Sladak, gust, viskozan… Hrana, lijek, obožavan u kozmetičkim pripravcima. Povećava otpornost organizma i podiže energiju, ali i smiruje i ublažava simptome nekih bolesti. I ne može se sintetizirati na umjetan način. Njega mogu proizvesti isključivo – pčelice! Riječ je, naravno, o medu. No, jeste li probali med hrvatskih pčelinjaka?
“Sve cvate, al’ ništa ne zuji. Gdje nema kukaca, nema ni ptica. Muk.”
Darko Rundek
Znate li kako nastaje med?
Ovaj prirodni eliksir nastaje tako što će pčele radilice skupiti cvjetni nektar i predati ga mladim radilicama u košnicama. One će ga preraditi na način da će ‘žvakanjem’ saharozu iz nektara cijepati na jednostavnije šećere – glukozu i fruktozu. Takav nektar odložit će u stanice saća gdje će voda ispariti i smjesa se zgusnuti. Dovoljno gustu smjesu, radilice ponovno ‘žvaču’ i tek tada med, prvi poznati prirodni zaslađivač, koji se skladišti u košnicama i zatvara voskom. Gusti i slatki med pčelice koriste po potrebi, zimi za prehranu ličinki u košnici i mladih pčela. A koriste ga i ljudi.
Osim pčela nitko drugi ne može proizvesti med (Foto: Bianca Ackermann / Unsplash)
Iz ove priče posve je jasno kako med proizvod jedino pčele i ne može se proizvesti umjetnim putem. No to ne znači da takvog, patvorenog meda, nema na policama trgovina.
Možemo li prepoznati pravi med hrvatskih pašnjaka?
Svi pčelari reći će vam kako je nemoguće u trgovini prepoznati je li med pravi. Moguće je to tek fizikalno-kemijskom analizom u kojoj se između ostalog radi analiza peluda. No čak ni to nije dovoljno za 100%-tnu sigurnost da je med prirodan. Stoga je možda i najbolja opcija imati ‘svog’ pčelara, upoznati se s njegovim košnicama i pčelicama i znati odakle točno nabavljate med.
Kako izvući najbolje od meda?
Kako bi med zadržao svoja ljekovita svojstva, važno je konzumirati ga na ispravan način. Med se nikad ne zagrijava na temperaturu višu od 40°C kako se ne bi uništila njegova ljekovita svojstva. Kristaliziran med moguće je ponovno učiniti tekućim ako se zagrije do iste temperature. Preporuka je i med što duže zadržati u ustima, dok se potpuno ne otopi, kako bi se čim prije apsorbirao u krv. Dobro ga je uzimati s tekućinom, jer ima higroskopna svojstva (sposobnost upijanja vlage iz okoline).
Med se uzima isključivo čistim i suhim drvenim, plastičnim, keramičkim ili staklenim žlicama. NIKAD metalnom žlicom! (Foto: Heather Gill / Unsplash)
Uzima se čistim i suhim drvenim, plastičnim, keramičkim ili staklenim žlicama. Izbjegavajte kontakt meda i metala, jer organske kiseline meda reagiraju s metalom. Kako bi organizam stvorio otpornost na alergijske reakcije, preporuka je konzumirati med s područja na kojemu živite. Naime, med s tog područja sadrži i peludna zrnca s tog prostora, pa se na takav način organizam privikava na određenu vrstu peluda.
Je li kristalizirani med pravi med?
Nekad se smatralo da kristalizirani med nije prirodan što nije točno. Hoće li se i koliko med kristalizirati ovisi o tome od kojih su biljaka pčelice skupljale med. Iskusni pčelari reći će vam kako postoje biljke čiji se med kristalizira vrlo brzo, ponekad čak i u košnici (poput meda uljane repice). No postoje i one čiji se med nikako ili vrlo teško kristalizira, poput bagremovog meda. Ako u njemu ima medljike ili meduna, med se neće nikako kristalizirati.
