Manje je više – upoznajte se s metodom slackinga

by Dalida Tomek

Jeste li ikada razmišljali o tome koliko vremena provodite radeći stvari u kojima uživate, a da to prethodno niste stavili na popis dnevnih aktivnosti? A o tomu kako biste mogli postići više uz manje rada? Vrijeme je da se upoznate s metodom slackinga koja će odvesti na put do odgovora na pitanja. Oni koji se vode ovakvim pravilima, kojih ćemo se dotaknuti u nastavku, otkrivaju da je njihova kvaliteta rada povećana kao i količina ispunjenih obveza. Brzina i količina rada uvelike ovise i o tome kako naš mozak funkcionira, je li izložen stresu te jesmo li organizmu osigurali dovoljno sna. Izdvajamo sedam načina koji se vode mantrom manje je više.

Rasporedite vrijeme rada

Onim najzahtjevnijim zadacima najbolje je baviti se u kasno jutro jer je tada budnost velika, a snaga volje još uvijek nije iscrpljena. U tom periodu isključite privatne obavijest, društvene mreže i nepotrebno otvorene prozore na zaslonu laptopa kako biste što kvalitetnije iskoristili vrijeme. Na taj način ćete se lakše usredotočiti, ništa vas neće ometati, a vrlo je velika vjerojatnost da će vam ostati vremena i za kratku šetnju. Od pomoći vam može biti i popis pjesama koji vas motivira i olakšava rad.

Odmorite se tijekom dana

Nije novost da su oni koji za vrijeme rada uzimaju pauzu puno produktivniji. Pauza ne mora trajati pola sata kako biste učinili nešto za sebe, dovoljno vam je tek i 10 minuta dok bi 20 bilo idealno. Tijekom pauze učinite nešto zabavno, nešto što će vas nasmijati i usrećiti, a možete si priuštiti i malo tamne čokolade koja će povećati produktivnost. Imajte na umu da bi u pauzi bilo najbolje uživati što dalje od laptopa, a to pravilo je najvažnije kada govorimo o pauzi za ručak. Jedite svjesno, osjetite teksturu i okus svakog zalogaja.

Promijenite poslijepodnevne navike

Sasvim je normalno da tijekom dana naša samodisciplina i sposobnost fokusiranja na obveze i zadatke opadaju pa u poslijepodnevnim satima pa, kada je riječ o poslu, neka vas u tim satima dočekaju lakši zadaci poput zakazivanja sastanaka i planiranja daljnjih koraka u radu. Osim toga, poslijepodne je idealno vrijeme za obavljanje kreativnih zadataka zbog toga što smo najinovativniji upravo onda kada je naš intelekt umoran. Imajte na umu i to da lutanje umom često dovodi do najkreativnijih ideja pa si nemojte uzimati za zlo trenutke umora za vrijeme kojih ne radite apsolutno ništa već se opustite i možda se upravo tad rodi ideja koja će vaš život povesti u novom smjeru.

Ne zaboravite zastati

Ne zaboravite da su pauze zaslužne za povećanje produktivnosti. To vrijeme možete ispuniti i tjelesnim aktivnostima, bilo da je riječ o pilatesu ili planinarenju, a tijelo i um će vam biti zahvalni. Pogled na prirodu i boravak u prirodi može pomoći u umirivanju misli kao i u vraćanju fokusa. Jednako tako, kada je osoba pod stresom, slike prirodnog krajolika i svježi zrak mogu utjecati na usporavanje otkucaja srca, opuštanje mišića te dovesti do povratka u ravnotežu. Ne zaboravite ni na dobrobiti prirodne svjetlosti u uredu koja djeluje na budnost.

Kreirajte kvalitetan plan

Jeste li primijetili da obveze za koje imate rok ispunjate puno kvalitetnije i više ste usredotočeni na sami zadatak? Mozgu je na taj način lakše funkcionirati jer zakazivanje zadataka radi veliku razliku kada je riječ o sposobnosti fokusiranja. Kada nemamo plan naše misli obično lutaju, a plan je i odlična opcija zbog toga što možemo prestati brinuti o tome što moramo učiniti i koje sve obveze su pred nama.

Večerajte sa svojim bližnjima

Ubrzani tempo života dovodi do toga da s najbližim osobama provodimo ujedno i najmanje vremena. Kako biste barem malo utjecali na to uvedite ritual zajedničkih večera. U slučaju da živite sami, uvedite jedan dan tjedno kada ćete nekoga, čije vam društvo ponajviše odgovara, pozvati na večeru.

Osigurajte svome tijelu kvalitetan san

Ne dopustite da se san nađe na samom dnu liste prioriteta. Jednako tako ostale prioritete poput zdravlja, sreće, uspjeha i produktivnosti nećete uspjeti ispuniti ako tijelu niste omogućili kvalitetan odmor. Sedam do osam sati sna bilo bi optimalno, a niz istraživanja upućuje na to da san utječe na gotovo sve aspekte našega života. To uključuje inteligenciju, zadovoljstvo sobom i odnosima s drugima, raspoloženje, predispozicije za tjelesnu aktivnost kao i sposobnost učenja i zadržavanja informacija.

Moglo bi vas zanimati: Hara Hachi Bu: Japanski recept za dug i zdrav život!

Tekst: Ana Carević

Foto: Pexels

Možda će vam se svidjeti

Želite pratiti novosti vezane za slowliving concept?

Povremeno ćemo vam slati notifikacije sa savjetima kako živjeti bolje, zdravije i sretnije!