U nadi da ćemo uskoro moći opet uživo na koncerte, u ovom članku donosimo dobrobiti glazbe na zdravlje.
“Umjetnost i zdravlje povezani su od samih početaka”, piše u svom istraživanju engleska psihobiologinja Daisy Fancourts sa Sveučilišta u Londonu, u svojoj knjizi Arts in Health, referirajući se pritom prvenstveno na glazbu. Primjećuje kako na crtežima u pećinama, od kojih su neki stari više od 35.000 godina, šamani sviraju frule napravljene od životinjskih kostiju ili udaraju u bubnjeve od životinjske kože, u ritualima za ozdravljenje.
U šestom stoljeću prije Krista Pitagora je govorio o dobrobiti glazbe na zdravlje, odnosno njezinoj primjeni u liječenju, zaključujući kako sve što postoji podliježe zakonima harmonije. Grčki liječnici primjenjivali su glazbu u tretiranju raznih bolesti. Danas znamo da je sve energija i da vibriramo baš poput svega što se nalazi oko nas. I glazba je vibracija i tako utječe na cijelo naše biće. Prožima nas i liječi ili pak uznemiruje, ovisno o vrsti i tome što nam paše.
Glazba ublažava bol
Nakon Prvog svjetskog rata, glazbenici su, slikovito možemo reći, odjenuli liječničke kute i svojim muziciranjem liječili stradale vojnike koji su se ležali u bolnicama. Liječnici su primijetili da se vojnici uz glazbu brže oporavljaju te je 1926. godine osnovano američko Nacionalno udruženje za glazbenu terapiju. Danas brojne bolnice, ustanove i domovi diljem svijeta imaju glazbene terapeute, a glazba se koristi čak i u neurologiji. Posljednjih 15-ak godina intenzivno se proučava utjecaj glazbe na mozak i na liječenje neuroloških bolesti.
U SAD-u je 2017. provedeno istraživanje na osobama oboljelima od Parkinsonove bolest. Svi ispitanici imali su poteškoća s hodanjem. Znanstvenici su tražili od njih da hodaju u ritmu jedne njemačke narodne pjesme, triput tjedno po pola sata. Prije početka istraživanja izmjerili su im brzinu kojom hodaju i duljinu koraka, a isto su učinili i nakon mjesec dana tretmana. Pokazalo se da se većini poboljšala motorika, koraci su im postali dulji te su mogli brže hodati. Ispostavilo se da su na tretman glazbom pozitivno reagirali ispitanici koji su imali ritma.
Druga studija, objavljena u znanstvenom časopisu Journal of Cardiothoracic Surgery, pokazala je da glazba ublažava bol, anksioznost i depresiju kod pacijenata koji se oporavljaju od operacije srca te smanjuje rizik od prijevremene smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima. Osobito dobrom za srce se pokazala glazba Johana Sebastiana Bacha, dok Mozartova glazba, tvrdi istraživanje objavljeno u časopisu Nature, smanjuje epileptične napadaje.
Glazba je puno više od zabave?
Brojne su studije koje istražuju utjecaj glazbe na psihičko i tjelesno zdravlje, no i bez njih znamo koje je ona bogatstvo. Sjetite se samo osjećaja koji u cijelim tijelu izaziva pjesma koju volite – gane vas do suza i učini da se naježite od sreće. Glazbu osim što čujete, fizički osjećate u prsima i trbuhu. Želite li otići korak dalje od kućne linije i zvučnika, isprobajte zvučne kupke – drevnu terapeutsku tehniku koja se provodi pomoću gonga i tibetanskih zdjela, a djeluje na temelju vibracija zvuka. Zvučne kupke duboko opuštaju, što nam je svima danas i više nego potrebno.
U svakom slučaju, kada vas idući put netko u šali pita: “Hoćeš li muzičku želju?”, vi budite spremni i naručite svoju omiljenu pjesmu jer glazba je puno više od zabave. Lijek koji je već u nama.
Moglo bi vas zanimati: Bolne menstruacije ili dismenoreja – saznajte kako si pomoći
Tekst: Slowliving.hr
Foto: Pexels