Gotovo dvije godine pandemije su iza nas. Dvije godine koje su nas naučile nekom sasvim novom razmišljanju, izbacile iz takta valjda jednom tjedno minimalno, a o neželjenim promjenama i utjecajima da ne pričamo. Pandemija je puno toga promijenila u našim životima, u to sumnje nema.
Utjecaj koji je pandemija imala i ima na nas vidljiv je na baš svim područjima naših života. Pandemija je promijenila naše ponašanje, naša vjerovanja, naša razmišljanja, tijela, rutine, običaje… A koliko će se toga vratiti na staro, ostaje nam tek vidjeti.
Da malo razmislimo i vidimo – kako je sve pandemija promijenila naše živote?
Mislimo na druge
Dobro, barem neki. No, naučili smo da zdravlje ne podrazumijeva samo naše osobno zdravlje, nego je važno imati na umu i zdravlje zajednice, zdravlje okoliša, a istovremeno i razmišljati o drugima. Razmišljanje da smo „svi u ovom zajedno“ i slogan „misli na druge“ kod mnogih su uistinu osvijestili koliko nam to treba. Kod nekih je, pak, to imalo suprotan učinak. U svemu smo nekako više pažnje počeli posvećivati i okolišu, brinući da nam se ovakve epizode ne ponove skoro.
Važno je gdje živimo
Pravila, upute, propisi i ishodi – sve je to djelovalo različito na ljude ovisno uvelike o tome gdje žive. Socijalna izolacija, na primjer, nije jednaka u velikom gradu i na selu. Da, pravila su ista, ali život se ne mijenja u jednakoj mjeri. Obiteljske i životne rutine u gradu su uvelike promijenjene, a pitanje je u kojoj će se mjeri ikada vratiti u potpunosti na staro.
Drukčiji pogled na zdravlje i blagostanje
Prema nekim statistikama gotovo trećina ljudi smatra da se promijenio njihov pogled na zdravlje i blagostanje. A što je pandemija više napredovala, zabrinutost nije previše opadala, nego dodatno rasla. Više brinemo za zdravlje drugih, posebno najbliže obitelji, više razmišljamo o virusima i bakterijama, zdravstvenim rizicima u zajednici – možete li zamisliti ulazak u javni prijevoz bez maske? Jeste li, u biti, razmišljali koliko je ta maska praktična, na primjer ljeti? Khm, da.
No, činjenica je da smo zbog okolnosti počeli odgađati posjete liječnicima zbog nekih stvari koje nas muče – što zbog nedostupnosti, što zbog bezvoljnosti, što zbog jednostavno oklijevanja.
Vani smo više
To je nešto što su na samom početku pandemije mnogi otkrili – dobro je biti vani. Priroda i kretanje u prirodi postalo nam je važnije no ikad. Osim izleta, sad znamo da, na primjer, nije uopće loša zamjena za kavu u zagušljivom kafiću – šetnja parkom.
Papirologija online
Kako smo „otkrili“ prirodu, tako smo otkrili i da se sve može napraviti – online. Sve ono za što smo čekali u redovima i cupkali nogama, ludjeli na sve. Sve se može u nekoliko klikova. To je nešto što niti ne želimo vraćati na staro!
Pazimo što je oko nas i na nama
Otkad je pandemija ušetala u naš život, počeli smo više pažnje poklanjati zdravom načinu života. Dodatci prehrani s jedne strane i zdrave namirnice za prehranu s druge – ovome poklanjamo više pažnje no ikad. Zapitamo se odakle dolazi naša hrana, brinemo se je li nezdrava, a ono što ne uspijemo dobiti iz te hrane, nadoknađujemo suplementima. Shvatili smo koliko je važno sve ono što se događa prije same bolesti.
Kuhamo doma
Da, ovo je možda nešto što se promijenilo i možda se neće u potpunosti vratiti na staro. Uza sve što nas okružuje, postalo nam je najprije nekako sigurnije jesti kod kuće, a zatim smo se na to i u najvećoj mjeri navikli. Hrvati nisu nacija koja i inače odlazi previše u restorane i jede izvan kuće, ali trenutno je to u još manjoj mjeri. No, ovo je jedna od dobrih promjena i nećemo se žaliti. Najveći problem ovoga leži u činjenici da u ovim okolnostima često i jedemo sami.
Više mentalnih bolesti
Ovo, pak, nije jedna od dobrih promjena. Štoviše, ovo je možda najgora posljedica pandemije Covid-a 19. Broj i učestalost mentalnih bolesti uvelike je porasla. Ovisnosti, depresija, anksioznosti ili tek „običan“ stres – brojke su nemilosrdne, a najgore je prošla mlađa populacija.
Više volimo ljubimce
Da, ovo je definitivno bonus u svakom pogledu! Još tijekom prvog, najstrožeg lockdowna mnogi su se odlučili nabaviti kućnog ljubimca. Puno je razloga za to, a jedan je svakako usamljenost. Kućni ljubimci pomažu nam u samoći, a „tjeraju“ nas na bilo kakvu interakciju. Bonus je kad ih morate šetati, pa tako dobijete i potrebno kretanje. Pomoći će vam i kod ove prethodne stavke, itekako.
Ima pandemija i pozitivnih i negativnih utjecaja. Iako bismo svi bez razmišljanja rekli da smo stvarno mogli i bez nje, ne možemo tako lako reći da nam nije donijela ništa pozitivno. Jedna od lošijih stvari koja je narušena su odnosi među ljudima i nezamislive podjele. A to je, bojimo se, nepovratno.
Moglo bi vas zanimati i: Može li prehlada smanjiti vaš rizik od Covid-a?
Tekst: Nataša Krstičević
Foto: Canva