Koliko je kvalitetna prehrana, toliko nam je kvalitetan život
Istraživanja posljednjih nekoliko godina pokazala su da mikrobiomi imaju puno veći utjecaj na naše fizičko i psihičko zdravlje nego što smo mislili dosad. Štoviše, znanstvenici idu toliko daleko da crijevni živčani sustav zovu našim drugim mozgom. A znate li točno što je to ‘mikrobiom’?
Mikrobiomi su zajednice mikroorganizama koje žive u tijelu
Krenimo ispočetka i pojednostavljeno. Mikrobiomi su zajednice mikroorganizama koje žive u našem tijelu. Brojimo ih u trilijunima i velika većina se nalazi u našim crijevima. Mikrobioma općenito ima oko 10 puta više nego svih naših stanica zajedno. Pojedini čovjek u sebi nosi između 150 i 400 vrsta u cijelom tijelu. Struka se slaže da bi oko 85% bakterija u crijevima trebale biti ‘dobre’, one koje pomažu našem organizmu u različitim funkcijama, dok ostalih ne bi trebalo biti više od 15%. Sam utjecaj koji imaju na cjelokupno zdravlje je ključan čimbenik kada brinemo jesmo li zdravi, koliko točno i postoji li šansa da obolimo.
Jednostavno rečeno, ako zbog nedovoljno kvalitetne prehrane ili s druge strane previše stresnih situacija, u našim crijevima počne jače razmnožavanje loših bakterija, naš organizam (tijelo) će se početi kvariti. Zdrava zajednica mikroorganizama osnovni je temelj našeg zdravlja i osnova je kvalitetnog imunološkog sustava na svim razinama. Osim na ispravno mehaničko funkcioniranje organizma, oni utječu na metabolizam, a utječu i na psihičko stanje osobe.
https://www.slowliving.hr/wp-content/uploads/2020/03/tekst1_Pixabay.jpeg
Što sve rade dobre bakterije?
Kad pričamo o fizičkom zdravlju, pod domenu djelovanja dobrih bakterija ulazi izmjena tvari u organizmu, apsorpcija nutrijenata, izbacivanje toksina, smanjenje kolesterola, proizvodnja vitamina, održavanje stjenki crijeva zdravima održavajući optimalnu pH vrijednost (4,0-5,0), pomažu u borbi s probavnim smetnjama. Osim toga, aktivno se bore s bakterijom Heliobacter, Escherichiom coli, različitim poremećajima koji dolaze s crijevnim i želučanim virozama, Candidom, iratibilnim crijevima, Chronovom bolesti… No, tu ne prestaje utjecaj bakterija koje obitavaju u crijevima, na naš organizam.
Posljednjih par godina istraživači se aktivno bave istraživanjem utjecaja tih mikroorganizama na funkcioniranje čitavog tijela. Ono što je iznenadilo i same znanstvenike jest utjecaj bakterija na psihičko stanje domaćina. Crijevni živčani sustav, tzv. ‘drugi mozak’ nastaje iz istog tkiva kao i centralni živčani sustav u mozgu. Također sadrži oko 500 milijuna neurona, proizvodi nevjerojatnih 95% seratonina i oko 50% dopamina u tijelu. Pomoću električnih impulsa koji putuju čitavim živčanim sustavom i svim njegovim putevima, on i ‘komunicira’ s mozgom u glavi.
https://www.slowliving.hr/wp-content/uploads/2020/03/tekst2_Pexels.jpg
Osjećaj koji nam se javlja u području trbuha, na određenu situaciju u okolini, poznati ‘gut feeling’, ustvari je ništa do reakcije koja se događa u crijevima na određenu situaciju. Crijeva su ta koja signaliziraju mozgu je li u pitanju opasnost, upozorenje ili nešto treće. Nedostatak određenih dobrih bakterija direktno može utjecati na pojavu nekih bolesti, kao što su nizom istraživanja znanstvenici otkrili da su osobe oboljele od depresivnih poremećaja imale niže razine Coprococcus i Dialister bakterija u crijevima. Kasnije je otkriveno da osobama oboljelima od šizofrenije nedostaju druge dvije vrste bakterija (Veillonellaceae i Lachnospiraceae).
Probiotici igraju važnu ulogu u oporavku organizma
Ovakva otkrića mogu dovesti do lakše dijagnoze kod pacijenata, ali isto tako i do objektivnog sagledavanja što sve točno o našem tijelu znamo, reviziju dijagnostike, prehrane, ali i kompletnog načina modernog življenja. Moć probiotika i pojačani unos namirnica koje sadrže probiotike tako mogu igrati jako važnu ulogu u oporavku organizma. Osim toga, moguće je utjecati na niz problema ili autoimunih bolesti koje su donedavno bile van svih poveznica s crijevima – poput Parkinsa, multiple skleroze, spomenutih mentalnih poremećaja, pa čak i Alzheimera.
Autor: Ida Kralj
Foto: Pexels, Pixabay, Unsplash