Čini vam se kako se vaši izleti u malene gradiće stalno vrte u krug – uvijek razmišljate o istim destinacijama kad planirate kamo za vikend… Jeste li ikad pomišljali posjetiti Kranj? Slovenski gradić bit će izvrstan odabir ukoliko želite malo urbanog štiha, malo boravka u prirodi, koju crticu povijesti, zeru gradskog ugođaja i neopisivo fine hrane. Odlična je vijest i kako Slovenija nije zatvorila granica, pa bi bilo najbolje poći već ovog vikenda. Gušterica u nastavku donosi zanimljivosti o Kranju i preporučuje što posjetiti.
Spomenete li Kranj, prva asocijacija mnogima će biti Kranjska Gora, nekima pak kranjska kobasica… O Kranjskoj Gori, pitoresknom mjestašcu s otprilike 1500 stanovnika, raspričat će se zaljubljenici u skijanje, dok će kranjsku kobasicu spominjati manji ili veći gurmani. No gradić Kranj spomenut će tek rijetki. Šteta, jer ovaj je šarmantni gradić pravo mjesto za vikend izlet na kojem ćete uživati u atmosferi starog grada i njegovim skrivenim uličicama i zakutcima.
Samo dva sata od Zagreb najstarije je naseljeno područje u Sloveniji
Kad kažem starog onda zaista to i mislim. Naime, Kranj je i službeno najstarije naseljeno područje u Sloveniji na kojem ljudi žive već 6000 godina. Duguje to i sjajnom geografskom položaju – smješten je na 30 metarskoj litici iznad drugog najvećeg kanjona u Europi, što je u povijesti uvelike olakšavalo obranu grada od brojnih napadača. Kanjon tvore dvije rijeke – Sava i Kokra, a ušće Kokre u Savu vidi se s vidikovca na kojem je nekad bio i obrambeni toranj.
Gradske zidine u povijesti su imale čak osam kula, no do današnjeg dana sačuvane su tek tri u kojima se odvijaju kulturna događanja. Jer osim što je najstarije neprekidno naseljeno mjesto u Sloveniji, u Kranju se nalazi i posljednje počivalište najvećeg slovenskog pjesnika – Franca Prešerna. Od Zagreba do Kranja je 170 km za što će vam biti potrebno oko 2 sata vožnje. Kad stignete u gradić najprije prošećite njegovim uličicama do glavnog trga i crkve čiji zvonik dominira cijelim gradom.
Mjesto s kojeg se vide najviši vrhovi sva tri planinska lanca u Sloveniji
Gotička crkva sv. Kancijana s početka 15. stoljeća sa svojim 60 metara visokim zvonikom mjesto je koje vas privuče poput magneta. Bilo bi šteta biti u Kranju, a ne uspeti se tih 163 stepenice do platforme s koje ćete vidjeti cijeli grad i njegovu okolicu. I to na sve četiri strane svijeta. Ulaznica za odrasle je 6 eura i kupuje se u TIC-u (Turistički informativni centar) na glavnom trgu.
Za lijepog vremena s ovog se tornja vide najviši vrhovi sva tri planinska lanca u Sloveniji: vrh Triglav (2864 mnv) – najviši vrh Julijskih Alpa ujedno i najviši vrh Slovenije, vrh Grintovec (2558 mnv) – najviši vrh Kamniško-Savinjskih Alpa i vrh Stol (2236 mnv) – najviši vrh Karavanki. Osim fantastičnog pogleda, petnaest puta dnevno (od 7:30 h do 21:30 h), svakih sat vremena 10 malih brončanih i vješto izrađenih zvona odzvonit će prepoznatljivu melodiju – crkvenu ili svjetovnu poput slovenske himne. Još jedno iskustvo u kojemu guštate.
Paralelni grad u podzemnim tunelima
Lutanje ulicama Kranja može biti iscrpljujuće, pa je lako ogladniti. Prije spuštanja u podzemne tunele (o da, Kranj i njih ima!), zgodno se okrijepiti na mjestu na kojem se uživa u lokalnoj hrani, domaćim mirnim vinima i pjenušcima, te gradskoj panorami. Takvo mjesto je Stara Pošta, u drugoj polovici 18. stoljeća poštanska postaja, kasnije i hotel, a danas najljepša gradska kavana s terasom nad krovovima grada.
