Ususret Međunarodnom danu plesa kojeg obilježavamo 29. travnja, razmislili smo o glazbi, važnom segmentu svačijeg života bez koje plesa ne bi ni bilo. Kada razmišljamo o glazbi, jedna od prvih asocijacija mnogima je zasigurno opuštanje i zabava uz ples, međutim glazbeni odgoj donosi mnogo više od toga. Upravo zato, porazgovarali smo s Lanom Marasović. Pročitajte zanimljivi razgovor koji slijedi i uživajte u inspirativnim odgovorima ove divne mlade majke dvoje djece i osnivačice projekta Odgoj s glazbom.
Notama do velikih snova
Lana nam je ispričala kako je, nakon završene Glazbene akademije u Splitu, upravo zbog roditeljstva razvila interes za sva područja koja su povezana s ranim razvojem djece. Sama ideja za projekt Odgoj s glazbom tinjala je u njoj još od srednjoškolskih dana i rado se prisjeća situacije kad ih je u prvom razredu srednje škole profesorica pitala „Zašto ste upisali glazbenu školu i što želite raditi?“
Kako se rodila ideja za Vašim biznisom Odgoj s glazbom?
Ja sam tada rekla: „Ja želim imati glazbeni vrtić“. Iskreno, nisam znala ni što ću raditi ni kako će to izgledati, ali oduvijek sam znala da ću raditi s djecom. A kad se rodio moj sin, moj pokretač kako ga ja volim nazvati, tada sam krenula i osmišljavati program glazbenih radionica Odgoj s glazbom prvenstveno da bi on mogao odrastati uz glazbu.
Zašto je po Vama važno poticati ljubav prema glazbi od malih nogu?
Smatram da to nije nešto što se mora, ali je to definitivno nešto što može obogatiti i djetinjstvo i kompletan život. Osim toga, glazba ima ogromnu moć i vrlo često dijete privolite da uz glazbu radi aktivnosti koje su mu možda inače teške, neprivlačne, poput vježbica za motorički razvoj ili vježbica za razvoj komunikacije i govora. Nadalje, dijete koje je od rane dobi izloženo glazbi razvija svoj mozak na jedan potpuno cjelovitiji način, umrežavajući desnu i lijevu polutku mozga bez ikakve svijesti o tome koliko je aktiviran njihov neurosistem.
Na koje načine djelujete i kakve programe nudite djeci?
Odgoj s glazbom se trenutno nalazi na 9, a od rujna ove godine bit će i na 13 lokacija. Glazbene radionice nudimo djeci u dobi od četiri mjeseca pa sve do školske dobi.
Što se tiče glazbenih aktivnosti, one su prilagođene razvojnim miljokazima djece, ali u svim dobnim skupinama koriste se pjesmice i brojalice, pokreti uz slušanje klasične glazbe te upotreba instrumenata prilagođenih njihovoj dobi. Sve češće u naše glazbene radionice uvodimo i razne senzorne materijale pa tako imamo i radionicu Musica&Sand gdje djeca uz glazbenu priču stvaraju umjetničko djelo od pijeska. Nadalje, Odgoj s glazbom nisu samo glazbene radionice jer su u naš rad nerijetko uključeni i logopedi i radni terapeuti, kao i psihoterapeuti koji nam pomažu pratiti razvoj djece urednog razvoja te ih stimulirati glazbom prema napretku.
Koji su po Vašem mišljenju načini na koje roditelji dodatno mogu poticati interes djece za glazbom?
Dodatni načini su definitivno da ponavljaju aktivnosti koje su naučene na našim glazbenim radionicama, da se što više s njima igraju uz brojalice i pjesmice te da što češće dolaze na naše koncerte klasike za bebe i djecu kako bi djetetov sistem povezao glazbu s ugodom i povezanošću s roditeljem. Ako je glazba povezana s ugodom, vrlo često može postati i resurs kojeg dijete može upotrijebiti kao vid regulacije.
Na koje sve načine glazbeno obrazovanje može doprinijeti razvoju djece i/ili njihovom ponašanju?
Htjela bih se svakako ograditi od generalnog glazbenog obrazovanja i reći da glazba ima moć, ali jako je važno u čijim rukama se nalazi. U centrima Odgoj s glazbom volimo vjerovati da doprinosimo razvoju djece i njihovom ponašanju usmjeravajući ih na nježan način prema socijalno prihvatljivim ponašanjima te pružajući podršku roditelju u razumijevanju svih razvojnih faza njihovog djeteta. Zasada vidimo nevjerojatno velike rezultate i mislim da oni i jesu razlog ovolike ekspanzije Odgoja s glazbom.
Kako glazba može potaknuti kreativnost kod djece?
Glazba jest kreativnost. U samoj postavci našeg programa odlučila sam koristiti elemente Orff Schulwerka čiji temelji počivaju na (organiziranoj) improvizaciji, što bi u prijevodu značilo da djeci osiguramo prostor u kojem iz korijena aktivnosti mogu kreirati novu aktivnost. U ovoj trenutnoj dobi mislim da ni oni ni roditelji nemaju svijest o tome što to zaista znači za njih u budućnosti.
U kakvom su odnosu glazba i tehnologija po Vašem mišljenju?
Voljela bih se potpuno ograditi od tehnologije u predškolskoj dobi. Vrlo sam isključivog mišljenja oko uvođenja ekrana do treće godine života, te konzumacije tehnologije do polaska u školu, a i dalje. Stoga, ostavimo glazbu glazbi, a tehnologiju tehnologiji.
Imate li neke zanimljive anegdote iz iskustva koje želite podijeliti s nama?
Evo ne znam koliko je ovo anegdota, ali gdje god krenemo susrećemo roditelje koji sudjeluju u našim programima. Prošle godine je tim Odgoja s glazbom išao na team building u Beograd i u restoranu na Skadarliji tri stola od nas sjedila je mama i dijete iz našeg centra. Svi smo umrli od smijeha, ne možemo se više nigdje skriti. Osim toga, djeca nas pozivaju na svoje rođendane i po nama žele nazvati braću i sestre.
Na koje načine su prema Vašem mišljenju povezani glazba i slow način života?
Glazba je alat koji nam može služiti kao regulacija, a što više vremena smo regulirani, odnosno u parasimpatikusu, to smo opušteniji i naš život je više slow.
Moglo bi vas zanimati i: Pozitivni ljudi ovih 10 stvari rade drugačije
Razgovarala: Dalia Žmegač-Kunić
Foto: Antea Mrčela Ljubić