Medljika ili medun ne potječu od cvjetnog nektara, nego od cvjetne rose iz dubljih slojeva biljke do kojeg pčelice dolaze ako su list, iglice i mlade grančice bjelogorice ili crnogorice oštećeni. Stoga kristalizacija meda nije ni siguran argument da je med prirodan, važno je znati i od kojih biljaka je med.
Med se ne može pokvariti, ali stajanjem i nepravilnim skladištenjem gubi na kvaliteti (Foto: Unsplash)
Ima li med rok trajanja?
Med se ne može pokvariti. Iako je preporuka konzumirati med u roku dvije godine, on neće štetiti organizmu ni nakon tog razdoblja, ali će njegova ljekovita svojstva i sve blagodati koje pruža organizmu s vremenom slabiti. Čuvate li ga na suhom i tamnom mjestu na sobnoj temperaturi, ona su u dvije godine prilično postojana.
Kakav je to ekološki med?
Kako bi med dobio naziv ekološki, potrebno je zadovoljiti brojne parametre. Prije svega ekološki pčelinjak je pod stalnom kontrolom nadzorne stanice. Tom pčelinjaku zabranjeno je davati lijekove u preventivne svrhe (protiv bolesti i nametnika), jer postoji mogućnost da završe u medu i vosku. Košnica je uvijek izrađena od prirodnih materijala, obojena eko bojom, a pčelinjak mora biti na ekološki čistom području, udaljen od mogućeg onečišćenja (tvornice, ceste, obrađene poljoprivredne površine…). Sve to kod pčelara stvara dodatni trošak, pa je ekološki med i do 50% skuplji od običnog, prirodnog meda.
Košnice iz kojih dolazi eko med uvijek su izrađene od prirodnih materijala i obojene eko bojama (Foto: Floris Bronkhorst / Unsplash)
Kako utvrditi podrijetlo meda? Kako ćete znati koji je med – med hrvatskih pčelinjaka?
Ukoliko je med koji se nalazi u vašoj kuhinji označen HAPIH-ovom oznakom Med hrvatskih pčelinjaka, možete utvrditi njegovo podrijetlom upisivanjem serijskog broja naljepnice kojom je označena staklenka meda u aplikaciju https://med.hapih.hr/. Na taj ćete način saznati podatke o proizvođaču, naziv OPG-a, adresu, ali i i podatke o vrsti meda, datumu vrcanja meda kao i o mjestu paše na kojem je med proizveden.
Med hrvatskih pčelinjaka neobvezni je sustav označavanja kojeg provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu s ciljem informiranja potrošača o podrijetlu i utvrđenoj kvaliteti meda proizvedenog na pčelinjacima u Republici Hrvatskoj. Odlukom Ministarstva poljoprivrede, provedbu neobveznog sustava označavanja meda putem zaštićenog znaka Med hrvatskih pčelinjaka od 1. kolovoza 2020. godine preuzela je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Znak Med hrvatskih pčelinjaka postao je ujedno i sastavni dio nacionalne staklenke za med. Projekt nacionalne staklenke za med podupire Ministarstvo poljoprivrede s ciljem veće prepoznatljivosti meda proizvedenog na hrvatskim pčelinjacima. Korisnici Znaka su hrvatski pčelari (OPG, Objekti za primarnu proizvodnju pčelinjih proizvoda) koji su upisani u Evidenciju pčelara i pčelinjaka, a koja se vodi u Hrvatskom pčelarskom savezu i Ministarstvu poljoprivrede. Kvaliteta meda koji nosi znak Med hrvatskih pčelinjaka kontrolira se u laboratoriju Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Nacionalna staklenka za med s oznakom Med hrvatskih pčelinjaka (Foto: HAPIH)
Moglo bi vas zanimati: Evo kako iskoristiti blagodati meda u beauty rutini
Tekst: Lucija Biondić
Naslovna fotografija: Shelby Cohron / Unsplash