Jedna od panelistica na ovogodišnjem Back Together Summitu koji počinje danas je i nutricionistica Maja Žanko.
Svjedoci smo kako se danas više no ikad prije u javnosti govori o važnosti zdrave prehrane, ali upravo to klasificiranje hrane kao zdrave ili nezdrave uz stalni utjecaj društvenih mreža dovelo je danas do sve većeg broja poremećaja hranjenja. Nutricionistica Maja Žanko se bavi ovim vrstama poremećaja te smo s njom razgovarali na tu temu.
U nastavku saznajte više detalja.
Ove godine sudjelujete na panelu “Nutritivni rollercoster”, od zdrave prehrane do poremećaja hranjenja. S obzirom na to da ste nutricionistica i da se profesionalno bavite poremećajima hranjenja te se svakodnevno susrećete s pacijentima koji boluju od poremećaja hranjenja, što biste rekli, koji je danas najveći uzročnik ovog psihičkog poremećaja koji se ogleda u manipuliranju hrane?
U podlozi svakog poremećaja hranjenja su definitivno problemi s emocijama i problematika u odnosima, kako sa samima sobom, tako i s drugima. Osobe koje boluju od ovog poremećaja naizgled djeluju preokupirane samo hranom i tijelom, međutim najčešće je problem puno dublji, vrlo često je prisutno nisko samopoštovanje te visoki perfekcionizam, anksioznost, depresija ili neki drugi mentalni problem ili poremećaj u komorbiditetu.
Kao nutricionistica, također moram naglasiti da je jedan od velikih faktora koji utječe na razvoj poremećaja hranjenja odlazak na dijetu koji povisuje rizik za razvoj poremećaja čak 18 puta. Također, kultura dijeta u kojoj živimo itekako pridonosi iskrivljenim idealima ljepote i žudnji da se isti dostignu na nezdrave načine.
Kako možemo pomoći i što je dobro učiniti ako primijetimo da netko boluje od poremećaja hranjenja?
Svakako je važno porazgovarati s osobom, pitati ju kako se osjeća te joj reći da smo uz nju ukoliko i kada god želi razgovarati. Kod maloljetnih osoba potrebno je brzo reagirati (radi fizičkog zdravlja) te odvesti osobu na pregled kod pedijatra, bez puno oklijevanja ili čekanja. Sve oboljele osobe sklone su skrivanju svog problema te nije uvijek lako pristupiti im, trebamo imati s jedne strane odlučan, a opet s druge strane nježan i empatijski pristup. U svakom slučaju je svakako važno potražiti pomoć stručnjaka, ukoliko se punoljetna bližnja osoba odbija liječiti svakako je važno potražiti podršku stručnjaka.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Gdje osobe koje sumnjaju na poremećaj hranjenja mogu potražiti pomoć?
Ovisno o dobi; maloljetne osobe se trebaju obratiti svakako pedijatru gastroenterologu, u Zagrebu je to prof. Orjena Žaja u KB Sestre Milosrdnice, važno je naglasiti da je izuzetno bitno brzo reagirati kod mladih osoba. Odrasle osobe se mogu javiti kod nas u Kliniku za psihijatriju Sveti Ivan gdje imamo dnevnu bolnicu H(RANA) za poremećaje prehrane, pod vodstvo dr. Hrvoja Handla. Također, tko god ima problem, može se javiti i u Centar za poremećaje hranjenja BEA.
Smatrate li da društvene mreže i dijetna kultura utječu na razvoj poremećaja hranjenja i u kojoj mjeri?
Da, nažalost izuzetno loše utječu, kako sam već i spomenula, dijetna kultura je rasprostranjena posvuda, a na društvenim mrežama definitivno vlada. Vrlo rijetko se nažalost propagiraju zdrav odnos prema tijelu i hrani, a dominantne su osobe tzv. influenceri koje zagovaraju nezdrave obrasce hranjenja, nedostižne ideale ljepote.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Zašto dijete nisu rješenje i zašto bi trebali prihvatiti “zdravlje u svakoj veličini tijela”?
Dijete nisu održive i najčešće se koriste kao neki prečac u postizanju mršavijeg tijela za koje se smatra da je ljepše ili zdravije. Nažalost, mnogi stručnjaci još dan danas propagiraju gubitak kilograma (po principu jedi manje i vježbaj više) kao prvu intervenciju u postizanju zdravlja.
Suprotno pogrešnom uvjerenju da ovaj „pokret“ propagira da je biti pretio zdravo i da je samo stvar u prihvaćanju sebe takvima kakvi jesmo, Zdravlje u svakoj veličini tijela je zapravo koncept koji promovira zdrave životne navike za sve osobe svih oblika tijela kod kojeg prvi cilj nije mršavljenje već upravo postepeno uvođenje zdravih navika (hranjenja, kretanja, spavanja) koje će osobu dovesti do točke zdravlja koja nužno ne ovisi o tjelesnoj težini. Smatram da je važno osvijestiti da je promjena životnih navika zahtjevan i dugotrajan proces, koji iziskuje puno rada na sebi i nije još jedna beskorisna dijeta već dubinska promjena koja traje za cijeli život.
Što za Vas znači Back Together Summit?
Back Together Summit je za mene genijalan projekt, genijalnih vizionara koji imaju inovativan pristup u opismenjavanju ljudi po pitanju zdravstvenih tema i izuzetno sam sretna da sam ove godine dio te priče u kojoj pokrivamo i temu poremećaja hranjenja. Veliko hvala i kapa do poda svima koji sudjeluju u organizaciji ovog važnog događaja.
Foto: Lukša Marotti