Sve počinje neprimjetno, kao bezazlena želja da postignemo više. Želimo se dokazati – na poslu, kod kuće, u društvu. Tjeramo sebe da radimo sve više i bolje, ali pritom nosimo sve obaveze, odgovornosti i očekivanja na svojim leđima… Ako osjećate da vam stres i obaveze polako oduzimaju životnu radost, ne čekajte da stvari postanu nepodnošljive – navodi psihologinja Jelena Ćubelić. Razumijevanje faza i procesa koje vode do emotivne, mentalne ili fizičke iscrpljenosti, energetske praznine, kroničnog umora i bezvoljnosti – pomaže da na vrijeme shvatite kada trebate usporiti. Ako i dođe do sagorijevanja, treba razumjeti i koje su faze na putu oporavka. Preuzmite stvari u svoje ruke, neka stres ne kontrolira vaš život.
S Jelenom Ćubelić smo razgovarali do sada na temu razumijevanja da imamo neki problem i kako potražiti pomoć, te kako kvalitetno upravljanje vremenom znači raditi pametnije, ne napornije, a sada vam otkrivamo sve face i procese koje mogu dovesti do sagorijevanja.
Kako izgleda ciklus prekomjernog rada
- U prvoj fazi ulažemo maksimalan trud, sve više forsirajući sami sebe.
- U drugoj fazi pretjerani trud prelazi u opsesiju – radimo sve teže i teže kako bismo ispunili vlastita visoka očekivanja, a pritom zanemarujemo vlastite granice. Izlučuje se adrenalin koji nam daje energiju da grizemo više od 100 %.
- U trećoj fazi osjećamo se produktivno, ali počinjemo zanemarivati vlastite potrebe – preskačemo obroke, odgađamo odmor, a zdravlje i društveni odnosi postaju sporedni. Sve više stavljamo posao i obaveze u fokus, dok drugi aspekti života poput obitelji, hobija i prijateljstava odlaze u drugi plan.
- U četvrtoj fazi uvjeravamo sebe da je “sve pod kontrolom” i da možemo još malo izdržati. Ali istina je da počinjemo pucati iznutra. Povlačimo se u sebe – udaljavamo se iz društva, gubimo interes za aktivnosti koje su nam nekad donosile radost, a tijelo prestaje proizvoditi onaj adrenalin koji nas je prije tjerao naprijed. Umjesto toga, ostaju iscrpljenost, osjećaj praznine i otupljenost…
- Negdje na tom putu, osjećamo se odvojeno od sebe, kao da više nismo ona osoba koja smo nekada bili. Nastupa osjećaj praznine i otupljenosti, a može se javiti i destruktivno ponašanje poput zlouporabe alkohola ili drugih supstanci. Na koncu dolazi do osjećaja tjeskobe, depresije i iscrpljenosti – i emocionalne i fizičke i sve ovo rezultira potpunim mentalnim i fizičkim kolapsom. To je peta faza koja se zove burnout ili na hrvatski – sagorijevanje. Ovo je stanje koje zahtijeva ozbiljnu intervenciju.
Što se događa kada nastupi kronični umor kao posljedica burnouta i kako si pomoći?
Ako ste prepoznali da ste već prošli kroz faze koje vode do burnouta, možda se pitate: “Što sada?” Burnout nije samo faza iscrpljenosti – to je signal da je vaš um i tijelo dostiglo točku kada više ne može nositi teret na koji ste ih prisilili. Poruka koju vam šalje vaše tijelo da nešto nije u redu. Kao lampica koja vam se upali u autu. Ako ignorirate duže vremena tu lampicu, vrlo vjerojatno će doći do kvara.
Važno je naglasiti – burnout nije kraj! To je prilika za promjenu, prilika da ponovno naučite kako živjeti i raditi na način koji vas podržava, a ne iscrpljuje.
Simptomi burnouta su sljedeći:
- Kronična iscrpljenost (čak i jednostavne aktivnosti mogu djelovati neizvedivo)
- Gubitak motivacije i interesa (stvari koje ste voljeli sada vas ostavljaju ravnodušnima)
- Problemi s koncentracijom (teško je fokusirati se čak i na jednostavne zadatke)
- Osjećaj bespomoćnosti (“Ne mogu ništa promijeniti”)
- Ako se prepoznajete u ovome, znajte da je oporavak moguć, ali zahtijeva svjestan napor i strpljenje.
Kako započeti oporavak?
- Prvi korak je da za prioritet stavite odmor i osnovne fiziološke potrebe!
- Vaše tijelo i um trebaju vrijeme za regeneraciju. To uključuje kvalitetan san, uzmite si cijeli vikend (ili duže ako ste u mogućnosti) da se naspavate bez budilica i drugih obaveza (spavajte što više možete jer vašem tijelu u tom periodu treba više sna nego inače). Ako mislite da nemate vremena za odmor, sjetite se da odmor nije luksuz nego potreba koja će vas dugoročno koštati više ukoliko ju zanemarite.
- Ako ste doživjeli burnout, velike su šanse da ste se previše trudili zadovoljiti druge, a pritom ste zanemarili vlastite potrebe. Postavljanje granica na poslu i u privatnom životu ključno je za oporavak.
- Pokušajte učiti živjeti u sadašnjem trenutku, otiđite negdje u prirodu, slušajte cvrkut ptičica, promatrajte prirodu i ne razmišljate ni o prošlosti ni o budućnosti, samo o onome što vidite oko sebe. Slušanje omiljene glazbe i povratak hobijima mogu biti moćan način da ponovno pronađete radost u svakodnevici. Pronađite vremena za druženje s ljudima koji vam pune baterije, s kojima se smijete i opušteni ste.
- Osvijestite da je normalno potražiti podršku stručnjaka koji će vam pomoći da razumijete što vas je dovelo do ovog stanja i kako izaći iz njega. U vremenima u kojima živimo to više nije tabu.
Zapamtite, ako vi niste dobro – ne možete biti dobro ni za druge
Ako osjećate da vam stres i obaveze polako oduzimaju životnu radost, ne čekajte da stvari postanu nepodnošljive. U četvrtak 30.1. U 18.30 sati psihologinja Jelena Ćubelić održava online edukaciju baš o ovoj temi – “Adekvatni načini nošenja sa stresom i prevencija burnouta“ gdje će vas učiti kako prepoznati rane znakove i primijeniti konkretne tehnike koje vam mogu pomoći. Možda je vrijeme da se pobrinete za sebe prije nego bude kasno! Prijavite se na linku.
Moglo bi vas zanimati i: Jelena Ćubelić o svojim SLOW LIVING trenucima: „Nekoliko minuta tišine prije početka radnog dana pomaže mi da ostanem emocionalno centrirana i smirena što se prenosi i na kvalitetu mog rada.“
Tekst: Jelena Ćubelić
Foto: Pexels