Gotovo da ne postoji osoba koja se nije požalila da ju je ‘uštekalo’ u leđima… Ovaj problem drugi je najčešći razlog za posjet liječniku i najčešći razlog nesposobnosti za rad ljudi starijih od 40 godina. Jedan od glavnih krivaca za to je moderan način života s premalo kretanja i previše sjedenja. Razlozi su i degenerativne promjene kralježnice, nasljedni faktor, pušenje…
Križobolja je postala vrlo česta bolest i teško bi se danas mogla naći odrasla osoba koja nikad nije osjetila bolove u leđima. Poput glavobolje je, nekada je podnošljiva, a ponekad su bolovi tako jaki da se osoba ne može spavati od bolova ni ustati iz kreveta. Zdrava osoba postane gotovo nepokretna, ne može se uspraviti, obući, ne može na posao. Zbog toga je osim medicinskog, postala i veliki socioekonomski problem, ne samo u razvijenim zemljama.
O tome koji su glavni uzroci bolova u leđima, što učiniti kada se dogodi, kako si pomoći, kada potražiti liječničku pomoć, razgovarali smo s mr. sc. Draženom Kvesićem, specijalistom kirurgom – vertebrologom i voditeljem Centra za bolesti i ozljede kralježnice u Specijalnoj bolnici Arithera.
Koji su glavni uzroci bolova u leđima?
Jednostavnog odgovora na to pitanje nema. Križobolja nema jedan uzrok, a najčešći su degenerativne promjene kralježnice. Puno je faktora rizika za degenerativne promjene kralježnice, a s većinom još spekuliramo. Jedini danas znanstveno dokazani faktor rizika je genetska sklonost. Drugim riječima, ako je netko u vašoj užoj obitelji imao problema s kralježnicom, tri puta je veća šansa da ćete imati i vi. Ako je netko u užoj obitelji išao na operaciju kralježnice, čak je deseterostruko veća šansa da ćete i vi imati problema s kralježnicom. Ostali faktori rizika su poznati, ali ne još sa sigurnošću dokazani. To su težak fizički posao, dizanje i nošenje velikih tereta, rad s vibracijskim strojevima i alatima, dugotrajne vožnje automobilom, pušenje.
Koliko je sjedilački stil života krivac za bolove u leđima?
U velikoj mjeri, posebno se to uočava zadnjih 30 do 40 godina. Ljudi su nekoć radili puno više fizičkih poslova i više su se kretali. Moderan čovjek sjedi u automobilu na putu do posla, sjedi na poslu, sjedi kod kuće. Provode se brojna istraživanja na tu temu i zna se da postoji povezanost, no još se sa sigurnošću ne zna je li glavni uzrok dugotrajno sjedenje, što nije dobro za kralježnicu, ili manjak fizičke aktivnosti. Vjerojatnije je da je to kombinacija tih dvaju faktora.
Spomenuli ste degenerativne promjene kralježnice kao uzrok bolova, što su i kako nastaju?
Degeneracija kralježnice je prirodni proces starenja kralježnice koji počinje od tridesete godine života. S vremenom i opterećenjem kralježnice dolazi do ‘trošenja’ i promjena njene strukture, prije svega tzv. međukralježničkih diskova i malih zglobova kralježnice. Kod ljudi mlađih od 40 godina, glavni uzrok križobolje su promjene međukralježničnih diskova. Kod ljudi u dobi preko 50 godina, najčešći razlog križobolje su promjene na tzv. fasetnim zglobovima kralježnice.
Koliki je krivac za pojavu bolova manjak fizičke aktivnosti?
Manjak fizičke aktivnosti sigurno je važan faktor rizika u nastanku bolova povezanih s kralježnicom. Slabi mišići uz kralježnicu nisu je u stanju držati stabilnom, što pogoduje nastanku degenerativnih promjena i ozljeda. Međutim, često se ne vodi računa o tome da i prekomjerna, intenzivna tjelesna aktivnost, dizanje teških tereta i preopterećenje kralježnice često uzrokuju ozljede i time povećavaju rizik od kasnije kronične križobolje. Dobar primjer za to su ozljede kralježnice kod vrlo mladih aktivnih sportaša.
I debljina je danas postala epidemija modernog doba. Koliko je ona kriva za bolove?
Sa debljinom je situacija složenija. Prekomjerna tjelesna težina nešto povećava rizik za nastanak kronične križobolje tijekom života, ali vjerojatno ne u toj mjeri u kojoj ju se optužuje. Činjenica je da postoji puno pretilih ljudi koji nemaju nikakvih tegoba sa kralježnicom. Međutim, ukoliko pretili pacijent ima kroničnu križobolju, svakako mu se savjetuje redukcija tjelesne težine. Svaki kilogram ‘viška’ višestruko opterećuje slabinski dio kralježnice, a smanjenje tjelesne težine ubrzava i olakšava liječenje.
Treba li odmah ići liječniku čim se bol u leđima pojavi?
Ne treba. Prema statistikama, oko 80 posto ljudi barem jednom u životu ima kratki napad križobolje. Većina takvih epizoda prođe sama od sebe za nekoliko dana, uz pomoć analgetika i nesteroidnih protuupalnih lijekova. Pomoći će smanjenje fizičke aktivnosti, ali kroz kratko vrijeme. Strogo mirovanje, odnosno cjelodnevno ležanje u krevetu nije potrebno i zapravo je kontraproduktivno.
Kada bol u leđima treba postati zabrinjavajuća?
Ukoliko bol potraje nekoliko tjedana i ne prolazi, treba se javiti liječniku koji će pacijenta pregledati i utvrditi postoje li neki zabrinjavajući znakovi. Primjerice, ako je križobolja povezana s prethodnom ozljedom, povišenom temperaturom, gubitkom apetita i mršavljenjem, lošim općim stanjem. Sve to upućuje da bi uzrok križobolje mogla biti neka ozbiljnija bolest ili ozljeda kralježnice. Liječnik će takvog pacijenta odmah poslati na radiološku obradu. One kod kojih takvih znakova nema i kod kojih se vjerojatno radi o degenerativnim promjenama kralježnice, savjetovat će na koji način nastaviti liječenje. Ukoliko su bolovi jaki i traju dulje od šest tjedana, takvog pacijenta se obično upućuje na detaljniju dijagnostičku obradu i na pregled specijalisti za kralježnicu.
Može li si čovjek, kad ga ukliješti i osjeti bolove sam pomoći nekim postupcima? Što savjetujete?
Strogo mirovanje ne koristi. Umjerena fizička aktivnost je korisnija nego cjelodnevno ležanje. Kod jakih i akutnih bolova ključno je uzeti dovoljno lijekova protiv bolova ili nesteroidnih protuupalnih lijekova. Nema smisla dugo trpjeti jaku, akutnu bol. Inače, umjerena aktivnost znači kretati se pomalo, ali izbjegavati težak fizički rad, nošenje i dizanje tereta, te dugotrajne vožnje automobilom.
Moglo bi vas zanimati: Otečene su vam noge? Evo kako si možete pomoći…
Tekst: M.M.
Foto: Unsplash