Nakon Stare Pošte spustite se u podzemne tunele izgrađene u 2. Svjetskom ratu kako bi se stanovnici Kranja sklonili tijekom zračnih napada. Naime, tijekom rata Kranj je bio dio nacističke Njemačke, a dotadašnja tvornica tekstila prenamijenjena je u tvornicu za proizvodnju zrakoplovnih dijelova, što je grad činilo metom zračnih napada saveznika. Tuneli dugi 1,3 km probijeni u konglomeratnoj stijeni nastaloj od materijala koji su nanijele rijeke priča o povijesti grada tijekom ratnih godina, a moguće je ‘iskusiti’ i zračni napad u jednom od skloništa. Prilično tjeskobno iskustvo, ako mene pitate, iako znate da je simulacija. No vrijedi doživjeti.
Šetnja kroz podzemne tunele dovest će vas i do kanjona Kokre kojim možete proći još isti dan ili ga ostaviti za sutradan ukoliko ste odlučili prenoćiti u Kranju. Stanovnici Kranja izuzetno su sretni što im ovaj kanjon omogućuje bivanje u prirodi praktički u centru grada, a u toplim ljetnim danima, mnogi završe i na kupanju. Danas je to moguće, jer Kranj više nije jedan od najrazvijenijih industrijskih gradova što je bio prije raspada Jugoslavije.
Dom Iskrinog šik telefona koji je osvajao brojne dizajnerske nagrade
Naime, za vrijeme bivše države Kranj je bio četvrti najrazvijeniji industrijski grad u Jugoslaviji – u njemu je bila tvornica obuće Planika i Tekstilindus Kranj te tvornica automobilskih guma Sava i električnih aparata Iskra. Svi rođeni do 90-tih godina 20. stoljeća dobro pamte Iskrin šik telefon ETA 80 kojeg je dizajnirao Slovenac Davorin Savnik. Proizvodnja je krenula 1980. godine, a iste je godine bio i službeni telefon 22. Olimpijskih igara u Moskvi gdje je umjesto zvonjave ‘svirao’ melodiju Kalinke. Telefonski aparat koji je osvojio brojne nagrade za dizajn 80-tih je proizveden u 5 milijuna primjeraka i danas se nalazi kao izložbeni primjerak u mnogim svjetskim muzejima, među kojima je i njujorška MoMa (Muzej moderne umjetnosti).
Danas, kako govori naš vodič, Kranj ima manje stanovnika nego što je nekad bilo radnih mjesta. Tvornice odjeće i obuće odavno su propale, a tvornica guma od 2006. godine je pod američkim Goodyearom što je donekle spasilo radna mjesta. I Iskra pronalazi svoj put. Danas se, uz industriju, Kranj okreće i drugim djelatnostima. Sa svojom središnjoim pozicijom među slovenskim planinama, turizam je jedna od njih. A s onim što gradić pruža, šteta bi bilo da ga zaobiđete u svojim landranjima Slovenijom.
BONUS TIP: Dom na Joštu – čudo od mjesta, čudo od hrane
Ponekad mi se čini da gdje god se u Sloveniji ispenjali, pa makar i na brdašce, pogled je sjajan. Otiđete li do Kranja, ne propustite se odvesti (ili još bolje isplaninariti!) na Sveti Jošt. I to ne samo zbog pogleda, nego i zbog fantastične hrane u Domu na Joštu. Jer Dom na Joštu čudo je od mjesta, skriveni dragulj okolice Kranja.
Zaboravite sve što ste ikad jeli po planinarskim domovima u Hrvatskoj, ono s čim će vas dočekati Tina i Matjaž Sedej je hrana koju biste jeli u najboljim restoranima. Dok je Matjaž chef kuhinje, Tina brine da gostima ništa ne nedostaje. Svakog tjedna na jelovniku se nađe 10 do 15 jela, od onih sa žlicom, preko mesnih jela do tjestenina. Osim svakodnevne ponude, s Tinom je moguće dogovoriti i jela po narudžbi za ekipu.
Nas su dočekali s carpacciom od jelena, marmeladom od cikle, kavijarom i acetom. Usljedila je pastrva uz heljdinu kašu i pesto od kapucinke, pa ramsteak i rebarca s pire krumpirom, pečenim rajčicama i mrkvom. Za desert, pak, creme brulee. Topla atmosfera, simpatični nasmijani domaćini i spektakularna hrana, najbolja su preporuka za ručak kod Tine i Matjaža. Obavezno se počastite kad ste već u blizini!
Moglo bi vas zanimatu: Permakultura: živjeti u sinergiji i harmoniji s prirodom
Tekst i fotografije (ako nije drugačije navedeno: Lucija Biondić aka Gušterica
Naslovna fotografija: Dragan Gavranovič
