa s tim prijateljima. Kvaliteta ispred kvantitete pokazala se i u ovoj sferi bitna.
Umjesto da pokušavamo sa svima na internetu biti prijatelji, sudjelovati u svakoj diskusiji, biti na svakom događanju, sa svima popiti kavu, zdravije je nazvati starog prijatelja i vidjeti se s njima. Za ljudsku je sreću bitnija kvaliteta odnosa s nekolicinom ljudi.
Koliko je to ljudi?
Nekoliko je istraživanja pokazalo da je za ljudsku sreću najbolje imati između tri i šest bliskih prijatelja, ovisno o pojedincu.
Konkretno, istraživanje iz 2016.godine pokazalo je da osobe sa šest i više prijatelj(ic)a imaju bolje zdravlje tijekom cijelog života, dok istraživanje iz 2020. godine pokazalo da su srednjovječne žene koje imaju tri ili više prijatelj(ic)a zadovoljnije životom. Čak i samo znati da ste nečiji najbolji prijatelj povećava zadovoljstvo u životu, jednako kao i pripadanje nekoj grupi. Ne čudi što se usamljeni ljudi, posebice oni koje odsele na nepoznato mjesto ili one koji ostare sami, često priključuju različitim grupama kako bi stvorili podržavajuće odnose. Svima nam u životu treba nekad oslonac.
Umjesto da se topite u masama različitih interakcija koje su površne, a zbog kojih se možete osjećati još usamljenijima, poradite na jačanju kvalitetnih odnosa sa šačicom dobrih ljudi koji će vam biti podrška tijekom života.
Ponekad se dobri prijatelji u nekim fazama života i pomalo odvoje. Razlog može biti selidba, posao, širenje obitelji ili otkrivanje novih hobija u kojima stari prijatelji ne mogu ili ne žele sudjelovati, no to ne znači da ste posvađani. Niti da se nekad kasnije neće opet intenzivnije družiti kao nekada.
Iako možda znate „sve žive“, kako se kod nas kaže za nekog tko je izrazito društven, u srcu znate tko su vam oni prijatelji na koje možete računati. Znate kome ćete se povjeriti, znate koga ćete nazvati da prvi čuje velike vijesti, znate tko će biti tu i kad baš zeznete nešto… Trebate tih „malo dobrih ljudi“ u svom životu. Svi ostali odnosi su tek bonus.
Tekst: Barbara Slade Jagodić
Foto: Pexels