Joga kao disciplina ima cjelovit pristup čovjeku i to kroz ujedinjenje mentalnog, fizičkog i duhovnog dijela našeg bića. Sama riječ joga ima značenje ujediniti, integrirati, spojiti ili povezati.
Pranayama je svjesno disanje i jedna je od mnogobrojnih dijelova koje jogu čine jogom, a ne fizičkom aktivnošću ili sportom što joga sigurno nije.
Pra – energija
Na – koja se manifestira
Ya – na različite načine
Ma – u meni
Upravlja našom životnom energijom koju u jogi zovemo prana i to putem daha. Prana predstavlja životnu – vitalnu energiju, a ayama znači dužinu, ekspanziju, istezanje ili zadržavanje. U jogi kažemo da se dužina života jednog jogija ne mjeri u godinama nego u udasima i izdasima.
Kako dah utječe na naš život?
Način na koji dišemo jako utječe na kvalitetu našeg života. Kao djeca svi smo disali duboku i u područje trbuha, dozvoljavali disanje cijelom našem tijelu. Okruženje u kojem živimo, uvjerenja, pravila i sve što tokom života ne možemo izbjeći malo, po malo stavlja nas u okvire i oduzima nam „slobodu“ živjeti punim plućima. Tako onda počinjemo i disati, plitko, isprekidano, ubrzano, samo u gornji dio prsnog koša i to prednji dio. Dišući na taj način ne dozvoljavamo tijelu oslobađanje od toksina, ne dopuštamo svom umu biti u miru, a sve se na kraju odražava na naše fizičko i mentalno zdravlje.
Pravilno, svjesno, duboko disanje vraća nas u trenutak, u sada i ovdje, a samim prisustvom u trenutku ne možemo živjeti u prošlosti i kopati po svojim emocijama i dovoditi se u emocionalna stanja koja nisu ugodna, jednako tako bivajući prisutni u trenutku u kojem jesmo oslobađa nas straha i stresa od toga što donosi budućnost.
Dobrobiti pranayame
Usmjeravanjem daha možemo regulirati tjelesno i emocionalno stanje. Za pranayamu postoje i znanstveni dokazi kako je savršena mentalna i fizička vježba. Vježbama disanja, dijafragma i abdominalni mišići kontroliranim pokretima i naizmjeničnim stiskanjem i opuštanjem mišića abdomena, te podizanjem i spuštanjem dijafragme, dobivaju dobru vježbu.
Pomaže pri ujednačavanju cirkulacije krvi. Srce i pluća, probavni organi kao što su želudac i jetra, zatim bubrezi, endokrini sustav i živčane strukture kao što su mozak i leđna moždina svi dobivaju blagu masažu i pomlađujuću vježbu.
Pranayamu, vježbe disanja izvodimo kroz udah, izdah i zadržavanje daha koje može biti i na udah i na izdah. Vježbe pranayame uz to što jačaju sve mišiće koji su vezani za dišni sustav, povećavaju i kapacitet pluća koji se s godinama kako starimo prirodno smanjuje. Vježbama disanja održavamo i kapacitet svojih pluća.
Kada i gdje raditi pranayamu?
Pranayama se izvodi na čistom, suhom i prozračnom mjestu. Važno je ne raditi vježbe disanja punog trbuha, najbolje ih je raditi ujutro natašte. Usta, grlo i nos moraju nam biti čisti. Praksu je potrebno raditi svakodnevno. Žene bi tijekom trudnoće i menstrualnog ciklusa trebale prestati s praksom pranayame.
Vježbe disanja treba naučiti raditi uz osobu koja je za njih educirana. Izuzetno je važno pravilno izvođenje vježbi disanja i prilagoditi ih kako dobu godine, dobu dana, tako i pojedincu osobito ako osoba ima određeni zdravstveni problem.
Pranayamu ne radite sami ako za istu niste educirani jer iako je pravilno izvođenje vježbi korisno za naše mentalno i fizičko zdravlje, nepravilno izvođenje vježbi može dovesti do problema.
Svakako se savjetujte sa svojim joga učiteljem u kojeg imate povjerenja i dat će vam točne upute. Pranayama se počinje prakticirati malo, po malo, za početnike je dovoljno 3 minute dnevno, a vježbe se po težini postepeno uvode u praksu. Dozvolite si živjeti „slobodno“ i punim plućima, a vježbe disanja vam u tome svakako mogu pomoći.
Moglo bi vas zanimati: Moglo bi vas zanimati:Kolumna: Joga i ljeto
Tekst: Sandra Ratković, (zapratite Sandru na njenom Facebook i Instagram profilu!)
Foto: Pexels